• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, chatu, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

POCETAK PROIZVODNJE U PLASTENICIMA

D

dejofx

Guest
Lijep pozdrav svima,novi sam na forumu i u poljoprivredi! Zavrsavam fax nadam se zaposljenju a usput kontam se bavit jos necim dodatno! Posto imam dosta zemlje u Srednjoj Bosni planiram za pocetak da postavim plastenik od nekih 500-600 m2 i bavio bi se proizvodnjom paradajza! Tako sam zamislio,sada bih da mi Vi malo pomognete oko toga svojim savjetima i iskustvom,da mi kazete otprilike koliku bih mogao zaradu da imam na tolikoj povrsini i dali postoji nesto bolje sto mi savjetujete da krenem? znaci to bi mi bio dodatni posao ali vremenom ako bude uspjeha rado bih se prosirio i pravio jos vece plastenike i povecao proivodnju! zanima me okvirna zarada na tolikoj povrsini!?
Unaprijed se zahvaljujem na odgovorima i nadam se zanimljivom druzenju na forumu!!!
 
D

dejofx

Guest
zar nema netko da mi da koji savjet i kaze kako ide!? molim Vas ljudi
 
D

dejofx

Guest
zar nema netko da mi da koji savjet i kaze kako ide!? molim Vas ljudi
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
Pa dobro, kad si već potegnuo za jezik, ja ću ti reči šta većina hrvatskih povrtlara misli. U bosni ima jako puno hrvata s dvojnim državljanstvom i na temelju toga uvoze svakojaku robu u hrvatsku. Na primjer, na pola jutra proizvedu 500 tona rajčice i slično. Tako da nemoj se uvrijediti, ali stvarno ne vidim razlog zašto da o tebi mislimo drugačije. Bosna je največi izvor problema sa sivim uvozom robe u hrvatsku.
 
D

dejofx

Guest
cabage kaže:
Pa dobro, kad si već potegnuo za jezik, ja ću ti reči šta većina hrvatskih povrtlara misli. U bosni ima jako puno hrvata s dvojnim državljanstvom i na temelju toga uvoze svakojaku robu u hrvatsku. Na primjer, na pola jutra proizvedu 500 tona rajčice i slično. Tako da nemoj se uvrijediti, ali stvarno ne vidim razlog zašto da o tebi mislimo drugačije. Bosna je največi izvor problema sa sivim uvozom robe u hrvatsku.

dobro ne ulazim u to...i kod nas ima svakakve robe i svasta se uvlaci sigurno je stanje kao i kod Vas...ali mislio sam Vas pitati mozeli se zaradi mjesecno nekih mozda 200 eura na 500 m2 plastenika onako dodatne zarade jer svakako imam stalni posao pa mislim malkice privatno radit ubijat vrijeme i naravno sve je opet u novcu:)
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
Ne može. Plastenik za rajčicu, dakle profesionalni, košta 20 eura po kvadratu bez poreza.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Kako uberu cca 173 kg po kvadratu? Mislim kaok proizvedu? :shock:
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
Pa tako što to uopće ne proizvedu, već prošvercaju iz makedonije kao vlastitu proizvedenu robu.
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
Evo, našao sam nešto što bi moglo biti orijentir za one koji bi se htjeli baviti plasteničkom proizvodnjom. ;)
Nije mi samo jasno kako smo glupi svi mi i ne krenemo u tu proizvodnju. :scratch :mrgreen: :mrgreen:
Kalkulacija - Proizvodnja na 1 Ha plastenika




















PROIZVODNJA POVRĆA U PLASTENICIMA
Kalkulacija za 1 Ha
R. br. Vrsta Sorta Troškovi proizvodnje po Ha Očekivan prinos tona/Ha Cijena u €/t Očekivan bruto prihod u € Dobit u €
1 Paradajz EFRAT 70 42,104.59 500.00 690.00 345000.00 302.895.41

2 Paradajz DANIELA 42,104.59 500.00 690.00 345000.00 302.895.41

3 Paprika Beauty yellow 42,104.59 300.00 930.00 279000.00 236.895,41

4 Krastavac EZ 156 43,191.17 400.00 810.00 324000.00 280.808,83

5 Dinja GALIA 38,995.17 300.00 700.00 210.000.00 171.004,83

6 Paprika Yelllow moon 42,104.59 300.00 930.00 279.000.00 236.895,41

7 Paprika Green Noa B 42,104.59 300.00 930.00 279.000.00 236.895,41

8 Paprika Beauty yellow 42,104.59 300.00 930.00 279.000.00 236,895.41

Izabrati 4 do 5 vrsta povrća i po njima uraditi vlastitu kalkulaciju (3 do 4 vrste povrća su sa skraćenim vegetativnim periodom od 40 do 90 dana od momenta rasađivanja rasada koji se uzgaja u plasteniku-rasadniku).
Normalan godišnji prinos po jednom Ha je 1.000 - 1.200 tona u zavisnosti od vrste povrća koje se sadi. U Kalkulaciju nije uračunato grijanje koje po sezoni iznosi od 40.000 € do 150.000 €. Cjene proizvoda su dane na bazi burzovnih evropskih cjena za prvo tromjesečje 2000. godine.
Radna snaga: Stalni radni odnos 4 radnika plus agronom ili poljoprivredni tehničar.
Za sađenje ili branje sezonska radna snaga od 20 do 50 ljudi u zavisnosti od vrste proizvoda.
KALKULACIJA iIZ TABELE ZA PREDLOŽENI UZGOJ:
Varijanta 1:
Uzgoj 3 kulture > paradajz Efrat 70, Krastavac EZ 156 i Dinja Galia. Prihod 879.000,00 €, troškovi sa grijanjem 274,290,93,395,52 i ostali troškovi 75.208,96 koji se odnose na amortizaciju plastenika i troškovi izraelskog agronoma. Čista dobit od koje treba oduzeti porez iznosi cca. 529.500,11 €/godinu
Varijanta 2:
Uzgoj 2 kulture godišnje > paradajz Chery, paprika babura Green Noa ili i ljuta paprika. Ukupan prihod, što se vidi iz Tabele je 1.804.000,00 €/godinu. Troškovi sa grijanjem 254,209,18 €/godinu. Ostali troškovi kao iz varijante 1, 75.208,96 €. Dobit 474.582,024 €/godinu, s tim što treba oduzeti porez.
Slicne su kalkulacije i sa ostalim povrtarskim kulturama koje se uzgajaju u plasteniku, s tim što se čista dobit kreće umanjena do 10% u zavisnosti od kultura.
Pošto se sadi u specijalnim vrećama to je nepotrebno respektovati plodored. Sadit će se povrće koje zahtjeva tržiste u EU i Ruskoj Federaciji. U kalkulaciju nije uračunat aunitet banci za otplatu kredita ni priprema terena i temelja za postavljanje plastenika. Temelji su stupovi samci, a temeljne cijevi isporučuje UniFood zajedno sa ostalom opremom, tako da se za temelj koristiti nearmirani beton MB200 za zaljevanje temeljnih cijevi.
Grijanje je predvidjeno zemnim plinom - u plasteniku toplim zrakom.
U cjenu plastenika od cca 850.000 € sadržana je sva oprema koja ima preko 290 stavki za izgradnju plastenika zadnje tehnologije 2009\2010 godine.
Obrtni kapital bez plaća radnika je 40.000 - 50.000 €, sve što se kupuje za taj novac su repromaterijali za prihranjivanje i uzgoj.
Svi uredjaji za grijanje i ventilaciju u plasteniku su obuhvaćeni globalnom cjenom plastenika. Neophodna energija za grijanje plastenika, ako se uzme da je razlika u temperaturi 20 °C, kreće se od 1.800.000 kg\cal do 2.000.000 kg\cal s tim što potrošnja zavisi od vanjske temperature i prosječan rad uređaja za grijanje kreće se između 8-10 sati dnevno u najgorim uvjetima. Troškovi grijanja po Ha se kreću u zavisnosti od vrste energenata, ako je biljni otpad (kukuruzovina, slama) onda se kreće od 30.000 do 45.000 € po jednoj kulturi, a ako je propan ili zemni plin može se kretati i do 200.000 €. Ako je termalna voda temperature preko 50 °C onda između 10.000 do 15.000 €.
Pitanje hladnjače, kalibriranja i pakovanja rješava se na nivou Općine ili regije s tim što transport do tog centra ne smije preći veću udaljenost od 30 km (kako bi proizvodi zadržali nivo I klase).
Gradjevinski radovi:
1. Ravnanje terena
2. Bušenje rupa traktorskom bušilicom za stupove promjera 30 cm, (stupovi samci) temeljne, cjevi uračunate u cjenu plastenika promjera 90 mm, dužine 1 m, zaljevanje betonom oko cjevi marke MB 200.
3. Obavezan Geometar koji mora pratiti postavljanje temeljnih cjevi po vertikali i horizontali.
4. Uz ostalu dokumantaciju kupcu prilažemo i crtež temelja i rasporeda temeljnih stupova.
Smatramo da građevinski radovi ne mogu preći par tisuća €, mada je najskuplje ravnjanje terena koje zavisi od kategorije zemljišta.
U Biznis planu je dan primjer plastenika koji nema grijanje, nije automatiziran, ima samo mrežicu protiv insekata, navodnjavanje i prihranu, sve se radi ručno.
Svaki plastenik prati Softver (plastenik sa ful opremom) i mogućnost satelitske komunikacije i praćenje rada putem interneta.
Roba koja ide za izvoz samo treba da se rashladi radi transporta na temperaturu iznad +4 °C, što znači da hladnjača treba biti tranzitnog tipa, a ne za čuvanje.
Ukoliko su vam potrebni neki drugi podatci molimo da nas kontaktirate.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Cabage Jevreji su fini, dobri ljudi koji nama žele dobro :shock: :?
 

asestic

Član
Tu od
12 Sij 2010
Poruka
601
Dejofx evo da malo osvježim temu ja se bavim plasteničkom proizvodnjom povrća ako imaš novaca platiš firmu da ti napravi plastenik ali prije svega moraš naći tržište tj plasman proizvoda imaš dvije mogućnosti prodaju na veliko i na tržnici pa si to sve ukalkuliraš ja nisam i mao navaca da platim za izradu plastenika pa sam sam radio s dosta improvizacije proizvodnja je bez grijanja za plastenik cca 250 m kvadratni 2000 € plus repro materijal za proizvodnju povrća na zemlji
Račinica ti je ovakva posadiš visoko rastući paradajz oko 01. 04. oko 650 kom u plastenik gore naveden pustiš ga na 10 rodnih grana 650 stabljika x oko 8 kg može i više zavisi od vode p prihrane po stablu x ... toliko kuna = prinos - ulaganja i izračunaš zaradu ovo ti je moje uskustvo a što se tiče gore navedene računice MATEMATIKA U PROZVODNJI JE DOBRA SAM JE MORAŠ DOSTIĆI.
Evo par slikica



Pozdrav Anđelko! 8)
 

petar

Aktivni član
Tu od
15 Pro 2007
Poruka
1,261
I onda svaka 10-ta biljka bude :weedman: i možda ima zarade :mrgreen:
 

asestic

Član
Tu od
12 Sij 2010
Poruka
601
To ti je indeterminantni oliti po narodni visoki pertlam (omatam) ga oko špage za baliranje svezane za žicu otporan na nemetode ja ga puštan do 2,2 m izraleska selekcija Nirit seeds ako prijatelj Petar može biti malo precizniji.
Pozdrav Anđelko! 8)
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
Jesu li to cijevi colerice??? Ja imam dojam da bi se to kod mene komot sve srušilo.
 

asestic

Član
Tu od
12 Sij 2010
Poruka
601
Ovaj veliki gdje je paradajz lukovi su 42 mm okrugle u upore i vezne su od 27 mm i zasad još nikakvi problema
a tunele radim od 21,8 mm i po zimi kroz sredinu na svaki luk stavim letvu colu da ga snjeg ne zdropi i bogu hvala sve klapa to ti je to.
Pozdrav Anđelko! 8)
 

asestic

Član
Tu od
12 Sij 2010
Poruka
601
Evo da ti dodam još koju fotku snimitu jutros .

A ovo ti improvizacija učvršćivanja najlona s alkatenom i samouvrtajućim vijkom
3 godine još drži
[imghttp://img198.imageshack.us/img198/3661/picture023qu.jpg][/img]


Pozdrav Anđelko! 8)
 
L

LIMA

Guest
Kakva su vam iskustva sa vodom u plastenicima? Neznam kako kod vas, ali ja muku mučim, pogotovo sad kad se topi snijeg i pada obilna kiša , u plastenicima poplava. Kopam vani kanale i unutra sadim na uzdignute gredice ali voda samo izvire.
 
Na vrh