• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Bijela Izabela

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,543
A neznam, vele da je štetno vino ako ga dnevno mazneš više od litre.
ha, nije samo direktor štetan, po toj formulaciji je svako štetno u takvim količinama...pogotovo ako ga strusiš na brzinu...
...oštećuje mozak...a daje dar govora...
kupljenac, kolko ti piješ na dan kad stalno melješ?... :hahah:
 

iwanho

Iskusan lik
Tu od
30 Lis 2008
Poruka
8,504
Kod nas ne taj tudum, direktor, noha, izabela ili kak ga već ko zove odavno zabranjen, još ga imaju ljudi po Zagorju ali u malim količinama, i nisam baš siguran da to ko cijepi. Ja lani popukal oko 200 čokota toga.
To sam i ja svima objašnjaval nekad, jer ova moderna vina kao nisu štetna a špricaju se valjda 20xputa godišnje, al ne to je zdravo, a izabelu netebaš niš špricat pa je kao štetna. Sve je to smišljeno sa ciljem.
A cijepljeno nisi popukal?
 

rudamaca

Aktivni član
Tu od
6 Ruj 2007
Poruka
488
Da mi se sad neko ne uvrijedi.

Noha.izabela,tudum i ostali direktori spadaju u vinovu lozu ko zebre i magarci u trkače konje.
Ne spadaju u stare sorte nego su svi do jednoga hibridi dobiveni u zadnjih 100- 150 godina.

Uz kukuruz i krumpir koji su iskorijenili glad u starom svijetu,preko bare je donešeno i par katastrofa.Novonaseljeni sjevernjaci vjerojatno nisu ni pokušavali uzgajati vinograde,a kad su pristigli naseljnici iz krajeva gdje je vino uobičajeno i donjeli sadnce pokazala se čudna stvar - sve je propadalo i vinogradi su se nakon dvije tri godine sušili.Biljke iz iste porodice-američke sorte loze nisu obolijevale ali nisu bile upotrebljive za proizvodnju ikakvog vina.Neke vrste čak nemaju šećera.Vino se uvozilo a zemlja je smatrana "otrovnom" za sadnju vinograda.

Onda je neki nadobudni blesan okrenul pilu naopako i američke divljake donesel na naš kraj. Pokazalo se da su neki malo žutkasti da su i dalje neupotrebljivi za vino ali i da ne sahnu.
Za karantene i fitosanitarne inspekcije niko nije znal i vrata za katastrofu bila se širom otvorena.Sa sadnicama je stigla i tajanstvena pošast zbog koje vinova loza nije uspijevala u Americi.Filoksera ,sitna uš koja napada neotporni korjen plemenite loze u par godina prouzročila je uništenje tisuća vinograda i ekonomski slom stotina obitelji.I nepovratno uništenje tisuća ako ne i desetaka tisuća malih ,lokalnih sorti koje su se razvile spontanim križanjem kroz stotine godina .
Do pojave filoksere neke stvari u vinogradarstvu su bile jednostavne- pljuneš košticu i izraste novi trs.
U rješavanje problema uključile su se mudre glave a kako se trovanje tla radi uništenja filoksere nije pokazalo najpametnijim ,ispalo je e da cijepljenje plemke plemenite loze na korjen američkog divljaka koji je otporan na zarazu daje rezultate.Tu se opet pokazalo da podloge kod kojih ima dobar postotak uspješnog cijepljena imaju problem sa vapnom u evropskom tlu. Uzastopnim križanjem više američkih i evropskih sorti dovivene su upotrebljive podloge.
Tu je sad druga kvaka
.Uz filokseru stigla je i pepelnica i plamenjača,isto domače bolesti američkih divljaka koji su na njh gotovo otporni zahvaljujući drugačijoj ķožici na bobicama.Kod divljaka je aroma u kožici i što su američko -evropski hibridi zbog kožice bili otporniji na pepelnicu i peronosporu ,pokupili bi i neželjeni okus.

A onda su zagorci (i svi susedni drozđeki,da se ne lažemo) zaključili da se od toga vraga da napraviti prava pijača. Kakvo spašavanje starih sorti,ovo pikneš šibu i raste,nema spricanja,voda se MORA dodati(kao nije zbog količine nego nemre čista noha) a kad ide voda mora i cukor da se voda ne pokvari.

Odovud i zabluda o metilnom alkoholu,jes da ga nešto ima ali je posljedica torture, fermentacije kožica i dodelavanja.

I sad nakon sto godina ispada da je noha starinska sorta a ovi cijepi su novotarije.

Je ,još u vezi toga ima područja koja filoksera nije zahvatila i imaju "cijep" bez cijepljenja.Tlo sa kvarcnim pijeskom koji je preoštar da grinje prežive,ili područja u kojima su vinogradi zimi pod vodom.

Ne vidim svrhu cijepljenja nohe.Sama po sebi je otporna na filokseru jer hibrid američkih sorti
 

mikke

Iskusan lik
Tu od
20 Velj 2019
Poruka
1,915
Slažem se, ali ipak mi nije jasno to s metilnim alkoholom. Koliko ja znam masa "pravih" vinogradara krije količine šećera u cjepu,i dodaje više od dopuštenog. Kad smo kod kožice na bobici ne koriste li se kojekakvi preparati za blago rečeno lakše prešanje, aromu, itd. Pošto sam alergičan na neka vina, pa me interesira.
 

mikke

Iskusan lik
Tu od
20 Velj 2019
Poruka
1,915
Jednostavno, svi moji susjedi imaju puno više sladora nego ja. Tako se nađe graševina sa 20 sladora po Balbou, na sjevernoj strani.
 

rudamaca

Aktivni član
Tu od
6 Ruj 2007
Poruka
488
Kolko sam ja to shvatil radi se o večem sadržaju pektina a tradicionalni proces "dodelavanja" onda daje i nesto vise metanola.

Osnovni razlog zabranjivanja je ekonomski.U odnosu na plemenite sorte cijena proizvodnje je zanemariva i ubila bi konkurenciju.

A ovo o pravim vinogradarima.
Prije dvadeset godina prijatelj je delal u Austriji i stalno je imal naruđbe za groždani šečer. Za zatne medanje na na natjecanju pravih vinogradara.
 

mikke

Iskusan lik
Tu od
20 Velj 2019
Poruka
1,915
Moja okolina zadnje vrijeme ima Savinjon s izrazitom aromom bazge. Vidim kandidata u Lidlu vozi par boca sirupa bazga limun. Opet bu "Savijon"
 

mikke

Iskusan lik
Tu od
20 Velj 2019
Poruka
1,915
Kolko sam ja to shvatil radi se o večem sadržaju pektina a tradicionalni proces "dodelavanja" onda daje i nesto vise metanola.

Osnovni razlog zabranjivanja je ekonomski.U odnosu na plemenite sorte cijena proizvodnje je zanemariva i ubila bi konkurenciju.

A ovo o pravim vinogradarima.
Prije dvadeset godina prijatelj je delal u Austriji i stalno je imal naruđbe za groždani šečer. Za zatne medanje na na natjecanju pravih vinogradara.
Kod"dodelavanja" valjda misliš na "pacanje" preko noći, ali enzimi za lakše prešanje to urade za 20-tak minuta.
 

rudamaca

Aktivni član
Tu od
6 Ruj 2007
Poruka
488
Voda.šećer,trop.

Voda je jedina tekučina u receptu,šećer iz vreče jedini šećer.Trop od nohe daje aromu.I to se drži par dana,dok zakipi.Ko da delas crno vino samo bez grožđa.

Jedne godine sam dal jedno dvjesto kila tropa od cijepa poznaniku ,djel samo occjeđen bez prešanja.
Nije bil zadovoljan rezultatom veli preretko je to .Moral je još trop od nohe nabaviti .
 

mikke

Iskusan lik
Tu od
20 Velj 2019
Poruka
1,915
Imao je nekad moj tast,ali se radilo tako da se izmuljala zajedno sa Francuzom kojeg je bilo malo i prešalo se isti dan. U mošt koji je imao oko13 po Balbou, se nalijalo vode. Dodao se šećer 20 posto na količinu vode plus do 18 na količinu čistog mošta. Zaboravio sam napomenuti da se čisti mošt taložio isto kao i cijep,pa se onda dodala voda, šećer i kvasac.
 

rudamaca

Aktivni član
Tu od
6 Ruj 2007
Poruka
488
Bil je dokumentarac o delancu, sa kemičarima iz Kašine i Jaske. Dali su posle uzorke na analizu i probu enolozima. jedan na bazi tropa ,drugi na bazi drožđa i rezultati su bili katastrofalni.
Najgore je ocjenjen treči uzorak za kojeg su ustanovili da vjerojatno uopće nema veze sa grožđem. E taj je bil iz tetrapaka u dučanu.
 

mikke

Iskusan lik
Tu od
20 Velj 2019
Poruka
1,915
Gledao sam to je bilo prošle godine. Doduše to su bile"kaljuže", pa netreba biti enolog, direktora poznam na pol metra. Ja sam bil na hitnoj zbog malo vina, natekao mi onaj visuljak u grlu, sad imam tablete za alergiju kad degustiramo. Nažalost to mi se dogodilo nekoliko puta i to od "zlatnih" medalja. Već desetak godina pokušavam saznati od kojeg sastojka u vinu.
 

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,543
logika bi rekla ako u trop dodaš šećer i vodu da udio metilnog alkohola pada...jer šećer se prerađuje u etilni...a tropa ima koliko ima...
ustvari, to bi se najbolje dalo vidit kad se rakija peče, metilni ide van na nižim temperaturama...a na 60 litara kotla meni pokazuje max prvih dva decilitra da je problem...
 

mikke

Iskusan lik
Tu od
20 Velj 2019
Poruka
1,915
Tako smo i mi radili i išla rakija ko luda. Znam ljude koji su stavljali šećer u gazu pa na batinu u klobuk kotla. Tvrdili su da od kile šećera dobiju litru rakije.
 

rudamaca

Aktivni član
Tu od
6 Ruj 2007
Poruka
488
Moj kolega ima direktora i čisto solidan rezultat , vidiš odma kaj je ali mogu popiti čašu dvije bez problema, pitko je.

S druge strane imam i takve pacjente da gutljaj ne mogu progtati ,upravo izaziva grč,pa hoče van kroz nos. I onda moram biti "na antibioticima " pa odbiti .
Jednog sam uveril da ne pijem vino uopče ,pa sad ima pri klijeti pivo za mene.
 

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,543
mene ubijaju susjedi sa svojim direktorima, svi mahom imaju slador preko 18, nadodelaju još na tropu s vodom i cukrom i to je to...a mene pali žgaravica samo kad ga pomirišem, nedajbože popit...
ali od mog, koji nije kipil na tropu i nije nadodelan vodom i cukrom, nego samo popravljen kostanjevim medom (prije vrenja), uredno otkipljenog u rosfraju s vrenjačom, bez umjetnih kvasaca i bez kapi vode ne osjećam problem...jedino posle treće čaše počne dar govora...
e da, niti vinobran ne stavljam u njega posle...
 

Najnoviji postovi

Na vrh