Odgovori
Alati teme Način prikaza
Nepročitano 04-01-07, 01:07   #11
krki
Uvaženi Član
 
krki avatar
 
Član foruma od: 01.01.2007
Lokacija: VELIKA GORICA
Poruke: 834
krki je na dobrom putu
Početno

Bolesti lijeske
Lijeska se može uzgajati na sredozemnom podruèju, ali i na cijelom podruèju umjereno kontinentalne klime. Kod nas je najviše proizvodnih nasada u okolici Orahovice, Daruvara i dr. u Slavoniji, i nešto na pojedinim lokalitetima u Istri. Od bolesti na lijeski najèešæe se javljaju pepelnica, bakterijska palež, bakterijski rak, antraknoza, kao i neke viroze. Najvažnije kod nas su dvije vrste bakterioza, a u nekim godinama i pepelnica.
Bakterioze lijeske (Xanthomonas arboricola pv. Corylina i Pseudomonas syringae pv. Avellanae) Simptomi
Na lijeski mogu doæi dvije vrste bakterioza, ali su simptomi dosta slièni. Jedna bakterioza se naziva bakterijska palež (Xanthomonas arboricola pv. Corylina), a druga bakterijski rak (Pseudo-monas syringae pv. Avellanae). Simptomi se oèituju na svim dijelovima biljke u obliku tamnih pjega i stvaranjem rak-rana na granama. Na zaraženim dijelovima pojavljuje se karakteristièni žuækasti bakterijski iscjedak. Zbog razvoja bolesti suše se pojedini dijelovi biljke, a nekada i cijelih stabala. Bolesti se intenzivnije javljaju u vlažnim i kišovitim godinama.
Mjere suzbijanja
Zaštita se provodi uklanjanjem zaraženih dijelova biljke (grana) i primjenom fungicidima na bazi bakra (Champion WP, Champ Formula FL SC, Nordox 75 W G i dr.) prije i na samom poèetku kretanja vegetacije u vrijeme otvaranja pupova. Ako je potrebno može se provesti i jedno tretiranje potkraj ljeta i poèetkom jeseni nekim organskim fungicidima na bazi mankozeba, kaptana i metirama (Dithane M-45 WP, Captan WP, Merpan WP i dr.). Kod nas nema registriranih fungicida za ovu
krki je odsutan   Odgovori s citatom

Nepročitano 04-01-07, 01:10   #12
krki
Uvaženi Član
 
krki avatar
 
Član foruma od: 01.01.2007
Lokacija: VELIKA GORICA
Poruke: 834
krki je na dobrom putu
Početno

Skroman lješnjak sigurna plasmana
Daruvarèanin Vlado Moulis, po vlastitoj tvrdnji predan èitatelj Vrta, najveæi je hrvatski proizvoðaè plodova i jedini proizvoðaè sadnog materijala lješnjaka. Kaže kako mu ta proizvodnja pruža velike moguænosti, jer Hrvatskoj nedostaje od 1000 do 1500 ha nasada iako država sadnju potièe sa 7300 kn/ha
Za proizvoðaèe lješnjaka sijeèanjski su dani mrtva sezona. Do prosinaèkih se smrzavica moglo saditi, a mlade su sadnice vaðene, klasirane, sortirane i spremane u trap, a za petnaestak dana, ako zatopli, poèinju veliki radovi na plantažama. Iako nasadi miruju, najveæeg hrvatskog proizvoðaèa plodova lješnjaka i jedinoga proizvoðaèa sadnog materijala Daruvarèanina Vladu Moulisa zatekli smo meðu stablima lješnjaka, u obilasku i djelomiènoj rezidbi.
Donacijom do dragocjene sušare
Posljednjih dana protekle godine èelnici udruge voæara preuzeli su dvije sušare za voæe, koje je donirala amerièka organizacija IRC, Meðunarodni komitet za pomoæ, u sklopu projekta "Oživljavanja zajednice" koji na podruèju posebne državne skrbi provodi s SDF-om i gradskom upravom. Jedna od njih služi za sušenje lješnjaka, a druga za ostale vrste voæa.
- Naši su proizvoðaèi, a na daruvarskom ih je podruèju sedam s ukupnim površinama od oko 20 ha, imali kvalitetan lješnjak do berbe, a onda su nastajali problemi - kaže Vlado Moulis. Za kišne jeseni plodove je jako teško osušiti, a bez dobra sušenja nema plasmana. Snalazili smo se svakako, a ja sam sušio na tavanu i kod roðaka. Ovom sušarom na kojoj još jednom zahvaljujemo donatorima i gradskoj upravi riješen je naš veliki problem.
Sušara ima kapacitet sedam tona, što osuši za èetiri dana, te posve zadovoljava sve sadašnje i buduæe potrebe daruvarskih proizvoðaèa lješnjaka. Sušare još nisu u uporabi jer se èeka lokacija koju je obeæao grad, a u sklopu donacije voæari su dobili i atomizer, koji æe u rad èim plantaže ožive nakon zimskog sna.
- Rezidba zapravo lješnjaku nije prijeko potrebna i rijetko se primjenjuje. Njome se prorjeðuju prebujne krošnje, no ona donosi i opasnosti jer stabla odrezane grane nadomještaju jalovim izdancima - kaže Vlado Moulis, dodajuæi i kako je to prvo rezanje u njegovu najstarijem voænjaku saðenom prije 16 godina.
- Ovu smo parcelu sadili u prosincu 1985., a bilo je snježno kao i sada - kaže Vlado prisjeæajuæi se stjecaja sretnih okolnosti koje su ga opredijelile za proizvodnju o kojoj dotad nije znao ništa. - U naslijeðe sam dobio pola hektara zemljišta, a kako nisam poljoprivrednik, nisam znao što s njim. Na kraju sam se odluèio za voænjak, a posve sluèajno u isto je vrijeme Podravka nudila vrlo povoljne uvjete kreditiranja sadnje lješnjaka i nabave repromaterijala.
I, tako je poèelo. Mukotrpno, jer trebalo je mnogo uèiti, i to iskljuèivo na veæ postojeæim plantažama, na kojima su proizvoðaèi pokazali veliku spremnost podijeliti svoja iskustva jer literature nije bilo, a nema je ni danas. Poèela je i kupnja novih površina, pa obitelj Moulis sada pod lješnjakom ima devet hektara i najveæi je hrvatski privatni proizvoðaè.
Tek polovica nasada u punom je rodu i daje oko deset tona ploda, koji u cijelosti završava na zagrebaèkoj tržnici Dolac, po 40 kn/kg oèišæena lješnjaka na veliko. Tom su cijenom Moulisi zadovoljni, a njihovo æe zadovoljstvo biti još veæe kada u ljeto, kako planiraju, sklope ugovor s bjelovarskim Koestlinom ili koprivnièkom Podravkom o plasmanu kompletne proizvodnje. Konditorska industrija najpouzdaniji je partner proizvoðaèa lješnjaka, jer takav ugovor jamèi i obostranu sigurnost. Uvjet velikih tvornica registracija je obiteljskoga gospodarstva i ulazak u sustav PDV-a, èime se Daruvarèani upravo bave.
Dovoljno sadnica za sve hrvatske potrebe
Po rijeèima Vlade Moulisa, Hrvatskoj nedostaje od 1000 do 1500 ha lješnjaka, pa je to proizvodnja velikih moguænosti, koje tek treba iskoristiti. Lješnjak nije zahtjevna kultura, a isplati se obiteljskim gospodarstvima veæ na površini od tri hektara. I u svijetu i u nas potražnja je veæa od ponude, pa nema opasnosti od hiperprodukcije, plasman je siguran, a cijena dobra, navodi Vlado prednosti posla s lješnjacima.
Istarski lješnjak u Daruvaru bolji nego u Istri
U Hrvatskoj se sadi istarski lješnjak, koji je jedina vrsta i u daruvarskim voænjacima. On možda zaostaje za talijanskim vrstama, ali nadmašuje turske, iako su Turci proizvoðaèi i polovice svjetskih kolièina lješnjaka. - Prije tridesetak godina vjerovalo se da istarski lješnjak ne može uspijevati na kontinentu, ali naša iskustva potvrðuju da je on ovdje još bolji nego u Istri, kaže V. Moulis, koji novim proizvoðaèima poruèuje:
- Lješnjak je heliofit - traži sunèevu svjetlost, pa se ne smije saditi u sjeni šuma ili visokog drveæa, a ne odgovara mu ni vlažno, moèvarno tlo. Takoðer, ne treba ga saditi preduboko, najbolje je na 20 cm i to na jedan od tri preporuèljiva naèina - 5x4 metra (500 biljaka po hektaru), 4x4 metra, ili gustom sadnjom 2x1,5 metara. Odgovara mu svako tlo, osobito ovo daruvarsko, koje je idealno za voæarstvo.
Zainteresirani za nabavu sadnica ili za savjet mogu se Vladi Moulisu obratiti u Daruvaru, Starèeviæeva 6, ili tel. 043/335-442. Svu je pomoæ spreman ponuditi i Vrtov stari znanac, direktor Voæarskog centra i dugogodišnji predsjednik Zajednice voæara Hrvatske, izuzetan struènjak, i sam voæar, Frane Ivkoviæ.
U meðuvremenu je prihvatio ponudu Voæarskog centra da kao njegov kooperant proizvodi sadni materijal, koji se prodaje s deklaracijom o kvaliteti. Iako je jedini proizvoðaè sadnica u državi, može ih ponuditi dovoljno za sve hrvatske potrebe, kaže.
- U sustav državnih poticaja, meðu devet voæarskih vrsta, ušao je i lješnjak, a trenutaèno je odobren poticaj od 7300 kn/ha za sadnju 24 ha novih plantaža. Ostvare li se i najave o poticanju sadnje 100-200 ha novih nasada u godini, i te kolièine možemo zadovoljiti na daruvarskoj omatièenoj parceli - dodaje. Na toj i drugim parcelama, na svih devet hektara, gotovo sve poslove èlanovi obitelji obavljaju sami. Vladi najviše pomaže supruga Milka, a u svim poslovima zdušno sudjeluju i djeca, Mirjana (17) i Željko (13). S obzirom na planove o proširenju posla, uskoro to više neæe biti moguæe.
Uza sadni materijal Vlado nudi i savjete o sadnji, a punu pomoæ svim voæarskim poèetnicima pruža mlada daruvarska udruga voæara u kojoj je potpredsjednik.
- Èlanovima udruge besplatno ustupam strojeve i ureðaje za obradu i preradu lješnjaka, kaže Vlado, pokazujuæi strojeve kojima razbija i odstranjuje ljusku. Sada se lješnjak u ljuski više ne može prodavati jer ga nitko ne traži, no ljuska se takoðer može dobro iskoristiti. Njome, uz ostalo, zatvaraju naftne bušotine, no Moulisi je upotrebljavaju na prozaièniji i vrlo praktièan naèin - loženjem u kombinaciji s drvima. S obzirom na proizvodnju koja æe uskoro biti 20 tona lješnjaka u godini, ušteda na ogrjevu oèigledna je.
Mato PEJIÆ
krki je odsutan   Odgovori s citatom
Nepročitano 04-01-07, 01:19   #13
krki
Uvaženi Član
 
krki avatar
 
Član foruma od: 01.01.2007
Lokacija: VELIKA GORICA
Poruke: 834
krki je na dobrom putu
Početno

eto skupio sam da malo èitate postajte malo slike svojih plantaža i ja èu uskoro sam da poslikam za vikend a i da nauèim stavit
krki je odsutan   Odgovori s citatom
Nepročitano 04-01-07, 23:00   #14
krki
Uvaženi Član
 
krki avatar
 
Član foruma od: 01.01.2007
Lokacija: VELIKA GORICA
Poruke: 834
krki je na dobrom putu
Početno

Danas zvao nekog tipa koji ima duèan u slavoniji (višnjevac mislim) da pitam za traktor rakovica i veli mi da bježim od toga jel je imao grde probleme s mušterijama na novim traktorima pada farba i djelovi po cesti
tak da to otpada zato su jeftini ko i kinezi i za to sam èuo da curi ulje na sve strane još novim traktorima
krki je odsutan   Odgovori s citatom
Nepročitano 08-01-07, 20:36   #15
oljasi
Gost
 
Poruke: n/a
Početno

POZDRAV SVIM UZGAJIVAÈIMA LIJESKE.
ZANIMLJIV FORUM KOJI SAM NAÅ*AO SLUÈAJNO TRAŽEÆI ATV ZA VOZANJE PO VOÆNJAKU.
NADAM SE DA ÆE ISTO TAKO BITI I AKTIVAN.
POZDRAV :P :P :P
  Odgovori s citatom
Nepročitano 08-01-07, 20:50   #16
Ratarko
Gost
 
Poruke: n/a
Početno

@ oljasi
Pozdrav i tebi i dobro došao
Nisam uzgajivaè ljeske ali sam našao nešta zanimljivo u tvom postu a to je ATV !!!
Uvijek sam želio to vozilo , makar jedno 4-5 godina potajno maštam o tome , jesi našao nešta zanimljivoga u HR ?
Mene bi najviše zanimalo da li treba vozaèka dozvola A kategorije za ATV buduæi da ju nemam :?
Ako je potrebna A kategorija odustajem odmah od toga ...

Bio sam u Å*vicarskoj i tamo možeÅ¡ iznajmiti ATV ( quad ) i voziÅ¡ se sa B kategorijom i bez kacige , neznam koji je zakon kod nas ?

PS
Zašto svi lješnjake zovete ljeska , kod nas u slavoniji ljeska je jedno elastièno i savitljivo drvo ( šikara ) koje raste na kanalima , kad smo se igrali kauboja i indijanaca "luk i strijelu" si najbolje izradio od ljeskina drveta :D
  Odgovori s citatom
Nepročitano 08-01-07, 22:15   #17
zvona
Super Uvaženi Član
 
Član foruma od: 17.12.2006
Poruke: 1,299
zvona je na dobrom putu
Početno Voèarstvo

Lješnjak i ljeska je jedno te isto.Ako raste u šumi ili žbunju onda ide u visinu, a inaèe je grmovit. Divlja vrsta
__________________
Ne kuni majko sina svoga,sina svoga jedinoga
što je opet pijan bio,rujno vino tužan pijo

Ej da mogo vrjeme vratit ja,bila bi mi danas suđena
letjeli bi među zvjezdama,eh da mogu vrijeme vratit ja
zvona je odsutan   Odgovori s citatom
Nepročitano 08-01-07, 23:26   #18
krki
Uvaženi Član
 
krki avatar
 
Član foruma od: 01.01.2007
Lokacija: VELIKA GORICA
Poruke: 834
krki je na dobrom putu
Početno

plantaža od 400 sadnica ljeske saðeno 11 mj 2006
krki je odsutan   Odgovori s citatom
Nepročitano 08-01-07, 23:34   #19
krki
Uvaženi Član
 
krki avatar
 
Član foruma od: 01.01.2007
Lokacija: VELIKA GORICA
Poruke: 834
krki je na dobrom putu
Početno

krki je odsutan   Odgovori s citatom
Nepročitano 08-01-07, 23:36   #20
krki
Uvaženi Član
 
krki avatar
 
Član foruma od: 01.01.2007
Lokacija: VELIKA GORICA
Poruke: 834
krki je na dobrom putu
Početno







ovak to izgleda posle zeèeva ili srna
krki je odsutan   Odgovori s citatom
Odgovori


Alati teme
Način prikaza

Pravila pisanja poruke
Ne možeš otvoriti novu temu
Ne možeš ostaviti odgovor
Ne možeš stavljati dodatke
Ne možeš uređivati svoje postove

BB code je Uključeno
Smajlići su Uključeno
[IMG] kod je Uključeno
HTML kod je Isključeno

Skok na forum

Slične teme
Tema Začetnik teme Forum Odgovora Posljednja poruka
uzgoj puževa grunf Ostale grane poljoprivrede 52 28-04-16 17:07
Uzgoj krizantema za rez zdenko Ostale grane poljoprivrede 8 27-04-14 21:21
uzgoj hrena hodosencan Povrtlarstvo 41 02-02-13 16:26
Smilje - uzgoj Alisabel Ostale grane poljoprivrede 3 25-11-09 19:57

Vremenska zona foruma je GMT +2. Vrijeme: 13:35.

Powered by vBulletin® - Copyright ©2000 - 2018, Jelsoft Enterprises Ltd. | Site developed by 7dana.hr
Feedback Buttons provided by Advanced Post Thanks / Like (Lite) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2018 DragonByte Technologies Ltd.Ad Management plugin by RedTyger