Kisela i "teška" tla - kako ih obrađivati?

[tomica83]

Odlučio sam početi sa ratarstvom na par jutara.

Nalazim se na početku, nemam vlastite zemlje, pa sam morao uzeti u zakup. Napravio sam analizu tla koja je opravdala sumnje i argumente mojih poznanika, dakle tlo je vrlo kiselo. Inače su to kod nas u posavini tla kisela i teška za obradu zbog nabijenosti pa u proljeće za vrijeme kiša sve "pliva".

Atar u kojem radim dosta je zapušten. Evo konkretno na jednoj čestici imam skoro jutro drače, trnja i koje čega pa čekam da zima malo "stegne" da to očistim. Kanalska mreža je zapuštena, no pored mojih njiva je prije par dana očišćeno na nulu, sada trebam samo državati.

Što bi trebao sada napraviti da mi voda u proljeće ne pravi probleme? Kako se trajno rješiti tog problema!? Mnogi odustaju od takve zemlje i smiju mi se kada im govorim što planiram... A eto vrag mi neda mira....

Inače, prostora za povećanje ima jer je puno zapušternih njiva, vlasnici ih daju u zakup po jako povoljnim cijenama ili ih prodaju...

Komenirajte...

 

[fric1993]

Takve ja imam 100 ha samo nije kisela, meni je pH oko 6
Evo trenutno oremo sa dva traktora ali jednim plugom pa ti sve govori o zemlji...
Slinavo je gore i kad je sam traktor samo slajdra a ovako nema proklizavanja i puno brže ide.
Vode se nemozemo riješiti .

 

[jlukaci7]

prvo kupi onda sređuj zemlju

 

[ZvonimirKWS]

jlukaci7 ti dobro kaže....investicija u sređivanje takve zemlje bit će poprilična posebice ako misliš raditi i neke meliorativne zahvate da se rješiš plavljenja. PH (kiselost) nemožeš riješiti u jednoj godini, a ako ne rješiš plavljenje nečeš ga riješiti nikad.

 

[Hele]

Što bi trebao sada napraviti da mi voda u proljeće ne pravi probleme? Kako se trajno rješiti tog problema!?

Ne znam o kakvom je tlu riječ ali rigolanje i podrivanje.

 

[bobostar]

Odlučio sam početi sa ratarstvom na par jutara.

Nalazim se na početku, nemam vlastite zemlje, pa sam morao uzeti u zakup. Napravio sam analizu tla koja je opravdala sumnje i argumente mojih poznanika, dakle tlo je vrlo kiselo. Inače su to kod nas u posavini tla kisela i teška za obradu zbog nabijenosti pa u proljeće za vrijeme kiša sve "pliva"..... Kako se trajno rješiti tog problema!? Mnogi odustaju od takve zemlje ...... ima jer je puno zapušternih njiva, vlasnici ih daju u zakup po jako povoljnim cijenama ili ih prodaju...
Komenirajte...

... prodaju zemlju povoljno; ne bez razloga whew):

Što reći. Prije svega pohvale za upornost i želju za radom. Ali neće ti biti lako.
Nažalost imaš tri "goruća" problema, i uz veliki trud, ulaganje i znanje (ne zaboravi ovo) prinosi će biti prosječni ili malo iznad prosjeka. To je početak. Nažalost, Posavina, pogotovo ovaj dio kod tebe nije Baranja, tako da te čeka puno muke i posla oko tla (zemlje).
Tri problema; kiselost tla, višak vode (tj. zadržavanje vode) i loš mehanički sastav.
Što prvo riješiti?
Kako je i napisano; kiselost pa onda vodu (stavi kopiju analize na forum, pa ćeš dobiti više informacija). U svakom slučaju, mislim da ti je kiselost sigurno oko 4,5, tako da tu funkcionira jedino "šok" terapija. Nema druge. A to znači najmanje 15-20 t/ha vapenenog materijala (tipa Holcim Agrocal). Na takvim terenima nema koristi od neke postupne promjene pH.
Što to znači "šok" kalcifikacija (od koje struka uglavnom biježi)?
Znači ekstremno visoku dozu vapnenog materijala za ekstremnu promjenu pH (od 4,5 na 6,5-7,0).
Posljedica toga je slijedeće:
- u 2014. godini nakon takve kalcifikacije vjerovatno neće niti korovi htjeti rasti, a kamoli neka poljoprivredna kultura (nemoj se niti truditi sijati kukruz nakon takve kalcifikacije jer neće ništa biti od tog kukuruza).
- blokirati će se gotovo sva hraniva u tlu (napose fosfor, ali i mikroelementi - još jedan razlog zašto nema smisla ništa saditi i gnojiti nakon takve "šok" kalcifikacije)
- nakon takve kalcifikacije odumrijeti će i većina mikroorganizama u tlu (iako ih niti sada nema dovoljno, vratiti će se poslije mikrobiološkim preparatima, jer ionako slabo žive u kiselim tlima).
- međutim STABILIZIRATI ćeš pH vriednost tla, i za sjetvu kultura za jesen 2014 (ako na vrijeme riješiš višak vode) odnosno za sjetvu u proljeće 2015. imati ćeš teren sa dobrom pH vrijednosti, i gdje se uz dobru agrotehniku, u 2015. može očekivati dobar prinos.
Nekakve priče o postupnoj promjeni pH, sjetvni nekakvih kutlura i ostalo bla..bla..bla na takvim terenima "ne drži vodu".
Jednostavno, 2014. godina neka ti bude godina za popravak terena (pogotovo kiselosti, a potom i viška vode, a to ću pisati u drugom postu), i onda 2015. kreni kako treba.
Sve ostalo, su polovična riješenja, i samo su gubitak vremena i novaca; a mislim da toga danas nitko nema previše.
Moj savjet u ovom dijelu je:
1. Šok kalcifikacije čim dopuste uvjeti u tlu (da nije blato). Optimalno bi bilo 10 t/ha sada uz rigolanje (drugih 10 t/ha na kraju proljeća).
2. Rigolanje (ukoliko imaš na raspolaganju stajskog gnoja, može sve zajedno, ali stajskog gnojiva bar 30 t/ha)
3. Krajem proljeća (kada se brazda rigolanja djelomično zatvori), drugi dio kalcifikacije, i plića obrada tla.
4. Sredinom ljeta (min. 2 mjeseca nakon prijašnjeg zahvata) ponoviti analizu tla, te provjeriti stanje pH, kalija, fosfora i organske tvari.
5. Na kraju ljeta obaviti meliorativnu gnojidbu na temelju rezultata analize (sa NPK 7:20:30 ili slično) i duboko oranje
6. Ovisno o situaciji, može se planirati sjetva ozimine (ako se riješi višak vode) ili jarine u proljeće 2015. godine
7. I dalje onda klasična agrotehnika (predsjetvena obrada, gnojidba, sjetva, prihrana....)
:drink:

 

[bobostar]

Odlučio sam početi.... pa u proljeće za vrijeme kiša sve "pliva". ...Kanalska mreža je zapuštena.
Što bi trebao sada napraviti da mi voda u proljeće ne pravi probleme? Kako se trajno rješiti tog problema!...

Kada govorimo o vodi, važno je znati od kuda voda dolazi na teren. Postoje tri mogućnosti; kiša, dizanje podzemne vode (vrlo često jer su vam tereni nisko uz Savu) i voda sa susjednih parcela.
Ova zadnja je gotovo najkritičnija.
O čemu se radi?
Na terenima koji nisu uređeni, višak vode (pogotovo oborinske, ali i podzemen) se jednostavno "prelijeva" na niže parcele, te ukoliko imaš takav slučaj, da su neke parcele više, to ti jedan od većih problema.
Evo samo primjera; neka imaš parcelu od 1 ha, a neka su dvije parcele od 1 ha (znači 2 ha) na višem položaju, dotok vode koji će se javiti na tvojoj parceli je gotovo 100% od prirodnih količina. Ili slikovito, kiša je prestala padati, susjedove parcele se procijeđuju, a voda završava na tvojoj parceli i teren ti pliva. Na takvim teškim terenima, to je pomicanje roka sjetve u proljeće za 2-3 tjedna kasnije od susjeda...
... znači prvo vidjeti koliko vode "dobivaš" od susjeda. Ako je tako, kopaj kanal, i nedaj da susjedova voda ulazi na tvoju parcelu (samo pazi gdje češ odnijeti taj višak vode; trebalo bi u sabirni kanal, a ne na neku drugu susjednu parcelu).
A što se tiče viška vode u tlu, samo dva moguća riješenja:
1. Cijevna drenaža - skuplja, tehnički kvalitetnija i dugotrajnije riješenje
2. Organizacija parcele i obrada na slogove i "izvlačenje" površinskih manjih kanala - jeftinije, tehnički manje kvalitetno i kratkotrajno riješenje (tj. mora se ponavljati svaku jesen).

A teški mehanički sastav (zbijenost) riješit će se u kombinaciji gore dva navedena zahvata (dodavanje kalcija za popravak strukture, regulacija vode (što znači više kisika u tlu) i dodavanje organske tvari), dovesti će se u razumne granice.

Eto, ukratko, sada je slika puno jasnija, što znači fraza da na takvim terenima treba puno ulagati, da bi se postigli dobri prinosi.
Uzmi papir, olovku i sam si izračunaj, hočeš li iči u to ili ne.
Ali ako misliš živjeti od ratarstva, onda svakako kupi zemlje, pa čak i te "loše", jer moraš imati bazu vlastititog terena na kojem češ moći raditi.

100 muka whew):

 

[tomica83]

Svjestan sam da će mi biti teško, ali znate kako se kaže, bez muke nema nauke.

Evo analiza tla pa prokomentirajte:

http://www.4shared.com/photo/3F8nW7V7ce/Scan0025.html

Što se tiče vode, problem su podzemne vode. Moja čestica se nalazi oko 500-tinjak metara od rijeke Save, tako da voda navire čim se razina Save podigne... A i teren je dosta neravan, pa se voda silom fizike slijeva na niži teren, to je jasno... Za takva tla su bolje sušnije godine.

Evo link od slike sa arkoda pa pogledajte:

http://www.4shared.com/photo/BWpJSoLQba/estica1.html

Prvo sam morao sa susjedom rješiti među, pogledajte koliko je frajer ušao u posjed.. Na površini što sam označio crveno sam posijao pšenicu, naravno bez gnojiva, a na drugom dijelu (zelenom) planiram u proljeće posijati zobi, nakon što očistim ovu draču... Plave crtice označavaju mjesto gdje je njiva najniža, kako se kod nas kaže "dola", pa sa vidite...

Znači, nakon što na ljeto skinem hranu, trebao bi pristupiti kalcifikaciji tla, a prije svega vidjeti sada u proljeće kako će se voda ponašati.

 

[ibosilj]

ovo s lijeve strane misliš da ti ušel? valjda mu je lijepo plug išel pa je samo oral a nije ni skužil da je među prešel pa onda da lijepo to nekak poravna wasntme):

uglavnom, finta mi je to dok na arkodu vidiš da ti je susjed nekih metar i pol po cijeloj dužini u tvojem s parcelom, pa kad to vratiš onak kak treba biti, i nitko se ništa ne buni rofl):

 

[DARIJUS]

lipi moj, kombinirku i deri po međama do kanala...bolje ti pretvorit parsto kvadrata tvoje zemlje u privatne kanale, nego pušit prinos na cijeloj površini...iskop možeš zgurat u ovo di ti je najniže...obavezno organska gnojidba i kalcifikacija i bit ćeš baja za primjer u selu.

 

[bobostar]

Evo link od slike sa arkoda pa pogledajte:

http://www.4shared.com/photo/BWpJSoLQba/estica1.html

Prvo sam morao sa susjedom rješiti među, pogledajte koliko je frajer ušao u posjed.. Na površini što sam označio crveno sam posijao pšenicu, naravno bez gnojiva, a na drugom dijelu (zelenom) planiram u proljeće posijati zobi, nakon što očistim ovu draču... Plave crtice označavaju mjesto gdje je njiva najniža, kako se kod nas kaže "dola", pa sa vidite...

Ako je "plava" zona najniža na terenu, a kanali su gore i dole (ali na višoj koti od plave zone) onda ti tu definitivno leži vode. Znači da ti je to najlošiji dio terena. Ili ravnaj teren (što će biti skupo) ili u toj plavoj zoni kopaj kanal koji će odvesti višak vode do jednog od bočnih kanala (pazi na visinu, da se ne bi iz bočnih kanala voda vraćala nazad!!!).

 

[zwer]

jedno padobransko pitanje

a da se okreneš kulturama kojim takvo tlo više odgovara?

borovnica, aronija il nešto tako?

istina veća su ulaganja al su i veće pare u pitanju?

 

[tatar]

je ali treba provjeriti jel to ide a kad treba više uložiti nije baš samo tako .
po meni probati sa jarinama koje mogu plivati pa nakon godinu dvije se odlučiti šta i kako dalje .

 

[DARIJUS]

jedno padobransko pitanje

a da se okreneš kulturama kojim takvo tlo više odgovara?

borovnica, aronija il nešto tako?

istina veća su ulaganja al su i veće pare u pitanju?

molim pročitati cijelu temu prije padobranskih pitanja...borovnica i aronija i nešto takvo ne raste u močvari...:^):...

 

[tomica83]

Pozdrav! Evo i mene nakon dugo vremena, pa da se vratimo na temu...

Pogodio sam godinu kada ću krenuti se baviti ratarstvom kao "prstom u pekmez"... Znate i sami kako smo prošli u županjskoj posavini u svibnju sa poplavama... Ipak, naš dio za razliku od istoka je ostao na suhom pa sam Bogu zahvalan što sam uspio površiti pšenicu. Od cijele njive uspio sam dovesti do kombajna samo oranicu (pogledajte sliku u postu gore). Na livadi je pšenica solidno ponikla, ali u proljeće je voda bila do koljena tako da je nisam ni tretirao od korova i bolesti. Na površini od 0,87 ha sam navršio 2.700 kg, sorta kraljica hektolitar 78, primjesa 5%...

Ali ne odustajem!!! Nakon vršidbe sam sa gruberom zaorao žetvene ostatke i onako jednostavno rukom posijao uljanju repicu za zelenu gnojidbu i pozubio tek toliko, ali zbog nečeg nije ponikla. Neki dan sam dovezao 25 tona karbokala pa ću to razbacati i još jednom preći sa gruberom (i livadu) i na proljeće pripremati za soju.

Eh da, zaboravih se pohvaliti da smo očistili cijelu česticu. S bagerom smo počupali i zatrpali panjeve Sada je to skoro 2 ha uz tvdru cestu i nadam se da ću na godinu bolje proći.

Postati ću slike pa da vidite...

 

[avialias]

Da oživimo temu....

U KTC poljoapoteci

Cijana Holcim Agrocal je 14.99kn/25kg, paleta 40 vreča = 1400kg , to je oko 599kn/t
Ako se uzima više od palete onda je 13.99kn/25kg to je 559kn/t
Dovoz odrade ako imate preko palete.

Holcim Agrocal®

Zanimljivosti Važnost kalcizacije Prednosti Holcim Agrocal® proizvoda Savjeti za primjenu Znanstvena istraživanja Članci o Agrocalu Iskustva naših kupaca

www.holcim.hr

Jel znate gdje ima nešto jeftinije a da je granulirano i da rade prevoz do 5-10t ?
kontakt broj i slično molim. Hvala.

I što uzeti a da se može rasuti rasipačem jer nemam taj stroj za razbacivanje a ne želim biti bijel kao "mlinar".

Ujedno KTC nije dobio još kataloge za sjeme kukuruza , očekuju to u veljači zbog COVID19, moglo bi biti gadno za sjeme.

 

[markach]

Ima Sirač.

Vapno u poljoprivredi - INTERCAL d.o.o.

Vapno u poljoprivredi Redovita kalcizacija je važan dio poljoprivredne prakse. Opskrbljuje tlo važnim hranjivim tvarima (kalcij, magnezij). Nadalje, vapno neutralizira štetne kiseline, humus se regenerira, a plodnost tla se povećava. Vapno u poljoprivredi Vapno je nezamjenjivo hranjivo...

www.intercal.hr

 

[markach]

Direktno, dogovori sve s prijevozom, naravno pun šleper.😁