Briketi od slame

[DAMMAR]

Zanimame dali se netko grije na brikete od slame? Koja je cjena briketa, ali i preše pošto su drva skupa na prvu mi izgleda dosta dobar način grijanja.

 

[vlč.puknuti]

Zašto raditi brikete kad postoje peči u koje ulazi cijela bala ?

To ima smisla ako se slama pretvori u pelete

 

[DAMMAR]

Imaš na You Tube kako to rade u Vojvodini i izgleda dosta zanimljivo. Mislio sam na one brikete što izgledaju ko salama koji se lože u peči i kamine recimo u dnevnom boravku. Nemaju svi centralno grijanje u stanu ili kuči.

 

[vlč.puknuti]

daj stavi filmič , ako nije za centalno ima smisla

 

[itp]

Ne moraš imat centralno da bi koristio pelete, samo što u svakom slučaju moraš kupiti novu peć i imaš dobru regulaciju, tj. automatiziraš proces, a kod briketa sam ubacuješ i možeš koristiti običnu peć. E sad, kod proizvodnje peleta i briketa moraš ostvariti neke preduvjete da bi proizvod bio uporabljiv. Ovo što ću ti dolje napisati je u prvom redu za proizvodnju peleta, ali proizvodnja briketa se ne razlikuje previše od toga, osim po veličini kalupa i procesu prešanja. Prvo mora imati određenu nasipnu gustoću ako se radi o drvetu, dok se kod većine žetvenih ostataka taj dio procesa zanemaruje zbog strukture materijala.
Sirovina bi trebala imati vlagu od oko 15 % (najviše 20%), pa ako je potrebno, suši se u sušari, prirodnim putem ili kako već možeš, a ako je preniska vlažnost, ovlaži se vodenom parom ili vodom. Kod slame bi trebalo biti prije ovo zadnje, pa će i sam proces biti puno jednostavniji.
U nekim slučajevima se sirovina zagrijava na 120 - 130°C, jer se time povećava plastičnost lignina, uz pomoć kojega se ostvaruje kompaktnost konačnog proizvoda, odnosno, to je ono što drži masu na okupu.
Nakon prešanja proizvod je prilično mek i sklon raspadanju, pa se u posudu upuhuje zrak i na taj način se hladi i povećava površinska čvrstoća.
Kod briketa se dio tih procesa može izbjeći korištenjem vezivnih sredstava umjesto prirodnog vezivanja, ali onda je pitanje isplativosti. Sve zavisi koliko imaš volje i vremena za to. Vidio sam negdje prešu za brikete napravljenu od hidraulične dizalice, pa ne bi trebalo biti neki poseban problem napraviti je.
A da griju ko ludi - to je, prijatelj ih kupuje za kuću i kafić, naravno, od piljevine. To bi možda i tebi bilo bolje, ja sam razmišljao o peletiranju kukuružnjaka, ali kad se sve zbroji i oduzme, lakše je kupiti prikolicu piljevine za 200 kn nego se maltretirati s kukuružnjakom. A kalorična vrijednost piljevine je itekako veća od slame ili kukuružnjaka.

 

[savoris]

A ima li neko podatak recimo ajde laički da postavim pitanje , za koliko drveta je jedna prosječna bala slame normalne težine i veličine ekvivalent gledajući energetku vrijednost?

 

[itp]

To je dosta kompleksno pitanje, teško možeš u isti koš staviti crnu topolu i bukvu, a isto tako oklaske od suncokreta i sojinu slamu usporediti sa kukuružnjakom, ali u nekim rasponima, drvo ima energetsku vrijednost od 8 do 18,5 MJ/kg, a biljni ostatci od 5,5 – 16 MJ/kg. U tu skupinu ostataka spada sve, od koštica do slame. Pšenična slama, npr. ima oko 16 MJ/kg, a ječmena i kukuružnjak cca 17,5. Ali, nasipna gustoća im je visoka, pšenična 475, ječmena 430 i kukuružnjak 550 kg/m3.

 

[savoris]

Što otprilike dođe da kilogram ječmene slame ima kaloričnu vrijednost jednog kilograma ''jačeg'' drveta ? Opet napominjem moje laičko upoređivanje jer ni neznam šta je nasipna gustoća

 

[DARIJUS]

ja necu o megadjulima, ja cu u kilovatima...
kila bukovine ima priblizno 4 kw i od toga moze u klasicnoj peci da se izvuce max 75%, dakle oko 3 kw...dok kila peleta od bukve ima 5.5 kw i iskoristava se oko 90%, dakle 5 kw... otprilike isti odnosi vrijede i za slamu

 

[itp]

Nasipna gustoća je masa u volomenu, nešto kao hektolitar kod žitarica. E sad, 1 kg ima sličnu kaloričnu vrijednost, ali nema istu nasipnu gustoću. S time da drvo ima visoki udio vlage, odnosno vode, u sebi, a slama nema.
Dosta je slama kalorična, samo je pitanje isplati li se briketirati ili peletirati ili je bolje zaoravati. Ja sam mišljenja da se kukuružnjak isplati kupitit ako imaš čime i kako, ali i dalje je piljevina jeftinija od njega.
Piljevina, npr, ima vrijednost 20 MJ/kg, a nasipnu gustoću preko 600 kg/m3, a o načinu prikupljanja i skladištenja da se i ne priča, tako da je u višestrukoj koristi ispred kukuružnjaka.

 

[savoris]

Ako misliš na to da se kupljenjem slame osiromašuje đubrenje njive bar kod mene ima dosta ljudi koji ti rado poklanjaju slamu samo da je skineš sa njive i očistiš , znači to svoju slamu možeš da zaoravaš

Piljevina je sve teže dostupnija jer je tražena za peletiranje i zato i mene bar onako informativno zanima iskorištavanje biljnih ostataka za grijanje

Gledao sam na sajmu one peći za bale i u kombinaciji sa termoakumulatorom meni taj sistem izgleda interesantno , e sad mene zanima koliko bala bi otprilike bilo potrebno za 24 sata na jednu prosječnu kuću koju recimo grije peć od 25kw na čvrsto gorivo

Znam da su moja pitanja prosta i nestručna ali onako od oka što bi se reklo da odgovorite

 

[itp]

Mislim da se ne isplati trošiti vrijeme i energiju na skupljanje kukuružnjaka. Ako kombajn nema sječku, treba ga nekako podsjeći ili čak malčirati, samo je pitanje koliko ga ostane onda. Ako si dovezao čitavu stabljiku, onda je treba usitniti prije briketiranja ili peletiranja. Ako je misliš koristiti u čitavoj bali, onda je treba i pobalirati. Kod nas je prikolica piljevine oko 200 kn i to je sasvim ok, po mojoj procjeni.
Imaš i drugu opciju, da umjesto peleta koristiš ljuske od lješnjaka, koštice od šljiva i sličan tvrdi otpad. To ja planiram za sušaru, ako je budem pravio uopće. Regulacijski sustav je isti kao i kod peleta, a može i drvenu sječku koristiti. Pretpostavljam da kod tebe ima šljiva dosta. Moj plan je napraviti stroj za odkoštavanje šljiva i izanjmljivati ga na način da umjesto novca dobijem koštice. Nisu tu samo šljive, mogu i breskve, kajsije, višnje, trešnje, sve što ima tvrdu košticu. Ljuske od lješnjaka sam polako počeo bezecirati kod ljudi, neki dan sam dobio 20 vreća. I tu, praktički, dobiješ besplatan izvor topline.
Ostaje jedino pitanje rješavanja regulacije. Na njuškalu se prodaje plamenik 20 - 50 kW, s regulatorom i malim spremnikom za 6000 kn. Uz manje preinake i povećanje spremnika to bi moglo pogoniti neku manju sušaru. Ako uzmeš da je tona peleta 1500 kn, čak se i njih isplati kupovati.

Što se tiče peći na bale, to je radio susjed za radionicu, ali nije im na kraju profunkcionirala, ne znam zašto, nisam nikada pitao. Ali, to je trebalo biti za rolo-bale, punjenje s vrha. On je mislio s jednom balom od 500 kg grijati prostor od 200 m2, montažne hale u koju su sklapali i mješaone stočne hrane.
Ako je 1 kWh = 3,6 MJ, onda je 17,5 MJ 4,86 kWh. I uzmi na taj odnos težinu bale kakvu bi koristio i dobiješ odnos kW po satu iz te bale.

 

[DARIJUS]

racunaj otprilike da bala ima oko 10 kg, te da te peci na slamu mogu izvuci oko 25kw iz svake bale...drugo moras pobrojiti rebra radijatora i izracunat koliko kw mozes predati kroz njih u jednom satu...
a ima jos nacina...vagni drva koja potrosis u jednom danu, to bi moralo priblizno odgovarati kilazi slame koja je potrebna...

 

[DAMMAR]

Neznam kako je kod vas, ali tu kod mene u Savoniji Hrvatske šume ono drvo što su ljudima dvali za izradu sad sve prodaju privatnicima, a ovi ili prave sječku ili ga prodaju cijelo za elektrane. Ono što ostane na natječaju dobiju privatnici koji imaju registriranu firmu za izradu drva (kirijaši).Tako da ako imaš sreče dobiješ za izradu po kanalima kojekakve vrbe.Mislim da što dalje odmiče vreme treba se okretat nekim drugim izvorima energije, a koju doslovce bacamo bez obzira na omjere kWh.

 

[vlč.puknuti]

energija je širok pojam , kad govorimo o zagrijavanju stambenog prostora jedina prava i ispravna odluka je smanjenje broja prostorija ili kvadrature grijanog prostora .
Stjerani smo u kut , termo fasada je alternativa na koju smo zagrizli .
Tada je bila progres danas je to ništa .

 

[itp]

U suštini, dobio bi istu energetsku vrijednost, ali bi morao uložiti veći volumen da to dobiješ. Ima to sve svoje prednosti i nedostatke, npr, od briketa i peleta ti ostaje jako malo pepela, što je indikator iskoristivosti. Koliko ostaje iza bale - nemam pojma. Ali u svakom slučaju nešto moraš naložiti, na prazno neće nikako Ako ti je bala 10 kg, a ti si tu količinu ubacio u peć samo s otvaranjem i zatvaranjem vrata, na koji način ćeš riješiti loženje peći balama? Moraš ostaviti prostor za dnevno skladište. Ako će proces biti automatiziran, a bilo bi dobro da bude, moraš imati traku za punjenje takve peći. Moj bi prijedlog bio da rađe peletiraš kukuružnjak ili slamu nego da se igraš s ovim. Peletirku bi ti sam mogo napraviti, kupe se valjci i matrice, a ostalo se složi. I takva peletirka ti može peletirati i pileći gnoj i razne otpadke, možeš je koristiti za više namjena. Darijus je već spominjao iskoristivost briketa i peleta i tu su u velikoj prednosti u usporedbi s drvetom, u prvom redu zbog postotka vlažnosti u njima.

Što se tiče uštede energije u današnje vrijeme postoji jako puno opcija, samo kod nas ima i jako puno mentalnih zapreka. Od 70-ih se prave predimenzionirane kuće u kojima je barem 30% prostora nezavršeno, a od onih 70% završenih u uporabi je pola. Da se mene pitalo, ne da se ne bi dozvolila legalizacija nakon '68, nego bi se subvencioniralo rušenje, kao sa stambenim blokovima u Istočnoj Njemačkoj. Nama se na kontinentu već sada svugdje pojavljuje višak stambenog prostora uslijed starenje i iseljavanja. Jedino rješenje je rušenje postojećih objekata i stvaranje zelenih površina unutar naselje. To se u svijetu odavno radi, jedino kod nas krkani zidaju nove stanove koji prokisnu za godinu dana. Kod mene, u Đakovu, ima skoro 500 neprodanih stanova u novogradnji, a samo u mojoj ulici ima skoro 40 praznih kuća, a u još toliko živi jedna osoba iznad 70 g. Dakle, prvo trebamo riješiti višak stambenog prostora, a onda nakon otvaranja prostora početi s ugradnjom toplinskih sondi, obnovom fasada i krovišta, pa malim toplanama na fekalije na nivou gradskih četvrti ili sela, pa prekrivanjem krovova solarnim panelima... Ima prostora za uštede energije koliko god treba, samo se mora sustav promjeniti. Inače, imam negdje podatke o potencijalu biomase iz hrvatskih šuma, imamo potencijal da zadovoljimo svoje potrebe s ogrjevom, biomasom, tehnikom i da ostane za izvoz i da još mimo toga ostavljamo ogranke za obnovu biosustava šume.

 

[Hass]

Bok, ispričavam se što dižem temu od prije par godina ali zanima me dali je netko uspio napraviti stroj za izradu briketa od slame i što mislite ako bi netko krenuo u taj posao dali bi bilo kupaca za te brikete ?