JEČAM sjetva-žetva 2012.-2024

[Marko355]

Ima se, može se...

 

[AntonioJD]

On ne radi predsjetvenu gnojidbu, pa radi na ovaj način, svako kako zna, kako god u 6. mjesecu ječam bude dobar.

 

[iwanho]

Kanom ne prihranjuje?

 

[Marko355]

Da je to bacio prije sjetve, sad bi sjedio do lijepih toplih dana.

 

[iwanho]

Efekat takve gnojidbe ne bih komentiral. To svatko nek procjeni za sebe, no ako ne prihranjuje još jednom, onda je jednu prihranu ušparal.

 

[AntonioJD]

Prihranjuje još jednom, ali u manjoj količini, ja radim opet drugačije, a isto koristim malo 15 u prvoj prihrani jer je stari tak naučen. Kako god, rezultati opravdaju, barem meni moji.

 

[Charlip]

Dečki tu se ne budemo nikad usuglasili oko te prihrane. Ak je njemu prinos dobar,zakaj da čovjek isprobava drugačije. @AntonioJD stavi još koji takav video i javi prinos u žetvi i kraj diskusije o tome kaj i kak je mogao ili nije.

 

[AntonioJD]

Pokušat ću, samo da je vremena tad. 😁 Snimat ću i kod sebe sada u pšenici, ali ja to ne volim nikad radit prije 15.2.

 

[iwanho]

Dečki tu se ne budemo nikad usuglasili oko te prihrane. Ak je njemu prinos dobar,zakaj da čovjek isprobava drugačije. @AntonioJD stavi još koji takav video i javi prinos u žetvi i kraj diskusije o tome kaj i kak je mogao ili nije.

Nije cilj foruma da se usuglasimo nego da razmjenimo mišljenja. Barem ga ja tak shvaćam i ne prihvaćam sve napisano zdravo za gotovo. Veseli me kad netko stručan zna razumljivim jezikom argumentirano nekaj obrazložiti. Upravo danas sam na jednom forumu pročital nekoliko takvih postova vezano na upotrebu uree za prihranu ječma ili pšenice krajem siječnja i početkom veljače. No i takva stručna izlaganja ne treba primijeniti 100% kak je napisano, nego ih shvatiti kao generalno ispravno rješenje koje treba shodno uvjetima u vlastitoj proizvodnji malo prilagoditi tim uvjetima.
Ja razmišljam na taj način, a netko drugi možda različito, ali to nužno ne znači da bu on imal manje prinose.

 

[LAKI]

Efekat takve gnojidbe ne bih komentiral. To svatko nek procjeni za sebe, no ako ne prihranjuje još jednom, onda je jednu prihranu ušparal.

Mogao je i ovo da ne baca pa bi tako ušparao dve prihrane

 

[Tommy]

Da li koristite regulatore rasta ako idete u dvije prihrane ječma? Meni zna mjestimično leći i od jedne prihrane KAN-om...

 

[LAKI]

U ječam ne treba bacati više od 100 kg azota po hektaru

 

[markach]

Da li koristite regulatore rasta ako idete u dvije prihrane ječma? Meni zna mjestimično leći i od jedne prihrane KAN-om...

Baci 90-100kg/ha čistog dušika i opali u pravo vrijeme (nakon pojave 1.koljenca)regulator,.
npr. Moddus, pojeftinijo je opako.

 

[Tommy]

Bacal sam oko 70 kg dušika po hektaru pa je znalo poleci. Doduše bilo je tu i stajskog gnoja, digestata... Prinos oko 6 t/ha.
Pretpostavljam da misliš 90-100 kila dušika u dvije prihrane? Koja je cijena Moddusa po ha?

 

[markach]

A e, onda moraš uračunat i dio N iz stajskog/digestata.
1.prihrana čim ranije po kretanju vegetacije, 2.prihrana cca tri tjedna nakon prve kada je vidljiva pojava 1.koljenca, uz to napraviti zaštitu od bolesti i regulirati rast.
U slučaju da se kasni s prihranom i daje se u kasnijoj fazi (a ima zalihe N), naravno da polegne ječam zbog same strukture stabiljke, bitno je što više skratit dio između 1i2.koljenca dobrim regulator om.
Od regulatora najviše sam koristio Moddus a zadnjih 2 god Moxu, sad se vraćam Modusu jer je kvalitetniji bez obzira kaj su iste aktivne tvari, a najbitnije što je pojeftinijo pa je prihvatljiv iji cijenom.

Cijena Modusa, računaj s najmanje 30%rabata na veleprodajni cijenik Syngente.

 

[MilanZetor]

Markach S čim ideš u zaštitu od korova te u kojoj fazi?

 

[markach]

Kad imam raniju sjetvu po u.repici, pokušavam to odradit u jesen, od herbicida koristim ono kaj se može kupit, tak da sam to odrađival s Legatomplus, Tornadijima, Alisterima i tak, u proljeće je obično Secator ili Hussar.
Isprobana je komb. Tornado+Mustang u rano proljeće👍
Sve zavisi do parcele i očekivani korov.

 

[gradskikauboj]

Svatko prihranjuje kulture kako može i zna i pronalazi najbolji balans po svojim ekonomskim računicama i tu nema nikakvog prijepora niti mudrovanja bilo koga sa strane, nego se tiče isključivo gazde čija je zemlja. Tu se svi slažemo. No opet, neke elementarne stvari se moraju ako ne primjenjivati, onda bar poštivati. Ali prihranjivati žitarice sa 15-icom ili UREOM...Da nebi ispalo da pametujem evo kratkog osvrta na to od strane prof.dr.sci Vukadinovića:
"Na žalost, u našoj suvremenoj biljnoj proizvodnji ima previše lutanja, pogrešaka i zabluda, a premalo znanja, pa se proizvođačima često nude, ne samo sumnjivi savjeti i/ili neučinkoviti proizvodi koji u pravilu povećavaju troškove, ali bez povećanja prinosa ili njegove kvalitete. Poljoprivredni proizvođači su naročito podložni prihvaćanju upitnih savjeta kad se nađu u vremenskoj stisci, npr. potrebno je prihraniti ozime usjeve koji su izašli iz duge i hladne zime, još ako su slabo razvijeni, oštećeni od hladnoće, klorotični, općenito u slaboj kondiciji. Najgore je što tada mogu učiniti je da poslušaju pogrešan savjet i prihrane ozime usjeve (žita i uljanu repicu) s NPK 15‐15‐15, ili još gore ureom, što se nažalost u praksi veoma često i događa. Također, izbor kompleksnog gnojiva s puno dušika, npr. 15:15:15, posebice uz kombinaciji s organskim gnojem, u pravilu rezultira disbalansom dušika."

 

[iwanho]

Zadnju rečenicu sam nekoliko puta pročital. 15% N u gnojivu nije puno dušika. Na kakav disbalans dušika je mislil - manjak ili višak (s obzirom na navedenu gnojidbu - po meni manjak N, ili višak P i K).

Ja sam zagovornik gnojidbe prije sadnje: 7-20-30 zaorati, 15-15-15 predsjetveno, KAN u prihrani (ječam 1x, pšenica 2x, a tko želi dodatno povisiti proteine može i 3x).
Najbolje je količinu gnojiva uskladiti s analizom zemljišta i potrebama kulture. Analizu, nažalost ne delam zbog minijaturnih parcela, ali nastojim dodati gnojiva koliko je za određenu kulturu preporučeno (ono kaj se od prije nalazi u zemlji je i dalje u pričuvi. Takav način nije najbolji i ne preporučujem ga za komercijalnu proizvodnju jer se troši više nego je realno potrebno, ali meni je to i dalje povoljnije nego raditi analizu za minijaturne parcele.

 

[AntonioJD]

Tu nije samo stvar gnojidbe, nego i mikroelemenata, humusa u zemljištu, kiselosti tla... Jednu sam zemlju vraćao dugi niz godina na pravu putanju, pjeskulju ( one su uglavnom problematične ), samo je duhan htio rasti, sve ostalo bi jednostavno nestalo bez obzira kolko se bacilo. Ali tri godine kalficiranja, pa sam stavio suncokret i dosta bitna stavka na takvom zemljištu reducirana obrada i evo je sad napokon da možeš nešto očekivati.