Zimska proizvodnja povrća

[dane001]

pošto nisam našao puno podataka o zimskoj proizvodni povrća u plasteniku bez grijanja,napravio sam pokus ovih dana pa ćemo vidjeti. dakle,posadio sam kulture koje bi trebale biti otpornije na niže temperature,salatu,luk,špinat,rotkvicu,kelj još nisam ali hoću,i blitvu na 350 kvadrata. sve se nalazi u plasteniku bez grijanja sa običnom folijom i još ću sve zaštiti sa agrilom. dali je netko radi tako i kakva su vam iskustva?

 

[PetullaRZ]

Evo mojih iskustava vezano za ove sve povrtnice koje si nabrojao, pa ću ti oko prilike reći šta možeš očekivati od njih.
Salatu ćeš početi brati oko Božića pa do Nove godine i na toj površini,čim pobereš, možeš planirati sadnju još jedne ture salate i tada bi počeo brati krajem 03.mjeseca.
Luk je već kasno posađen pa je očekivana berba također u 03.mjesecu on sporo raste u uvjetima kratkog dana, ako si ga želio brati u 12.mj trebao si ga saditi u 08.mj.
Špinat će ti doći u berbu krajem 11.mj i tada ga možeš kositi ili rezati u korijenu.Ako ga režeš u korijenu tu možeš posijati kasniju turu(krajemm 01.mj) i berba je krajem 03.mj.Tada možeš mjesta salate i špinate zamjeniti za ponovnu sadnju.
Blitvu ćeš također uspjeti pokositi u 12.mj i slijedeća košnja je tek u 03.mj. Nju nemoj rezati u korijenu nego je kosi.
Za rotkvicu još nisam čuo da se sije ujesen jer ona iako je povrtnica kratke vegetacije voli toplije i duže dane od noći. Neznam kako će ti uspjeti. Ona se inače sije u drugoj polovici 02.mj i bere se krajem trećeg mjeseca.
Kelj ako nisi sadio niti nemoj jer se neće uspjeti ukorijeniti a ni razviti zbog kratkog dana i niskih temp. On i kupus se sade u plastenike početkom 02.mj. uz obavezno pokrivanje Agryl-om jer zbog šoka, izazvanim niskim temp.,može krenuti u procvjetavanje.
Evo to su okvirni rokovi sadnje,sjetve i berbe kod nas u priobalju,a kod tebe u kontinentu je drugačije. To što si sada posijao i posadio neka ti bude ogledno polje za budući rad. Kod nas neki pokušavaju još sa korabicom, motovilcem,celerom i peršinom ali to svaštarenje u konačnici nije isplativo, jedino ako proizvodiš i prodaješ manje količine na tržnici.

 

[dane001]

e super si to objasnio,kratko i jasno,takve odgovore volim. puno mi je ovo pomoglo,hvala puno na odgovoru. e sad,jedino mi ostaje čekati i vidjeti kakvi su rokovi kod nas ovdje. a jel znaš kolika bi mi mogla biti razlika u temperaturi u plasteniku pod agrilom i vani,dosta bi taj agril i folija trebali pomoći a? a što se tiče blitve,ovaj čovjek iz Zagreba što mi je rekao uzeti svu blitvu mi je rekao da ću vaditi cijelu,skupa sa korijenom,da se i to proda,neznam šta će sa korijenom. a kako ti misliš pokositi,pa jel se blitva nebi trebala optrgavati a ono lišče u sredini ostaviti i tako brati stalno?

 

[ivan]

Presadnice

Pozdravljam radni narod
Imam i jedan manji plastenik,a i novi sam u plasteničokj proizvodnji,pa me zanimaju presadnice salate,konkretno Kristalke.Zna li netko ili ima li tko presadnica za prodat?Ujedno ,ako neko ima broj od Dimitrova iz Žitnjka ,mislim da se on bavi naveliko sa tim.
Zahvaljujem svima na eventualnim odgovorima !

 

[siki]

Evo mojih iskustava vezano za ove sve povrtnice koje si nabrojao, pa ću ti oko prilike reći šta možeš očekivati od njih.
Salatu ćeš početi brati oko Božića pa do Nove godine i na toj površini,čim pobereš, možeš planirati sadnju još jedne ture salate i tada bi počeo brati krajem 03.mjeseca.


Ako dozvolite samo jedanu malu primjedbu ne znam odakle je dane 001 ali ako je iz kontinentalnog dijela drugi turnus salate mu neće uspjeti govorim iz vlastitog iskustva i iskustva onih koji u mom kraju pokušavaju dobiti drugu berbu. Zbog toga što trći mjesec kod nas zna biti jako hladan i pored toga što salata može podnijeti hladnoću barem dvije trećine nasada propadne normalno osim ako nema grijanje.:scratch

 

[dane001]

iz Virovitice sam,nemam grijanje u plasteniku. znači kažeš da salatu onda ni ne pokušavam drugi puta. a šta bi onda išlo,jedino da ostavim blitvu kako je petulla rekao,poberem list pa čekam da ponovo izraste. dali je netko uopće probao sadititu blitvu preko zime,kaže mi ovaj jedan čovjek da bi trebala uspjeti bez problema?

 

[siki]

samo mi reci još da si iz moje ulice. Za salatu sigurno znam problem je sunce ne mora grijati ali se mora barem pojaviti kod nas ga po zimi cijeli mjesec nema a za ostalo povrće u plasteniku mislim da bi trebao poslušati petulu.:scratch

 

[PetullaRZ]

Evo mojih iskustava vezano za ove sve povrtnice koje si nabrojao, pa ću ti oko prilike reći šta možeš očekivati od njih.
Salatu ćeš početi brati oko Božića pa do Nove godine i na toj površini,čim pobereš, možeš planirati sadnju još jedne ture salate i tada bi počeo brati krajem 03.mjeseca.


Ako dozvolite samo jedanu malu primjedbu ne znam odakle je dane 001 ali ako je iz kontinentalnog dijela drugi turnus salate mu neće uspjeti govorim iz vlastitog iskustva i iskustva onih koji u mom kraju pokušavaju dobiti drugu berbu. Zbog toga što trći mjesec kod nas zna biti jako hladan i pored toga što salata može podnijeti hladnoću barem dvije trećine nasada propadne normalno osim ako nema grijanje.:scratch

A jeste li drugu turu pokušali pokriti sa Agryl-om u plasteniku i to sa Agryl Winter(P19). Vrijedilo bi pokušati posaditi (sad točno neznam kada kod vas u kontinentu)pa da je dobijete u berbi krajem 04.mjeseca odnosno na Uskrs 2011.g. ali pod uvjetom da je posadite na crnu foliju i zaljevate sistemom kapanja. Crna folija dodatno zagrijava tlo i štiti korijen i tlo od smrzavanja a kad je zaljevate kapanjem salata je suha i teže oboljeva i smrzava se.Tu je i Agril koji podiže temp. i štiti salatu od smrzotina. Samo trebate odrediti vrijeme sadnje.Neznam kada sade u okolici Zagreba a u berbu dođu početkom 05.mj?

 

[siki]

Kod nas treba minimalno sto dana za salatu u zimi a ja sam probao sa agrilom prije četiri godine i nisam uspio od tada više ne pokušavam zbog jedne folije sa dvije folije i težim agrilom mislim da bi uspjelo.

 

[temptation]

Ja sam upravo posadio 8000 kom na foliju,pokriveno sa 30g agrilom,a plastenik ima duplu foliju,pa ćemo vidjeti što će se dogoditi...

 

[ivan]

Ja sam upravo posadio 8000 kom na foliju,pokriveno sa 30g agrilom,a plastenik ima duplu foliju,pa ćemo vidjeti što će se dogoditi...

Kad se nadaš da bi salata bila za berbu?

 

[temptation]

Trebala bi stići prije Božića za berbu,ako bude sve u redu...

 

[PetullaRZ]

Trebala bi stići prije Božića za berbu,ako bude sve u redu...

Uz napomenu da Agryl skidaš sa salate kada je južina, vlažno i maglovito vrijeme(vlažnost zraka iznad 80%) kako salata nebi oboljela od Botrytisa ili Sclerotinie ili Bremie(ako nema otpornost 1-26).

 

[temptation]

A sadio sam otporne hibride,ali vremenske prognoze za ovu zimu nisu baš obećavajuće....

 

[PetullaRZ]

A sadio sam otporne hibride,ali vremenske prognoze za ovu zimu nisu baš obećavajuće....

Vi bi u kontinentu trebali upotrebljavati i antistresna mikrobiološka gnjojiva i poboljšivače tla kako bi biljke dodatno ojačali i sačuvali od stresova i hladnoće. Neznam dali ste čuli za te biološke preparate koji su prisutni u RH tri godine a riječ je o PLANTS PROTEKTOR TRIOFER i HERBAGREEN (www.plodovizemlje.hr) i TRIFENDER i HUNGAVIT (www.zki.hr), ja ih primjenjujem i mogu reći da je to odlična stvar. Posjetite ove stranice pa ćemo diskutirati.

 

[siki]

Vi bi u kontinentu trebali upotrebljavati i antistresna mikrobiološka gnjojiva i poboljšivače tla kako bi biljke dodatno ojačali i sačuvali od stresova i hladnoće. Neznam dali ste čuli za te biološke preparate koji su prisutni u RH tri godine a riječ je o PLANTS PROTEKTOR TRIOFER i HERBAGREEN (www.plodovizemlje.hr) i TRIFENDER i HUNGAVIT (www.zki.hr), ja ih primjenjujem i mogu reći da je to odlična stvar. Posjetite ove stranice pa ćemo diskutirati.

Petula već dvije godine mi je poznat trifender ali u razgovoru sa gospodinom Leopoldom koji dolazi kod nas samo dva proizvođača su uzeli za probu to sredstvo to su ustvari neke dobre gljivice koje bi trebalo dva puta u toku vegetacije unositi u tlo da bi doboli dobar učinak a kako nisam mogao dobiti povratnu informaciju od proizvođača o djelovanju trifendera tako sam ga stavio sa strane a i njegova cijena puta količina po hektaru malo mi nije odgovarala a za herbagren sam čuo ali ništa dalje. Šta od ovog upotrebljavaš za rajčicu i papriku i dali to koristiš u salati.

 

[siki]

Vi bi u kontinentu trebali upotrebljavati i antistresna mikrobiološka gnjojiva i poboljšivače tla kako bi biljke dodatno ojačali i sačuvali od stresova i hladnoće. Neznam dali ste čuli za te biološke preparate koji su prisutni u RH tri godine a riječ je o PLANTS PROTEKTOR TRIOFER i HERBAGREEN (www.plodovizemlje.hr) i TRIFENDER i HUNGAVIT (www.zki.hr), ja ih primjenjujem i mogu reći da je to odlična stvar. Posjetite ove stranice pa ćemo diskutirati.

Petula već dvije godine mi je poznat trifender ali u razgovoru sa gospodinom Leopoldom koji dolazi kod nas samo dva proizvođača su uzeli za probu to sredstvo to su ustvari neke dobre gljivice koje bi trebalo dva puta u toku vegetacije unositi u tlo da bi doboli dobar učinak a kako nisam mogao dobiti povratnu informaciju od proizvođača o djelovanju trifendera tako sam ga stavio sa strane a i njegova cijena puta količina po hektaru malo mi nije odgovarala a za herbagren sam čuo ali ništa dalje. Šta od ovog upotrebljavaš za rajčicu i papriku a šta u salati.

 

[PetullaRZ]

Petula već dvije godine mi je poznat trifender ali u razgovoru sa gospodinom Leopoldom koji dolazi kod nas samo dva proizvođača su uzeli za probu to sredstvo to su ustvari neke dobre gljivice koje bi trebalo dva puta u toku vegetacije unositi u tlo da bi doboli dobar učinak a kako nisam mogao dobiti povratnu informaciju od proizvođača o djelovanju trifendera tako sam ga stavio sa strane a i njegova cijena puta količina po hektaru malo mi nije odgovarala a za herbagren sam čuo ali ništa dalje. Šta od ovog upotrebljavaš za rajčicu i papriku a šta u salati.

Čim je Treifender došao u Hrvatsku i pročitao njegovo djelovanje odlučio sam ga upotrijebiti jer sam imao problema sa Sclerotiniom i Phytophtorom u plastenicima te sa Rhizoctoniom i gljivama koje uzrokuju venuće paprike u vanjskoj proizvodnji. Znači ovo je treća godina kako ga upotrebljavam(dva puta godišnje) a rezultati su bili vidljivi već nakon drugog tretiranja u plasteniku.Salata je bila zdrava bez oboljenja od Sclerotinie i Rhizoctonie,a tretirao sam je samo jedanput sa kemijom jer je Bothritis bio krenuo. Znači sve štetne gljive u tlu suzbija, u to sam se uvjerio. Malo teže ide sa Phytiphtorom infestans u rajčici jer sam imao problema i ove godine, ali u puno manjoj mjeri nego ranijih godina. Tu definitivno moram izbaciti neotporne sorte (Belle) jer sam samo u njoj ima problema.
U probi od ZKI-a imam još AO biološku gljivu koja uništava nematode u tlu i tu ima rezultata ali to je dulji proces i ove godine HUNGAVIT antistresni biološki preparat a probati ću ga u zimskoj salati u plastenicima.
Od Plodova zemlje ovog ljeta sam uzeo u probu biološki preparat na biljnoj bazi NEMAKEY koji suzbija nematode u tlu u kombinaciji sa PLANTS PROTEKTOR TRIOFER koji je mikrobiološki stimulator rasta i hranjivo. Tu kombinaciju sam upotrijebio u krastavcu (jesnska berba) i oduševila me. Zamisli uzgoj krastavaca u kasno ljeto i početak jeseni bez prskanja kemijom. Tek kada se pojavila lisna uš morao sam reagirati pa je došla i pepelnica kad su došle veće vlage. Znači smanjio sam broj prskanja.
Ovo su biološki preparati koje ću definitivno i dalje koristiti jer djeluju. Stekao sam neka iskustva sa njima ali za iduću sezonu ću se bolje pripremiti.

 

[siki]

Nije me bilo neko vreme a baš me zanima ovo sa krastavcima jer ja sadim krastavce početkom četvrtog mjeseca vani pa me zanima kako će moji krastavci reagirati na ove preparate kad ih dobiju možda će to biti za njih šok pa jadni neće od sreće znati rasi (mala šala) ovi krastavci se sade samo u mom kraju.
A što se tiče Belle rajčice kod nas je izbačena iz proizvodnje one godine kad se pojavio Buran ja ga sadim i sasvim sam zadovoljan zdravstvenim stanjem krupnoćom bojom ali ima mali problem što u plodu ima puno onog bijelog tvrdog nije sva crvena kad se prereže. Možda bi ova sredstva pomogla i u ovom. Dali si isprobao ova sredstva na vanjskoj salati ja sadim vanjsku a samo malo plasteničke. I reci mi molim te koliko su to povećana ulaganja.

 

[temptation]

ali ima mali problem što u plodu ima puno onog bijelog tvrdog nije sva crvena kad se prereže. Možda bi ova sredstva pomogla i u ovom.

To je stvar genetike hibrida,nema veze sa prihranom niti bilo čime drugim.Svi GMO hibridi su bijeli kad se prerežu i imaju tvrdu koru,odnosno genetskim modificiranjem blokiran gen za dozrijevanje...