• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, chatu, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Prirodni pesticidi - Bio zaštita

seljačić

Aktivni član
Tu od
8 Velj 2009
Poruka
2,137
kao što naslov kaže zanimaju me recepti i iskustva sa prirodnim pesticidima.

ovo sam sam našao u pijetlu pa me zanimaju vaši komentari:

Kopriva(Urtica dioica)-Nece grom u koprive !



Kako je narod stitio svoje voce,povrce i cvece davno pre pronalaska otrovnih pesticida?
Pa naravno biljkama koje su rasle u prirodi i posedovale odredjene prirodne "hemikalije".

Kopriva(Urtica dioica) je prva na spisku biljaka koju smo dobili(besplatno)od prirode da se preventivno zastitimo,
lecimo,hranimo i oteramo nepozeljne nametljivce i stetocine.
Postoje jos nekoliko poznatih biljaka koje deluju kao prirodni pesticidi.
To su:beli i crni luk,ren,lavanda,orah,rastavic,neven,kamilica,dragoljub,maslacak,pelin,gavez,preslica itd.



List koprive ima dug spisak sastojaka od kojih su neki:Mravlja,sircetna i maslacna kiselina,lecitin,vosak,tanin,
karoten,puno vitamina C i K,fitosterola,kremene kiseline,hlorofil,so.
Zare su prepune histamina i acetilholina koji izazivaju otok,crvenilo,peckanje i bol.

Kopriva je izuzetno delotvorna protiv biljnih vasi.Priprema se zeljena kolicina ali u ovom promeru:
-1 kg.sveze ili 200 gr.suve koprive se potopi u 10 l vode i odstoji 24 h.Izgnjeci se i procedi,pa se biljke
prskaju tim rastvorom.
Biljke mozete prehraniti istim metodom:
-U plasticno ili drveno bure(ne metalno)napunite do pola celom biljkom koprive pa dospite vodu do vrha.
Mesajte povremeno.Kada prestane da se peni,tecnost je spremna za upotrebu,ali je morate razrediti;
1l tecnosti na 10l vode.
Od lisca gaveza(Sympgytum officinale) mozete spremiti istu tecnost na identican nacin i cak ga pomesati
sa koprivom pa izvrsiti prskanje.

Biljke su besplatne,rastu u prirodi,mozete ih i uzgajati ako zelite,pa su finansijski i zdravstveno prihvatljivije
od skupih otrova koje koristite i trujete svoju hranu i okolinu.
Vestacki pesticid ne moze nikada biti poguban samo za stetocinu.
On je mrtva stvar i ne mozete mu objasniti da otruje samo biljnu vas ili crva.
Otrovace i zemlju i biljku i zivotinju i coveka.

Zasto je onda prirodna hrana skuplja?

Pa zato sto covek zeli da se obogati od tri paprike,koje lice na blizance.Klonirane i otrovne.
One druge,krive i krzljave iz kojih viri ziv i zdrav crv,nisu privlacne iako su zdrave i jeftine,
jer tu para nema.Da bi svoj rad naplatili,proizvodjaci zdrave hrane zbog manjeg prinosa moraju
da povecaju cenu 20-30 %,pa dobijamo jasniju situaciju.

Troskovi proizvodnje otrovne hrane su mnogo veci (pesticidi su skupi),dobija se na kvantitetu,
jeftiniji su proizvodi,opasno se narusava zdravlje,koje se posle tim istim novcem pokusava povratiti.

Sa druge strane,nemate izdatke za pesticide,prinosi su manji,proizvodi skuplji,pa se finansijski
priblizite prvoj grupi.Ali,vi ste na dobitku.Svoju zaradu ne trosite na lecenje jer se kvalitetno
hranite,vas pogled na zivot i ljude kojima zelite dobro vas oplemenjuje,VI NE TRUJETE SVOJU,
NI TUDJU DECU,u ime pohlepe za brzom zaradom.

Organska poljoprivreda,ako vec nije,sigurno ce vrlo brzo postati hit u svetu.Svi nasi dobri ljudi i
dobri poljoprivrednici,koji su sposobni da svojim znanjem i velikim trudom proizvedu tone i tone hrane za nas,
trebali bi se pozabaviti upravo proizvodnjom zdrave hrane i prirodnom zastitom iste.
Buducnost ce pokazati sve prednosti takve odluke.Proslost je pokazala danas,da je stari nacin odgajanja
kultura za ishranu pogodovao samo jednoj grani industrije.Farmaciji.

P.S.Pre par godina u jednom banatskom selu,za jedan dan je uginulo,mislim(pitacu za precizan podatak),
oko 10-20 krava muzara,jer je jedan "domacin" po ivici njive pobacao da li dzakove ili kante od pesticida
kojim je prskao kukuruz.Posto se njiva nalazi na slatini gde su krave bile na ispasi,normalno da su pasuci
pored njiva naisle na zatrovanu travu i otpatke.
Taj kukuruz nam je dospeo u hleb,kolace,mleko,pravo na sto.I tako godinama.
 

outlanderzg

Član
Tu od
1 Sij 2011
Poruka
401
Hm... Što se tiče eko proizvodnje hrane (prirodne hrane) tu smo na jako skliskom terenu, i koliko god nas eko fanatici uvjeravali da je to eko uzgoj jedini ispravn način uzgoja ja se tu definitvno ne slažem. Zašto? Pa od kud da počnem.Broj ljudi koji gladuju u svijetu približava se milijardi, Cijena hrane u svijetu opasno raste, milijuni ljudi su na rubu siromaštva i stresa, budući da više od polovice svojih prihoda troše na hranu (podatak pronašao google) Govorimo o 1/6 ljudi na zemlji tj. svaki šesti čovjek ne da razmišlja o eko hrani nego nema nikakve hrane. U ovo gore članku piše da su cijene eko hrane 20-30 % veće nego one uzgojene konvencionalnim pristupom. To je velika obmana, jer razlike u cijeni su prije 200-300%, ako ne i više. Naravno tu govorim o stvarnom eko uzgoju.Dakle eko hrana je privilegija bogatih, i eventualno ljudi na selu, iako i oni u današnje vrijeme ne mogu podmiriti svoje potrebe eko proizvodnjom. Danas zaboravljamo u kolikom obilju živimo i ne cijenimo to dovoljno. Još su naši bake i djedovi iskusili glad. Meso se jelo jednom tjedno, jeli su kruh star 10-ak dana, ponekad pljesniv, mast je bila kao zlato, svinje su rasle par godina i nisu prelazile 100kg, perad je bila patuljasta u usporedbi s današnjom. To da su troškovi proizvodnje u konvencionalnoj poljoprivredi mnogo veći je točno, ali prinos je u pravilu konstanta i vešestruko premašuje eko način uzgoja. Da se vratimo malo na Hrvatsku.

Zbog ekonomske krize u Hrvatskoj je bez posla ostalo oko 150 tisuća ljudi, a broj siromašnih povećan je s 10 na 13,5 posto stanovnika, rekli su stručnjaci Svjetske banke i UN-ovog Programa za razvoj, podnoseći izvješće o socijalnim učincima krize u našoj državi.

Usprkos tome, broj hrvatskih građana koji traže pomoć za uzdržavanje danas je manji nego prije krize. "To se čini nevjerojatnim, ali prije krize pomoć za uzdržavanje je primalo 120 tisuća ljudi. Godine 2009. taj je broj pao na 93 tisuće, a ove godine iznosi 98 tisuća", rekla je Dorica Nikolić, državna tajnica za socijalnu skrb. Štoviše, čak 60 posto od 150 tisuća novih nezaposlenih u Hrvatskoj ne dobiva naknadu za nezaposlenost i socijalnu naknadu, uočio je Jan Rotkowski iz Svjetske banke. Među 150 tisuća novih ljudi koji su ostali bez posla, kaže, uglavnom su mlađi, obrazovaniji muškarci koji žive u gradovima, a posljedice toga osjećaju mnoge mlađe obitelji s djecom.
Glavna slabost sustava socijalnih naknada u Hrvatskoj je to što one često ne stižu do onih kojima najviše trebaju, ocijenila je Sanja Madžarević Šujster iz ureda Svjetske banke u Hrvatskoj. 334 tisuća nezaposlenih (opet google ;) )

Nažalost nemam podatke koliki je odnos eko i konvencionalnih proizvođača hrane u Hrvatskoj, po mojoj procjeni je minimalno 1:100. Koliko je pravih (postenih) eko proizvođača? Bojim se da bi taj odnos bio prije 1:500. Ovo s kontrolom eko proizvodnje kod nas je vic. Svi znamo za aferu Mavrović. Vjerojatno je vani drugačije, rigoroznije su kontrole, te eko proizvodnja ima više smisla, ali su i cijene drugačije. Jedno vrijeme sam živio u SAD-u, tamo su cijene eko hrane 5 puta veće u odnosu na konvencionalnu (GMO), i taj odnos je realan. Samo je pitanje koliki si postotak ljudi može iz dana u dan priuštiti takvu cijenu hrane. Hoće li naš umirovljenik koji ima 1000 kn mirovine kupovati rajčice od 15kn, papriku od 20?

Zašto se od konvencionalne poljoprivrede radi bauk?

Prije sto godina prosječan životni vijek muškaraca bio je 46 godina, dok je danas 77. Žene su prije sto godina u prosjeku živjele 50 godina, a danas žive 81. Zašto ispada da su ljudi koji uzgajaju konvencionalno trovači, kapitalisti koji žele zgrnuti lovu i pritom ne biraju sredstva? Pa zar ne postoje karence, kontrole pesticda u hrani, kontrole Gmo hrane...?

Nemojte me krivo shvatiti, nisam je protiv eko uzgoja, dapače mislim da je to odlična stvar. Bilo bi poželjno da svi možemo jesti i priuštiti si eko hranu, bojim se da je to nemoguće, a forsiranje toga samo dovodi do još veće razlike između bogatih i siromašnih, gladnih i sitih.

Bez uvreda molim, to je moje mišljenje i ne mora biti ispravno.

EDIT: ispričavam se na off topicu
 
Posljednje uređivanje:

seljačić

Aktivni član
Tu od
8 Velj 2009
Poruka
2,137
vjerujem da su ovo statistički podaci a svi znamo da je statistika majka zajeba,tojest to je poso za matematičare u teoriji,u praksi sve to drugačije izgleda barem što se samih cifri tiče.istina ima gladnih ali danas se baca više hrane negi ikad,i hrane ima u izobilju samo što se cijene umjetno nabijaju jer su veliki vidjeli da sa tim mogu glatko proći kod nas.

no nebitno,ja nisam htio pomenuti niti potaknuti raspravu o eko proizvodnji jer je to danas nemoguće pošto nitko na ovom svijetu nema uvjeta za to.nitko!!! zašto? jer sama atmosfera je toliko zagađena da se eko ili bio proizvodnja nemože ostvariti.

ja sam samo htio da pobjegnemo od hemijske industrije koliko god je to moguće jer znam da ima sredstava u prirodi koji su efikasniji od bilo koje hemije.samo je danas lakše otići kupiti gotov pesticid negoli ga sam napraviti.lakše je rastresti KAN ili bilo goje gnojivo nego rastresati stajnjak po oranici,sve ima svoje za i protiv.
ali mora postojati mogućnost da se malo novca ušpara na hemiji i da se živi i jede zdravije.
 

outlanderzg

Član
Tu od
1 Sij 2011
Poruka
401
vjerujem da su ovo statistički podaci a svi znamo da je statistika majka zajeba,tojest to je poso za matematičare u teoriji,u praksi sve to drugačije izgleda barem što se samih cifri tiče.istina ima gladnih ali danas se baca više hrane negi ikad,i hrane ima u izobilju samo što se cijene umjetno nabijaju jer su veliki vidjeli da sa tim mogu glatko proći kod nas.

no nebitno,ja nisam htio pomenuti niti potaknuti raspravu o eko proizvodnji jer je to danas nemoguće pošto nitko na ovom svijetu nema uvjeta za to.nitko!!! zašto? jer sama atmosfera je toliko zagađena da se eko ili bio proizvodnja nemože ostvariti.

ja sam samo htio da pobjegnemo od hemijske industrije koliko god je to moguće jer znam da ima sredstava u prirodi koji su efikasniji od bilo koje hemije.samo je danas lakše otići kupiti gotov pesticid negoli ga sam napraviti.lakše je rastresti KAN ili bilo goje gnojivo nego rastresati stajnjak po oranici,sve ima svoje za i protiv.
ali mora postojati mogućnost da se malo novca ušpara na hemiji i da se živi i jede zdravije.

Ma prijatelju nisam ja ovo pisao zbog tebe ili kontra tebe. To o eko proizvodnji me već dugo smeta, pa sam malo olakšao dušu.Još jednom ništa osobno.

Oprosti ak sam ti minirao temu.
 

seljačić

Aktivni član
Tu od
8 Velj 2009
Poruka
2,137
ma nisi minirao temu niukom slučaju.pa tu smo da razmjenimo mišljenja zar ne? :partyman:
 

Gustavo

Aktivni član
Tu od
13 Pro 2008
Poruka
1,699
Bio zaštita

S obzirom na stalna poskupljenja zaštitnih sredstava potražio sam alternativu, evo što sam našao na netu. Što mislite jel bi to što pomoglo i jel netko probao?


BIO PESTICIDI

Sredstvo za prskanje od Koprive

Upotrebljava se za unistavanje mnogobrojnih lisnih usi, a istovremeno jaca biljke, poboljsava im otpornost i gnoji ih.

Priprema:

1 kg svjezih nasjecenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. Ne duze, jer preparat gubi moc. Ako nema svjezih kopriva, na istu kolicinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osusenih. Posljiej 24 sata tekucinu treba procijediti i njome dobro popriskati biljke sa svih strana. U tu svrhu moze se upotrijebiti rasprcivac ili prskalica za vocke. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana.

Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne unistimo i dobre insekete, koji pomazu u borbi protiv nametnika. Posto je ovo bio pesticid on nema dugorocno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito prskati biljku, svakih par dana.

Sredstvo za prskanje od Pelina

Koristi se protiv lisnih usi, hrđe, grinja, gusjenica i mrava.

Priprema:

300 gr svjezih listova cvjetova palina (ili 30 gr osusenih) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 2-3 dana. Procijediti i nerazrijedenom tekucinom prskati biljke.

Sredstvo za prskanje od Preslice (Rastavića)

Ova biljka sadrzi prilicno silicijumove kiseline. Koristi se protiv biljnih bolesti, kao sto su pljesan, hrđa, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka.

Priprema:

1 kg svjeze preslice (ili 150 gr osusene) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 12 sati. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se namakala skuhamo, tako da polako vrije jedno 30 min. Ostavimo poklopljeno da se ohladi a zatim dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. Jedna litra ovog caja razrijediti u 5 lit vode, procijediti i upotrijebiti.

Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i suncano. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuce treba ga ponoviti, ne moze skoditi vec koristiti.

Sredstvo za prskanje od Vratiča u cvjetu (tanacetum vulgare)

Djeluje protiv stetocina, protiv grinja, buba, protiv lisnog moljca, hrđe na biljkama i pljesni.

Priprema:

500 gr svjezih listova, stabljika i cvjetova vratiča ili 30 gr osusene biljke potopiti u 10 lit vode. Moze se skuhati kao preslica. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka.
Paznja: ova tekucina pripremljena na ovaj nacin je otrovna za ljude!

Sredstvo za prskanje od listova Rabarbare

Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove.

Priprema:

1 kg svjezih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. Procijediti i upotrijebiti. Moze se i zalijevati.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka

Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lisce postane smeđe. Od kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Priprema :

500 gr nasjecenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. Kada tekucina prestane pjeniti, razrijediti sa desetostrukom kolicinom vode i protiv pljesni njome prskati zemlju.

Sredstvo za prskanje od Buhača

1 kg usitnjenog svjezeg bilja ili 100- 200 gr usitnjenog suhoh bilja, preliti sa 10 lit kipuce vode, te ostaviti pokriveno 20-30 min. Tekucinu procijediti, ostaviti da se ohladi i upotrijebiti.
Biljke koje mozemo upotrijebiti kao biljni pesticid, gnojivo ili kao sredstvo za ljecenje nekih bolesti na biljkama.

-Bazga (sambucus nigra) –list- protiv biljnih usi, vrtne mušice i muhe

-Boražina (borago officinalis) –cijela biljka- protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca

-Bosiljak (achilea millefolium) –list- protiv biljnih uši, vrtne mušice, muhe i moljci

-Buhač (chrysanthemum cinerariifolium) –cvijet- protiv komaraca, uši i grinja, muha i buha, zohara i mrava, paukova i stjenica

-Češnjak (allium sativum) –lukovica- protiv zelenih muha, biljnih usi, raznih biljnih nametnika a lijeci snijet

-Dragoljub (tropaeolum majus) –list- protiv biljnih usi

-Gavez (symphytum officinale) –list- gnojivo koje sadrzi dusik, fosfor, kalij, minerali, laijev karbonat (fermentacija)

-Hren (armoracia rusticana) –list- protiv trulezi

-Kadifica (tagetes patula) –cijela biljka- protiv glisti, crva, vrtnih kukaca i biljnih usi

-Kamilica (chamomilla recutita) –cvjetna glavica- lijeci trulez i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih usi i moljaca

-Kopar (anethum graveolenus) –cijela biljka- protiv trulezi, kao gnojivo sadrzi sumpor, kalij, kalcij, natrij, minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca, raznih nametnika

-Kopriva (urtica dioica) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi zeljezo, dusik. Minerali, mikroelementi i kalijev karbonat. Takoder odlican kao pesticid.

-Lavanda (lavandula angustifolia) –cvijet i list- protiv muha i moljaca

-Lovor (laurus nobilis) –list- protiv žiđaca, buha, biljnih usiju, moljaca i vrtnih kukakca

-Maslačak (taraxacum officinale) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi bakar

-Metvica/ Menta (mentha piperita) –list- protiv biljnih usi, mrava, muha, buha, miseva i moljaca

-Odoljen (valeriana officinalis) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi fosfor i minerale

-Pelin (arthemisia absinthium) –list- protiv muha i moljaca, buha i usi, vocnih moljaca, vrtnih musica, biljnih usi, gusjenica.
 
M

m123

Guest
ja preslicu i koprivu koristim već odavno za povrće, čisto malo da pripomognem povrću a neću da koristim ništadrugo jer je to za moje potrebe, pa šta usije uspije, mislim da imadoborg učinka, pogotovo što ja nemam velike površine povrća pa onda imam vremena često da obnavljam prskanje.
koliko se to isplati na nekim većim površinama ne znam, uglavnom ima efekta, barem po meni
 

Tomislav

Član
Tu od
9 Sij 2007
Poruka
610
Neizvedivo je to na većim površinama ...vjerojatno su to sve efektivna sredstva ali samo za vrtnu uporabu i za okućnice.
 
M

m123

Guest
ma naravno da je neizvodivo, ko bi toliku koprivu nabrao :)

probaj i sa preslicom, mislim da se ona kod mene pokazala boljom nego kopriva, i kada budeš brao, nemoj štediti :)
 

lujo16

Član
Tu od
15 Velj 2011
Poruka
46
Ja sam mijesao koprivu i preslicu. Koristio kao zastitu a ujedno i za prihranu preko lista. Za par dana vidjela se razlika izmedju prskanog i neprskanog. Upozorenje- nije za ljude slabog zeluca.
 

seljačić

Aktivni član
Tu od
8 Velj 2009
Poruka
2,137
Jel ima što za šljvinu osicu tj . voćne ose? Hvala


Pelin i kopriva. molim ipak iskusnije forumaše da dopune moj post ako nisam u pravu.
ovaj mix je odličan za većinu nametnika tako da mislim da i šljivina osa nema šanse protiv ove mješavine.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Hvala, a di da nađem pelin? Koprive imam, nju njegujem. Kad se bere dok je malda ili?
 

seljačić

Aktivni član
Tu od
8 Velj 2009
Poruka
2,137
Hvala, a di da nađem pelin? Koprive imam, nju njegujem. Kad se bere dok je malda ili?

pogledaj ovdje.pelina imaš sigurno negdje u blizini kuće ili voćnjaka.

http://www.ljekovite-biljke.com/zacinske biljke/pelin.html

najbolja je mlada kopriva.nakon košnje opet kroz neko vrijeme izraste i imaš je svježu.

koliko sam ja uspio saznati kroz čitanje,sve navedene biljke ove teme imaju eterična ulja(pored ostalih materija) koje su otrovne za hladnokrvna bića,insekte.
 

Najnoviji postovi

Na vrh