• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, chatu, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Ishrana povrća i gnojidba

drmr

Član
Tu od
28 Ruj 2009
Poruka
688
Kako,kada sa cim prihranjujete,gnojite svoje povrce?
Da netko napise korisne stvari sto se tice gnojidbe,npr: znamo da rajcica jako voli fosfor. da su grah,grasak osjetljivi na organska gnojiva itd.
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
Recimo najbolje mi se pokazalo pod bilo koju kulturu u jesen zaorati 400-500 kg 7-ice, po hektaru naravno. U proljeće baciti nekih 300-400 kg yara milla ili kojeg drugog boljeg gnojiva. Za papriku obavezno koristim stalatico pečeni stajski gnoj u količini od 2 tone po hektaru. Kroz sistem kap po kap već treću godinu koristim scotts universole koji su mi se pokazali najbolji.
 

PetullaRZ

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
852
O gnojidbi i prehrani povrća dalo bi se puno pisati i komentirati, ali osnovna stvar je napraviti analizu tla na osnovu koje ćeš vršiti gnojidbu i prehranu povrtne kulture koju želiš proizvoditi. Moraš isto tako znati potrebe kulture za hranjivima koje za vrijeme vegetacije iznosi iz tla odnosno da bi normalno rasla i razvijala se.Tako primjerice rajčica, za prinos od 200t/ha, potražuje 300kg N,180kg P, 650kg K, 150kg Mg i toliko Ca te proporcionalno ostalih micro elemenata i naravno 6kg/m2 stajnjaka(stalatico 2t). Konkretno kod mene je situacija da moram upotrbljavati sulfatno gnjojivo 5+10+25 1t/ha i ostatak nadoknađujem sustavom kapanja sa Kristalonima razne formulacije, Kalijevim sulfatom, magnezijevim sulfatom i Calcinitom, microelemente dodajem folijarno sa Flowering, Bortrac(cvatnja), Goemar. Za ostale kulture je drugačije.
drmr kaže:
Kako,kada sa cim prihranjujete,gnojite svoje povrce?
Da netko napise korisne stvari sto se tice gnojidbe,npr: znamo da rajcica jako voli fosfor. da su grah,grasak osjetljivi na organska gnojiva itd.
Fosfor je jako bitan za fotosintezu ali nesmje se pretjerivati sa njim jer može blikirati unos drugih elemenata u biljku a najvažniji element je Kalij jer ga najviše troši a za nas najvažnije, utječe na krupnoću ploda.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Po meni je najvažnije ulagati u stajnjak i zelene gnojidbe, kao i redovno "odmaranje" njive zbog korisnih organizama. Sva umjetna gnojiva kao i eko folijarna ne znače apsolutno ništa, ako zemlja nije rahla, i ako je gusta sadnja. Uvjerio sam se sada u proizvodnji rasade. Bazeni, kristaloni, folijarna prihrana, razni proizvođači i ništa, sve funkcionira do jedne visine i gotovo, kad sam je stavio u zemlju, fijuuu... Naravno treba i prilagodtiti Ph zemlje za određenu kulturu. Moje iskustvo - amater.

U zemlju unešeno 70 tona stajnjaka/ha
500 Kg/7-14-21 - 24 S
4 zelenih gnojidbi
15 tona karbokalka

Mjerač pokazuje između too low i ideal. Za ideal kaže da je dovoljno prihranjivati kroz navodnjavanje jednom mjesečno za pojedinu kulturu po naputcima proizvođača. No to je bilo mjerenje dok se još gnojivo nije otapalo. Sad ću napraviti nova mjerenja, biti će i koja slika ;) Inaće mjerač je SAMO za NPK umjetna gnojjiva, ne može mjeriti humus.
 

PetullaRZ

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
852
Svi znamo Kontam šta znači organska gnojidba za tla, koliko su mikroorganizmi bitni u stvaranju strukture tla i da humus osigurava izvrsni vodo-zračni režim tla (rahlost) i upravo zbog toga organska gnojidba mora biti obavezna, svake godine, u intezivnoj proizvodnji (plastenicima) što i činim. Ali, s obzirom da organsko gnojivo ima vrlo malo makrohraniva(N,P,K) dodajem u osnovnoj gnojidbi a kasnije i u prehranama umjetna gnojiva i to ciljano po preporuci analize tla.
Mi smo u Istri hendikepirani jer nema stajnjaka(300kn/m3) pa upotrebljavam Organik ili Stalatico najmanje 2t/ha pod svaku kulturu(osim lisnatog povrća).
Kada stigneš obaviti 4 zelene gnojidbe u jednoj vegetacijskoj godini i sa kojim smjesama to radiš?
Razmišljam da idućeg proljeća učinim zelenu gnojidbu u jednom plasteniku, vrijeme mu je da promjenim najlon pa bi ga možda i odmarao jednu sezonu.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
4 zelene gnojidbe je bilo kroz dvije godine odmora ;) Zato je došlo glisti... Ako ćeš raditi zelenu gnojidbu, dobro ti je raditi sa facelijom ili uljanom repicom. Više o tome ti zna forumaš Cerim.

Povlaćim što sam napisao za mineralna gnojiva kristalone i tako to, odlična stvar, samo skupa. Pravio sam pokus sa 20+20+20 + ME jača koncentracija tri puta, odlična stvar, paprika raste preko noći o ho ho :)
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
Zelena gnojidba rauolom svakako. Olična stvar. Radim to ponekad i uvijek ima rezultata. Daje veliku zelenu masu, do metar i pola visine i kad to zaoreš... Može predstavljati probem kod proizvođaća kupusnjača jer je ista porodica i ako su kisela tla možde doći do kupusne kile.
 

drmr

Član
Tu od
28 Ruj 2009
Poruka
688
A mogu je sada krajem sedmog ili pocetak osmog posijati pa da je zaorem u 10om mjesecu ?
 

soony-69

Član
Tu od
16 Sij 2011
Poruka
777
Zanima me nešto u vezi gnojidbe kupusnjača(karfiol,kupus) i šečerca.Kakvi bi rezultati bili kad bi se gnojivo umjesto rasipanja širom,unosilo odmah nakon sadnje(klasične sadilice,razmak redova 70)pomoču kultivatora kao što se prihranjuje KANom.Koje bi gnojivo bilo najbolje upotrijebiti ako je vegetacija 80-100 dana(15-15-15,7-20-30,hydrocomplex ili sl.)Ovo pitam naravno radi skupoče gnojiva.
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,251
Zanima me nešto u vezi gnojidbe kupusnjača(karfiol,kupus) i šečerca.Kakvi bi rezultati bili kad bi se gnojivo umjesto rasipanja širom,unosilo odmah nakon sadnje(klasične sadilice,razmak redova 70)pomoču kultivatora kao što se prihranjuje KANom.Koje bi gnojivo bilo najbolje upotrijebiti ako je vegetacija 80-100 dana(15-15-15,7-20-30,hydrocomplex ili sl.)Ovo pitam naravno radi skupoče gnojiva.

to sam se i ja pitao. po meni je sada kasno za neku formulaciju 7-20-30,djelovat će tek kad ti pobereš kulturu,to se baca na jesen,a petnajsticu zaboravi u povrću. najbolje bi bilo da si bacio recimo 7-14-21,0-10-30,5-10-30 ili pred sadnju neki Hidrokompleks koji brzo djeluje i biljci postane dostupan već nakon mjesec dana i prije,plus naravno stajsko na jesen ili pred sadnju organsko peletirano npr. nemožeš kultivatorom unositi jer ta gnojiva trebaš prije baciti,najkasnije 20 dana pred sadnju.
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,251
Kako,kada sa cim prihranjujete,gnojite svoje povrce?
Da netko napise korisne stvari sto se tice gnojidbe,npr: znamo da rajcica jako voli fosfor. da su grah,grasak osjetljivi na organska gnojiva itd.

mislio si reći da voli Kalij. daj mi malo više podataka o ovome da su grah i grašak osjetljivi na organsku gnojidbu?
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,251
Po meni je najvažnije ulagati u stajnjak i zelene gnojidbe, kao i redovno "odmaranje" njive zbog korisnih organizama. Sva umjetna gnojiva kao i eko folijarna ne znače apsolutno ništa, ako zemlja nije rahla, i ako je gusta sadnja. Uvjerio sam se sada u proizvodnji rasade. Bazeni, kristaloni, folijarna prihrana, razni proizvođači i ništa, sve funkcionira do jedne visine i gotovo, kad sam je stavio u zemlju, fijuuu... Naravno treba i prilagodtiti Ph zemlje za određenu kulturu. Moje iskustvo - amater.

U zemlju unešeno 70 tona stajnjaka/ha
500 Kg/7-14-21 - 24 S
4 zelenih gnojidbi
15 tona karbokalka

Mjerač pokazuje između too low i ideal. Za ideal kaže da je dovoljno prihranjivati kroz navodnjavanje jednom mjesečno za pojedinu kulturu po naputcima proizvođača. No to je bilo mjerenje dok se još gnojivo nije otapalo. Sad ću napraviti nova mjerenja, biti će i koja slika ;) Inaće mjerač je SAMO za NPK umjetna gnojjiva, ne može mjeriti humus.
ako si to radio sve na 1ha sve štima osim karbokalka,malo previše za jedan unos,osim naravno ako si to napravio u dva puta tokom jedne godine ili čak dvije,jak je on.
 

PetullaRZ

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
852
organska gnojiva su slabo koncnetrirarna hranivima u odnosu na mineralna npr NPK koje se koriste u granuliranom obliku u osnovnoj gnojidbi ili vodotopiva tipa Kristaloni koji se uglavnom koriste za prihranu. Organskim gnojivima jako malo podižemo razinu hraniva u tlu (moramo dodati enormno velike količine što nije ekonomski isplativo i tehnički je vrlo teško izvedivo) ali se zato organska gnojiva dodaju zbog drugih stvari koje ne možemo postići mineralnim gnojivima. To je u prvom redu popravak fizikalnih (kapacitet tla za zrak, vodu, popravlja strukturu tla) i mikrobioloških svojstava (aktivira rad mikroorganizama koji razgrađuju organsku tvar i na taj način aktiviraju teže pristupačna hraniva) tla što je jako bitno u plasteničkoj i povrćarskoj proizvodnji. Uz to organskom gnojidbom dodaju se i neke kemijske supstance koje djeluju kao bio stimulatori. Zato ja za povrćarsku proizvodnju uvijek kažem da je optimalno ako se dodaju organska i mineralna gnojiva zajedno jer je efekt puno bolji nego da se dodaju samo pojedinačna. Za povrćarsku proizvodnju i proizvodnju u zaštićenim prostorima optimalno bi bilo kada bi sadržaj humusa bio iznad 5%. Humus se u tlu povećava dodatkom organske tvari a potrebna hraniva biljkama mineralnim i vodotopivim gnojivima.
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
Ima li itko ovdje tko bi mogao točnije reči na koji način postiči 5 % humusa u tlu? Ja sam jednu svoju njivu tri godine za redom gnojio stajnjakom i nije se diglo više od 2,6 %. S obzirom da su po analizi i sve druge njive na toj razini a nisu vidjele godinama stajnjak, smatram da je samim stajskim gnojem to teško postiči. Da, svaku godinu sam bacao nekih 40-50 tona po hektaru. Ono što mogu potvrditi je da u svakom slučaju stajnjak aktivira mineralno gnojivo u tlu, jer sam na jednu zemlju, čim sam je kupio, bacio nekih 1200 kg 7-ice po ha i to prilikom oranja zimske brazde. Slijedeće godine nije bilo zamjetnog prinosa, ali zato samo odmah drugu jesen na istu parcelu bacio nekih 60 t stajnjaka po ha i još 400 kg 7-ice i krumpiri su bili nevjerojatni. I naredne tri godine na toj njivi su prinosi izvanredni, pa se nadam da će tako i dalje, jer ju sada održavam.
Isto tako mogu tvrditi provjereno da paprika može dati prinos 70 tona/ha bez da je zemlja vidjela stajnjak proteklih bar 30 godina, a možda i puno više. No vjerujem isto tako da takvim gospodarenjem tlo brzo gubi kvalitetu i prelazi u slabo plodno do siromašno.
 

ivanz

Aktivni član
Tu od
29 Pro 2010
Poruka
4,457
što se tiče gnojenja, imam problem......njiva je orana na jesen, samo nisam stavio nikakvo gnojivo.....samo su zaorani biljni ostaci......i pitanje......da li da stavljam stajsko gnojivo i ponovno ga zaorem (tu se bojim da nebi okrenuo nazad zaorane ostatke)+nešto NPK.......ili da stavim sve umjetno NPK, malo veću količinu????? da ništa neorem više......tu sam sada na 50% što da radim.....
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
Imam i ja jedno pitanje za našeg doktora. Na netu sam našao neka gnojiva koja su za mene novost na tržištu a izgledaju mi interesantna, pogotovo za plasteničku proizvodnju. Kontaktirat ću zastupnika, no interesira me kako primjena ugljika utječe na rast biljaka. Izgleda mi da bi ova startna gnojiva bila dobra za rani start paprike nakon presađivanja. Evo link
http://glucohumat.com/proizvodi/arsotiman.aspx
 

PetullaRZ

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
852
Već sam napisao da je organsko gnojivo neizostavno gnojivo u povrćarskoj proizvodnji zbog održavanja fizikalnih i mikrobioloških svojstava tla odnosno zbog sadržaja humusne tvari u tlu. Napisao sam da je optimalno 5% međutim to je idealan postotak a optimalan je 3,5-4%. Ja sam u svojim tlima u zadnjih devet godina povećao postotak sa 2,4% na 3,2% upotrebom stajnjaka i briketiranog organskog gnojiva svake godine što je nužno ako želiš plodno tlo. S obzirom da intezivno proizvodim povrće to je super rezultat a sigurno bih povećao humusnu tvar da tlo odmorim svake treće - četvrte godine i umjesto da sadim povrće tlo posijem sa nekom leguminozom(sideracija). Sideracijom se tlo obogaćuje humusnom tvari.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
mislio si reći da voli Kalij. daj mi malo više podataka o ovome da su grah i grašak osjetljivi na organsku gnojidbu?




Naletio sam i ja u literaturi prije g. Matotana da rajčica treba do 30% više fosfora od kalija, čak i za rajčicu koja će ići u industijsku preradu, naravno odmah sam prolistao do paprike i ona ima povečane zahtjeve za fosforom. Pošto se iz stajnjaka usavja prve godine samo 30% fosfora potrebnoje unjeti dosta fosfora i mineralnom gnojidbom. Poz
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Što se tiće humusa svi ga imate 100% osim ako nemate hidroponiju ;) Humus u našem riječniku označava organsku tvar u zemlji, mada humus znači zemlja, tlo... Kako ga postići? To svaki voćar zna. "Humus" u zemlji se povećava isključivo sa unošenjem organskih tvari višegodišnjih kultura, najbolje je drvenastih, neprekosniveni su orah, trešnja, višnja, hrast, bukva, jasen... Grane i drvo treba što sitnije pripremiti i podvrgnuti ih suhoj destilaciji, kad se ugljeniše treba razbacati po zemljištu i zaorati. To je JEDINI način da dobijete "humus"!!! Poz
 

Najnoviji postovi

Na vrh