• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Hidroponska proizvodnja povrća

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Kako i sam naslov kaže, hidroponska proizvodnja povrća (i sve ostale vrste uzgoja bez tla; inertni substrati, aeroponi, aquaponi i dr.).
Za/Protiv odnosno Dobro/loše? Vaša iskustva i razmišljanja?
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Krećem sa prvim "za", a to je cijena poljoprivrednog zemljišta.
Kako je dobrog/kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta sve manje (a samim time i sve skuplje) hidroponska proizvodnja predstavlja dobru alternativu.
Moguće je kupiti bilo kakav (kamenit teren, šikara i sl.) loš teren za manje novce, a ostatak novaca uložiti u hidroponsku proizvodnju i uređenje terena.
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
I ja ću biti za dok više tlo ne bude kakvo je i dok se bude isplatilo i bilo uopće moguće ulupati milione u takvu proizvodnju. Svakako da je dobro za nizozemce jer nemaju klimu kakvu mi imamo, kod nas su troškovi grijanja daleko veći. A i država nam "izlazi u susret".
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Ja protiv u svim oblicima, tko nema zemlje neka proizvodi jahte, brodove i aute, neka se mani zdrave hrane. Zemlja je katalizator između dobrog i lošeg, voda na hidroponiji se ne može sterilizirati a svaki klinac se u njoj stvori. Poz

E da i kvalitet je umjetni bez arome sa ukusom koji diktira omjer šećera i kiselina.
 

mate123

Član
Tu od
27 Sij 2011
Poruka
55
kao prvo nije "voda u hidroponiji" već se to zove hranjiva otopina.
i nije istina da se "voda" nemože sterilizirati. postoji više načina sterilizacije hranjive otopine, a primjer ti je: sterilizacija toplinom (pasterizacija), uv zrakama, filatracija kroz pijesak, i još neke vrste sterilizacije
 

asestic

Član
Tu od
12 Sij 2010
Poruka
601
Kako i sam naslov kaže, hidroponska proizvodnja povrća (i sve ostale vrste uzgoja bez tla; inertni substrati, aeroponi, aquaponi i dr.).
Za/Protiv odnosno Dobro/loše? Vaša iskustva i razmišljanja?

I ja sam protiv dok imamo polodnu i čistu zemlju nije na potrebna hidroponija ali tko voli neka izvoli .
Pozdrav!
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Evo jedne slike, zelene salate na "plivajućoj tehnici" - vjerovatno najjednostavniji hidropon. Ovaj bas ne izgleda svemirski...



Gustoća sadnje: 10-12 biljaka/m2
Prinos: 2,5-3,5 kg/m2
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
U pravu si mate123 uistinu nije voda jer bi pogušila biljke, uistinu je hranjiva otopina, i nema veze što je to hrana samo u 1/1000 dijelu opet je hranjiva otopina. Kako god bakteriju i teške metale otklanja samo reverzna osmoza + uv filter. Reverzna osmoza od 4 litre vode pravi litru i proces je dugotrajan ali je izvodiv. Tako da hidroponija nema nikakvog opravdanja za proizvodnju zdrave hrane! Ono što se ne zna a to je da klice graha ne rastu u zemlji, nego na nekom vidu hranjive otopine, a kao što rekoh svaki vrag se u vodi leže. Samo to nije izašlo u javnost jer nitko nije hidroponiju podigao vlastitim sredstvima nego su većina krediti... A kako kažu teorije zavjere neko ima i debele koristi od proizvodnje loše hrane. Poz

Hidroponija NE!
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Inaće i ja sam pionir hidroponije, ha ha. Nisam imao više mjesta za posaditi začinsku papriku i paradajz, ostavio to u mini lagunama i krkao 16-8-32 + 2mgo + me, ajme paradjza i paprike :) Ne bi to pojeo nema šanse :) Kontenjer od 104 rupe, svaka biljka ima paradajz e sad koliko će uspjeti narasti he he, 10 u kilu, znači na pola kvadrata 10 kila he he. Jedino ću plod morati vezati gore :)
 

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
Krećem sa prvim "za", a to je cijena poljoprivrednog zemljišta.
Kako je dobrog/kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta sve manje (a samim time i sve skuplje) hidroponska proizvodnja predstavlja dobru alternativu.
Moguće je kupiti bilo kakav (kamenit teren, šikara i sl.) loš teren za manje novce, a ostatak novaca uložiti u hidroponsku proizvodnju i uređenje terena.

Bobostar ja sam za hidroponoju ali u našim uslovima to mislim da nije moguće zbog odnosa države prema malim proizvođačima Već sam rekao da u Orahovici postoje plastenici sa hidroponijom i da im je teško baš iz razloga država-proizvođač. A što se tiče same proizvodnje nije mi jasno da pojedinci mogu ovako razmišljat kad stalno čitamo ovdje na forumu debate koje gnojivo u kojim količinama koja zaštita itd. Žnači i recimo rajčica koja raste u zemlji je zatrovana koliko i ona na hidroponiji tako da o tome nebi trebalo raspravljat a što se tiče okusa rajčice nema nikakve razlike između hidroponije i zemlje očito da nitko ne razmišlja kada i zašto rajčica gubi okus.
Ja sam za hidroponiju ali ne u ovakvim uslovima kada država bude imala bolja rješenja od ovih danas onda da.
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
Bobostar ja sam za hidroponoju ali u našim uslovima to mislim da nije moguće zbog odnosa države prema malim proizvođačima Već sam rekao da u Orahovici postoje plastenici sa hidroponijom i da im je teško baš iz razloga država-proizvođač. A što se tiče same proizvodnje nije mi jasno da pojedinci mogu ovako razmišljat kad stalno čitamo ovdje na forumu debate koje gnojivo u kojim količinama koja zaštita itd. Žnači i recimo rajčica koja raste u zemlji je zatrovana koliko i ona na hidroponiji tako da o tome nebi trebalo raspravljat a što se tiče okusa rajčice nema nikakve razlike između hidroponije i zemlje očito da nitko ne razmišlja kada i zašto rajčica gubi okus.
Ja sam za hidroponiju ali ne u ovakvim uslovima kada država bude imala bolja rješenja od ovih danas onda da.

Siki, ja ne vidim kakva bi država ovdje trebala imati rješenja. Na državi je jedino da počne provoditi zakon o rokovima naplate, koji iznose 30 dana ali nitko se toga ne drži. Neće nam valjda država tražiti tržište za naše proizvode. Bilo bi lijepo, no moramo i sami razmišljati o tome.
 

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
Siki, ja ne vidim kakva bi država ovdje trebala imati rješenja. Na državi je jedino da počne provoditi zakon o rokovima naplate, koji iznose 30 dana ali nitko se toga ne drži. Neće nam valjda država tražiti tržište za naše proizvode. Bilo bi lijepo, no moramo i sami razmišljati o tome.

Nisi razumio šta sam htio da kažem. Od države nikad nisam ništa očekivao a najmanje da mi traži tržište kad ga nebudem mogao naći sam prestat ću sa proizvodnjom. Ali očekujem od države da cjena plina bude 30% niža kao što imaju mađari ili drugi da bi se proizvodnja uopće isplatila. Očekujem da cjena gnojiva bude manja nego što je kutinsko gnojivo u sloveniji koje je jeftinije nego u kutini a još ima i carinu i takve stvari a onaj koji nije sposoban prodat svoju robu taj je očito zalutao. A plaćanje neka bude i 90 pa i 120 dana ali neka bude po dogovorenom. A država ima mnogo mogućnosti od povoljnijeg priključka struje, priključka plina itd kako to da ti nevidiš gdje država treba rješiti probleme ja sam nabrojao samo nekoliko a ima ih mnogo.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Ma kada sam krenuo u temu o hidroponima, želio sam čuti što drugi o tome misle.
Naravno da kao i svaka druga tehnika, ima svoje prednosti i nedostatke, međutim i sama tehnika hidropona je vrlo široka; od jednostavnijih sustava (plivajuća tehnika, pijesak, glinene granule) do high-tech sustava.
Da je stvar u povojima, govori podatak da Holandija ima nešto više od 5.000 ha u hidroponskoj proizvodnji a Italija nešto više od 1.000 ha.
No još uvijek mislim da kod nas ima mjesta i za takvu proizvodnju (naravno ne nekoliko tisuća ha, ali par stotina bi moglo biti); vrijeme će pokazati da li je to točno.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Jedna od prednosti hidropona (kada razgovaram sa kolegama iz Italije) je mogućnost kontrole nitrata u finalnom proizvodu.
Ukoliko se nekoliko dana prije berbe, obustavi dodavanje dušika (nitrata) u biljci će ga biti vrlo, vrlo malo (metabolizam nitrata je vrlo brz).
Ista takva kontrola u tlu je gotovo nemoguća.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Pa treba 3 dana da se prešalta sa nitrata na magnezij klopu. Nije to neki duuuugi period ;) Poz

Hidroponija samo za švapske bunkere i vojsku, bljak.
 

temptation

Aktivni član
Tu od
20 Ruj 2010
Poruka
1,250
Ja bih samo postavio pitanje koliko košta u Hrvatskoj zbrinjavanje kamene vune nakon završetka proizvodnog ciklusa,a da bi sve bilo po slovu zakona?
Očito je jako skupo,kad neke firme tu istu kamenu vunu zaoravaju po "zdravim" oranicama,kao da će ona nakon nekog vremena istrunuti...
I onda se još naslušam priča kako je hidroponija zatvoreni sistem uzgoja,koji ne zagađuje okoliš...
 

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
Ja bih samo postavio pitanje koliko košta u Hrvatskoj zbrinjavanje kamene vune nakon završetka proizvodnog ciklusa,a da bi sve bilo po slovu zakona?
Očito je jako skupo,kad neke firme tu istu kamenu vunu zaoravaju po "zdravim" oranicama,kao da će ona nakon nekog vremena istrunuti...
I onda se još naslušam priča kako je hidroponija zatvoreni sistem uzgoja,koji ne zagađuje okoliš...

To ti je jedno od rješenja koje nemože rješiti pojedinac nego mora država. Problem je što sa kamenom vunom sam nemožeš ništa napraviti, za sada se samo baca na hrpu koja svake godine samo raste i to priličnom brzinom.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
To ti je jedno od rješenja koje nemože rješiti pojedinac nego mora država. Problem je što sa kamenom vunom sam nemožeš ništa napraviti, za sada se samo baca na hrpu koja svake godine samo raste i to priličnom brzinom.
A ja ću pitanje okrenuti na drugu stranu; kome je u interesu da se hidroponski sustav proizvodnje u HRV, uglavnom svodi na uzgoj u kamenoj vuni?
Kamena vuna je tek jedan od supstrata za uzgoj, i upravo zbog problema oko zbrinjavanja nakon proizvodnog ciklusa, nije vani toliko "omiljena"... pa prvi hidroponi su bili uzgoj u vodi (koja se izvrsno reciklira), pa kasnije inertni supstrati (od kojih je pijesak vrlo dobar izbor, jer se nakon proizvodnog ciklusa može reciklirati....).
Znači ipak nije sve u kamenoj vuni (to tu bere "kajmak")? Hmmmmmmmmmmmmm...

A ovako počinje priča o Grodanu: Grodan is a member of the Rockwool Group, the global market leader in stone wool solutions....
 

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
A ja ću pitanje okrenuti na drugu stranu; kome je u interesu da se hidroponski sustav proizvodnje u HRV, uglavnom svodi na uzgoj u kamenoj vuni?
Kamena vuna je tek jedan od supstrata za uzgoj, i upravo zbog problema oko zbrinjavanja nakon proizvodnog ciklusa, nije vani toliko "omiljena"... pa prvi hidroponi su bili uzgoj u vodi (koja se izvrsno reciklira), pa kasnije inertni supstrati (od kojih je pijesak vrlo dobar izbor, jer se nakon proizvodnog ciklusa može reciklirati....).
Znači ipak nije sve u kamenoj vuni (to tu bere "kajmak")? Hmmmmmmmmmmmmm...

A ovako počinje priča o Grodanu: Grodan is a member of the Rockwool Group, the global market leader in stone wool solutions....

Proljetos sam u Agrofruktusu vidio vreće supstrata za hidroponsku proizvodnju tako da nije samo kamena vuna ali je glavna .

@ Bobostar nije toliko ni vuna problem koliko je problem u našim glavama zašto tako mislim: čitam da rajčica ne valja sa hidropona da je ovo i ono a kad sam pitao dali itko zna kad i zašto rajčica na hidroponu mjenja okus nitko ništa nije rekao. Zato smatram da je problem u našim glavama. Rajčica sa hidropona i sa zemlje je ista samo što na hidroponu kao što si sam napisao možeš kontrolirati gnojiva dok je to u zemlji malo teže. Da netko napravi pokus u pravo vrijeme garantirano da nitko neće primjetiti razliku između rajčice sa hidropona i sa zemlje. Evo sad sam pročitao da rajčici i krastavcu svaki dan treba dodavati gnojivo pa izlazi da je to isto što se radi na hidroponu i u čemu je onda razlika. Razlika je u organiziranom tržištu što sa hidropona rajčicu bereš 11 mjeseci a sa zemlje 3-4 razlika je u tome što na hidroponu nema svaštarenja malo rajčice malo paprike pa malo raznih pokusa malo kupusa itd i najveća razlika je u tome što moraš biti vezan za jedno mjesto a to nama baš i ne odgovara.

Moje mišljenje je da ako hoćemo da napravimo nešto dobro moraćemo da polako prelazimo na hidropon bez obzira tko što mislio svaštarenje neće moći još dugo prolazit.
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
Jučer smo obišli malo par proizvođaća na hidroponima, u Beču. Sve krasno za vidjeti i pohvaliti, dok god čovjek nije sa ponosom pitao tko želi probati rajčicu. Odmah sam doletio i ajde stavim ja TO u usta i žvačem i žvačem i na kraju mi pola sata kasnije ostane umjetni okus u ustima, sve dok nisam isprao sa sauvignonom. Stvarno je katastrofa okus, bez ikakvog pretjerivanja.
Uglavnom malo smo razgovarali, kvadrat staklenika sa večinom potrebne opreme, ne svom, košta 100 eura m2. Tržište su si rješili preko vlastite zadruge i njih 400 i koji proizvode oko 50 tisuća tona povrća. Od toga je 80 posto (količine, ne površine, površina je nekih 800 hektara) iz zaštičenih prostora, a samo 20 posto vanjsko, premda vanjske proizvodnje ima površinski puno više. Imaju nekhi 140 hektara zaštičenih površina, večina hidroponija.
Dakle, ako se gleda na količinu onda se hidroponija isplati, ali kvalitetom zaostaje za povrćem uzgojenim na tlu.
Interesanta stvar je da papriku prodaju na komade, ne na kile i trenutno je cijena jedne paprike veličine nekih 150-200 grama u Billi 5 kuna!!! Standardno, proizvode tamnozelene babure koje prelaze u razne boje, žutu baburu ne proizvode uopće.
 

Najnoviji postovi

Na vrh