Nove tehnologije gnojiva

[avialias]

Otvaram ovu temu za sve dobre ljude koji žele ovdje s nama "malima" podjeliti informacije oko novih načina gnojidbe ratarskih kultura.
Posebno pozivam sve dipl. agronome i ljude koi iz struke znaju i upotrebljavali su stimulatore rasta, folijarna gnojiva , start gnojiva i sl. da nam kažu svoja iskustva. Molim da se tema shvati kao disukusija a ne "najhebavanje" i da svi forumaši imaju koristi iz nje.

Evo da započnem.

Po prvi put planiram na prolječe posaditi soju na 2.85ha gdje je bio ove godine kukuruz.
S parcele je skinuto 37600kg kukuruza s vlagom 24%, za dobivanje istog je bačeno
1400kg Agrokala, 700kg 7-20-30, 750kg 3x15, 400kg UREA, 750kg Kan27

S obzirom da soju mislim sijati žitnom sijačicom na 25cm, i ne mogu je kultivirati i ne dolazi u obzir prihrana graniliranim KAN gnojivom radi ispravanja u zrak, moram primjeniti folijarno gnojivo ako zatreba.

Molim da se jave svi koji imaju iskustva s stimulatorom rasta, zriobe mahuna i sl. što kak ti dovodi do 30% većeg prinosa, ta da iskustveno kazu kako gnojiti soju i ostale kulture.

NAišao sam na folijarno kompleksna gnojiva za koja ne znam kako se pokazuju pa ako tko zna neka nam javi.. Mislim na

Agrimatco | Stručni savjeti | Soja

agrimatco.hr

https://agrimatco.hr/katalozi/2020-prihrana.pdf#page=16

Stoga pitam kako ostvariti prinos 3500kg soje po ha ili barem planirati takav prinos...


Hvala svima...

 

[DARIJUS]

jedino sistemom kap na kap kroz koji se može dodati 50 kg na hektar...
da bi aplicirao 50 kg gnojiva na hektar folijarno, moral bi potrošiti oko 7000 litara škropiva...u idealnim uvjetima...

ali, ja sam poznati (uz Johabicu) skeptik za folijarna gnojiva, tak da je ovo moj prvi i zadnji post ovdje...
nemam smisla filozofirat o soji, kad je nikad nisam uzgajao...
ali, prati ću temu da vidim kako ljudi razmišljaju!

 

[avialias]

Kolega forumaš, upravo se to i trazi , mi da pratimo i pitamo a iskustvo da nam donosi informacije i proizvode s tržišta i onda mi ovisno o svojoj veličini i rentabilnosti donosimo odluke , svatko za sebe...

Svakako hvala.

Poziv i dalje stoji...mislim da nitkome nece smetati znanje an jednom mjestu kad zatreba.

I da , se ne kaze da samo trebam Vas, a nisam doprinos svoj dao, šaljem i ovu poveznicu pa sami provjerite, ali kao sto sam rekao najbolje je čuti iskustva...

Ovo sam isto pročitao al nemam iskustva s istim...

SLAVOL S - Plodovi zemlje

SLAVOL S je tekuče gnojivo – stimulator rasta koji je certificiran za primjenu u organskoj i tradicionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji za Tretman sjemena ratarskih i povrtarskih biljaka (kukuruz, pšenica, soja, suncokret, paprika, itd) Ožiljavanje reznica ukrasnog bilja (sobnog i sezonskog...

plodovizemlje.com

Upravo ovakve stvari trazim radi rentabilnosti u nadoilazecim godinama s skupim NPK gonijivima...

Ili se adaptirano na tržišne uslove il izumiremo...pa izabrati moramo..

 

[Brad1]

Ne postoji folijarna prihrana koja ti može povećati prinos 30%. Folijarna prihrana služi za "fino podešavanje" i sitnu korekciju. U obliku ublažavanja stresa i nadomještaju pojedinih mikroelemenata.
Ni u jednoj proizvodnji se ne može reći uzmi ovo i ovo i u toj i toj fazi. Srebrni metak ne postoji u ratarskoj proizvodnji. Svaka godina je priča za sebe jer puno faktora i parametara utječe a vremenski uvjeti su različiti.

Što se tiče gore spominjanog slavola, dati ću link pa sami prosudite.

https://www.google.com/url?sa=t&source=web&rct=j&url=https://www.researchgate.net/publication/27206435_UTJECAJ_BIOSTIMULATORA_RASTA_I_FUNGICIDA_ZA_TRETIRANJE_SJEMENA_SOJE_NA_UCINKOVITOST_SIMBIOZNE_FIKSACIJE_DUSIKA&ved=2ahUKEwiUl6W29IT1AhWJiv0HHU12BVo4ChAWegQIBBAB&usg=AOvVaw3HLHY6TInNM-xKoh5MOpEk

 

[avialias]

Pročitati koga zanima

https://agro-nika.com/sites/default/files/pdf/katalog-agro-nika-2016.pdf

 

[Tommy]

Ako govorimo o Slavolu i sličnim pripravcima to bi spadalo u kategoriju stimulatora rasta i sl.
Nove tehnologije gnojiva bi npr. bile inhibitori ureaze (Limus)…

 

[Brad1]

Koliko inhibitori ureaze imaju smisla u našoj klimi s malo oborina? Imate rezultate u cortevinom katalogu pa sami prosudite

 

[Tommy]

Ako imaš link slobodno stavi. Neznam što se podrazumjeva pod malo oborina. Npr. kod mene su prosječne godišnje oborine oko 900 mm. Neznam da li je to malo ili puno, ali pretpostavljam da to uzimaš u obzir u kontekstu ispiranja. Tu važnu ulogu ima i tip zemljišta. Neće biti jednako ispiranja na pjeskovitom ili nekom teškom zemljištu. Ali ako gledamo iz perspektive volatizacije dušika mislim da inhibitori ureaze imaju itekako smisla…

 

[Brad1]

https://www.corteva.hr/content/dam/dpagco/corteva/eu/hr/hr/files/IMG-Pioneer%20trial%20results%202021-Corteva-EU-HR.pdf

Strana 43 pa dalje..

Od 15.4 pa da do 1.9 kod mene nije palo više od 250L kiše. I to sam puno rekao i kod toliko oborina oni naprosto nemaju smisla. U pokusima se vidi da N-Lock daje veći prinos od cca 100-500kg/ha te je po meni ekonomska isplativost jako upitna.
A primjena uree u jesen za proljetne kulture neću uopće komentirati.
Probati ću naći webinar iz USA o ureei s inhibitorima ureaze, ureei s polimerima(također produženoj djelovanje ali na drugačiji način od inhibitora) I običnoj ureei. Uglavnom zaključak je bio da nema nikakve značajne razlike.

GeO2 | Stockton d.o.o.

GeO2 (PRP SOL) - Biofiziološki aktivator tla Sastav: GeO2 je granulat kojeg tvori matrica, sastavljena od kalcijevog i magnezijevog karbonata i dodaci dobiveni u tehnološkom procesu MIP ( željezo, cink ,bor ,mangan ...). Sastav je vezan u cjelinu pomoću vodotopivog veziva biljnog porijekla...

www.stocktonhrvatska.com

Sviđa mi se ovo razmišljanje, 0 P I 0 K.
Sljedeće godine uzimam za probu.

 

[Ivan KC]

Nema od tih svetih vodica nist.
Najbolje bi bilo kad bi se hranila stoka i kad bi stajskoga imal svako za sebe.
Moje zemlje su jako zagnojene sa stajskim i to ih drzi u dobroj kondiciji.
Inace sam do sad u prosjeku daval za kukuruz po jutru, 100 kg 3x15 u sijacicu i 100 kg kana u kultivator.
I to je bilo to.
Tak budem dal i na godinu, samo kaj nebu stajnjaka vise, jos imam 7, 8 prikolica na hrpi i dok to izvozim gotovo je.

 

[Tommy]

@Brad1 Ok, taj dio gdje se urea unosi u tlo mi nije sporan. Ali što je sa prihranom pšenice i ječma? Kod kukuruze nije neka značajna razlika i to je logično ali kad se dušično gnojivo primjenjuje po površini, gubitci N volatizacijom mogu biti jako veliki.

http://tlo-i-biljka.eu/Tekstovi/Prihrana_ureom.pdf

 

[Brad1]

Volatizacija je problem u tlima više ph vrijednosti, gologa, suhog, sunčanog i vjetrovitog tla. I koristiš bilo koji oblik an-a I smanjio si mogućnost volatizacije minimalno za 50% 😉. Zasigurno da "sporootpuštajuca" dušicna gnojiva imaju prednosti. Samo treba znati svoja tla i koji oblik tebi treba jer postoje više vrsta koji djeluju na različite načine te se trebaju potrefiti i vremenski uvjeti da bi bilo dobrih rezultata. i tu treba vidjeti i ekonomsku računicu.
@Ivan KC jesi probao tu svetu vodicu?
Sto to znaci jako zagnojene?? Po mojem pojmu bi to bilo min 100T/ha godišnje i tako minimalno 5 god.
Neki prosječni prinos nije uopće teško postici. Na to mislim 12-13T kukuruz, 7 T žitarice po ha.
A za nešto više, vrag je u detaljima.

 

[Tommy]

Kad smo kod ph, na većini zemlje koju imam lucerna raste doslovno ko bedasta. Bila suša, kiša, bez kile gnojiva za prihranu osim kod sjetve. Kosim ju po 5x godišnje. A sklopovi su zadovoljavajući i 5 godina nakon sjetve. Možeš pretpostaviti kakav je ph zemljišta. 😉 Nadam se da budem uskoro nabavil uređaj za mjerenje ph i EC pa da mogu kontrolirati te stvari…

 

[Brad1]

Moj savjet, ako misliš nabaviti ph metar razmisli još jednom. Jer ako hoćeš solidan ph metar to ti je cca 500€ + kalibracijske otopine + nova sonda svake 2 god(150€). S time da ti on mjeri samo ph u vodi ne Kcl. Osobno iskustvo.
Ako tako raste moglo bi se zaključiti da imaš dosta propusna tla.

 

[Tommy]

Pa i gledam uređaje tog cjenovnog ranga, 500-600€. Misliš u vodom razrijeđenom tlu? Što podrazumjevaš pod propusna? Nisam agronom, informiram se na yt i net-u… Tla su večinom jako teška za obradu, neznam koji tip bi bio. Kukuruz je odličan kad ima jako puno kiše ali je problem kod suše puno veći nego npr. na zemljištima koja su 3-4 km južnije. Također ječam zna biti jako dobar, dok pšenice nisu baš vrhunske. Lucerna je najbolja… Što misliš, kakva bi mogla bit soja na takvom tlu pošto je leguminoza kao i lucerna?

 

[Brad1]

Propusnija što se vode tiče, to sam mislio. Koliko sam upoznat soja voli tla kao kukuruz, jer joj je većina korijena u oranicnom sloju dok kod lucerne korijen prodire jako duboko.

 

[DARIJUS]

nemorem izdržat...
polako ste na tragu kojim treba ići...
lucerna ima korijen do metar dubine i na nju ne utječe suša kao na kulture koje idu samo u oranični sloj korijenom...ali ako raste normalno i nakon pet godina, ph je ok...
obavezno prije nekakvih novih pokusa s gnojidbom treba napraviti analizu tla...moraš znati ph, ec i postotak gnojiva i humusa u tlu...
kako uštediti ako u par godina degradiraš zemljište u pustinju?
dakle, nove tehnologije da, ali ne nauštrb normalnih parametara za uzgoj bilo koje kulture...

 

[Tommy]

A kaj nam govori EC?

 

[Brad1]

Napravi par uzoraka zemljišta i budeš vidio kakva je situacija. Labosan radi uzorke za 200kn + 50kn preporuka. Ph (hidrolitička i kcl), humus, p,k i kik (cec), nije to skupo u odnosu na sadašnju cijenu gnojiva.

 

[lovro98]

Pozdrav, jel mi moze neko reci kakvi su utisci s ruskim umjetnim gnojivima nisam nikad radil sa njima a konkretno je rijec o 8-20-30. Ak neko nekaj zna bil bum zahvalan na savjetu…hvala