-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Kompost
- Temu pokrenuo Smiljan
- Datum prvog posta
M
maksica6
Guest
Ide kilogam koprive na 10 litara vode.
A
Ajla
Guest
Mene zanima proces kompostiranja. Mozete li mi reci koliko mi je potrebno organskog otpada mislim na lisce, travu, slamu, kuhinjski otpad tacnije koja je to kolicina da bi mogla da kompostiram na prostoru povrsine 5x10 m2. Jer imamo tog otpada i mogla bi ga iskoristiti ali me zanima koja je to kolicina svake od gore navedene komponenete. I za koji vremenski period bi mogao nastati kompost. Ja ne bih kompostirala u komposterima nego na povrsini zemlje na otvorenom.
J
jellena
Guest
pozdrav,
mene interesira slijedeće pa bih molila da mi odgovori netko tko je kompetentan po pitanju ove teme:
kako postoji nekoliko vrsta komposta interesira me za koju vrstu namjene (voćarstvo, povrćarstvo, ukrasno bilje, crnogorica) se koristi:
1.kompost obični (iz domaćinstva) ?
2.kompost od slame i kukuruzovine ?
3.kompostirani stajski gnoj ?
4.kompost od treseta (što je uopće treset - vrsta zemlje) ?
naime u agroglasu je izašao dobar poseban prilog o kompostima međutim ono što je propust je to što nisu napisali koji kompost se koristi za koju određenu kulturu..
isto tako za koju vrstu komposta se koriste kalifornijske gliste?
kolika su početna ulaganja u neku vrstu komposta i koje uvjete moraš zadovoljiti za početak uzgoja?
isto tako me interesira da li u hrvatskoj postoji određena udruga/firma/rasadnik koji/a otkupljuje/u humus? i gdje bi se mogla kupiti/nabaviti adekvatna literatura o uzgoju humusa a da prvo pogledaš knjigu pa da odlučiš hoćeš li ju kupiti a ne da kupuješ "mačka u vreći"?
Hvala!
mene interesira slijedeće pa bih molila da mi odgovori netko tko je kompetentan po pitanju ove teme:
kako postoji nekoliko vrsta komposta interesira me za koju vrstu namjene (voćarstvo, povrćarstvo, ukrasno bilje, crnogorica) se koristi:
1.kompost obični (iz domaćinstva) ?
2.kompost od slame i kukuruzovine ?
3.kompostirani stajski gnoj ?
4.kompost od treseta (što je uopće treset - vrsta zemlje) ?
naime u agroglasu je izašao dobar poseban prilog o kompostima međutim ono što je propust je to što nisu napisali koji kompost se koristi za koju određenu kulturu..
isto tako za koju vrstu komposta se koriste kalifornijske gliste?
kolika su početna ulaganja u neku vrstu komposta i koje uvjete moraš zadovoljiti za početak uzgoja?
isto tako me interesira da li u hrvatskoj postoji određena udruga/firma/rasadnik koji/a otkupljuje/u humus? i gdje bi se mogla kupiti/nabaviti adekvatna literatura o uzgoju humusa a da prvo pogledaš knjigu pa da odlučiš hoćeš li ju kupiti a ne da kupuješ "mačka u vreći"?
Hvala!
J
jellena
Guest
Netko tko zna nešto o ovome što sam gore napisala?
Tu gore ima krušaka i jabuka pomješano sa šljivama, pa je malo komplicirano za objasnit... A i u pitanjima ima odgovora, pogotovo još ako ste čitali Agroglas. U članku je čak objašnjeno ono najglavnije, omjer N:C i recimo sa ćime mješati soc od kave koje dobijemo iz kafića da bi taj omjer bio povoljan 
Kompost čini mi se iziskuje dosta prostora, a to je problem, tako da rijetko tko to radi za velike površine. Jedini giga projekti su bili u hercegovini gdje se površinski treset izvozio vagonima po bivšim republikama Jugoslavije. To je bio kvalitetan i gotov treset, tako da se isplatilo ulagati u transport. Oni imaju količine za milijune hektara. Pozdrav
Kompost čini mi se iziskuje dosta prostora, a to je problem, tako da rijetko tko to radi za velike površine. Jedini giga projekti su bili u hercegovini gdje se površinski treset izvozio vagonima po bivšim republikama Jugoslavije. To je bio kvalitetan i gotov treset, tako da se isplatilo ulagati u transport. Oni imaju količine za milijune hektara. Pozdrav
J
jellena
Guest
U redu, kako ne bih miješala kruške, jabuke i šljive opet molim da mi pojasnite za što se koristi određeni kompost? Inače ne bih poslala pitanje. Kako vidim da ste se javili, što očito pokazuje da se razumijete u tematiku pa molim objašnjenje?
Hm, ne razumijem se ja u tu tematiku Samo se iskreno nadam da čitam sa razumjevanjem. Organska tvar je organska i pod utjecajem vremena dolazi do razlaganja tj. truljenja. Prilikom pravljenja komposta naglasak se daje na omjeru dušika i ugljika, da proces bude što brži i efikasniji. Tu je akcenat, a sad ostalo... Čalanak u Agroglasu je ajme, kao i drugi njihovi članci, sad, kako ih tko protumaći Treset je nešto drugo, a proizvodnja humusa pomoću lauferica je nešto treće Budem probao naći neke članke...
Samo se iskreno nadam da čitam sa razumjevanjem. Organska tvar je organska i pod utjecajem vremena dolazi do razlaganja tj. truljenja. Prilikom pravljenja komposta naglasak se daje na omjeru dušika i ugljika, da proces bude što brži i efikasniji. Tu je akcenat, a sad ostalo... Čalanak u Agroglasu je ajme, kao i drugi njihovi članci, sad, kako ih tko protumaći Treset je nešto drugo, a proizvodnja humusa pomoću lauferica je nešto treće Budem probao naći neke članke...
J
jellena
Guest
super, bilo bi dobro ako bi se našli neki članci..i ja ću pokušati nešto naći...
A
atomizer
Guest
pozdrav!
kao prvo da od prije odgovorim u vezi prskanja koprivinom juhom.kopriva se bere ona koja nije u fazi osjemenjivanja to je prvo osnovno pravilo tj mlada je dobra.osim toga postoji knjiga dr.steinera začetnika biodinamičke poljoprivrede koji sve obuhvača po tom pitanju.šta se tiče komposta nisu sve otpadne tvari najpogodnije za to.npr lišče oraha kolko se sječam vrlo toksično djeluje.iglice i oblovina crnogorice jako zakiseljava medij.za mala kompostišta nesmiju se hrpe slagat veče od cirka 1,2m visine.treba hrpu slagat na zaštičenom od krtica(jer krtice idu na gliste) a za to če bit dobra neka mreža položena na tlo.kad se složi hrpa nije loše posipat ureom da se potakne fermentacija koja traje do tri tjedna a tek poslije toga nastupaju gliste koje za probavu vole kalcij karbonat pa je poželjno posipat agrodol ili sl.ta hrpa mora bit na ocjeditom mjestu gdje se ne zadržava voda.pravilni procesi raspada stvaraju i ujedno dobar i zdrav kompost.da ne zaboravim kad se složi hrpa dobro je kolcem po vertikal izbušit masu do dna radi ventilacije znači napravit rupe na svakih par kvadrata ovisno o količini.kad nastupe gliste a pogotovo kalifornijske koje imaju veču moć prerade mase od običnih kišnih bitno je provjeravat i zdravlje glisti.to se vidi tako da iskopamo iz mase par njih i pogledamo na tijelu onaj zadebljali prsten tj kolutić i ako je jedre lijepe crvene boje znači da su gliste u dobroj formi i imaju dosta kisika.ako su blijede onda s našom masom nešto ne štima.i raspad mase može trajat od 6 mjeseci pa do godinu i pol dana opa čak i duže ako se radi npr o izmetu peradi.jer perad ima tek moč probave oko 8% onoga šta pojede pa si zamislite koliko neiskorištene hrane izađe.eto toliko nešto što znam!
kao prvo da od prije odgovorim u vezi prskanja koprivinom juhom.kopriva se bere ona koja nije u fazi osjemenjivanja to je prvo osnovno pravilo tj mlada je dobra.osim toga postoji knjiga dr.steinera začetnika biodinamičke poljoprivrede koji sve obuhvača po tom pitanju.šta se tiče komposta nisu sve otpadne tvari najpogodnije za to.npr lišče oraha kolko se sječam vrlo toksično djeluje.iglice i oblovina crnogorice jako zakiseljava medij.za mala kompostišta nesmiju se hrpe slagat veče od cirka 1,2m visine.treba hrpu slagat na zaštičenom od krtica(jer krtice idu na gliste) a za to če bit dobra neka mreža položena na tlo.kad se složi hrpa nije loše posipat ureom da se potakne fermentacija koja traje do tri tjedna a tek poslije toga nastupaju gliste koje za probavu vole kalcij karbonat pa je poželjno posipat agrodol ili sl.ta hrpa mora bit na ocjeditom mjestu gdje se ne zadržava voda.pravilni procesi raspada stvaraju i ujedno dobar i zdrav kompost.da ne zaboravim kad se složi hrpa dobro je kolcem po vertikal izbušit masu do dna radi ventilacije znači napravit rupe na svakih par kvadrata ovisno o količini.kad nastupe gliste a pogotovo kalifornijske koje imaju veču moć prerade mase od običnih kišnih bitno je provjeravat i zdravlje glisti.to se vidi tako da iskopamo iz mase par njih i pogledamo na tijelu onaj zadebljali prsten tj kolutić i ako je jedre lijepe crvene boje znači da su gliste u dobroj formi i imaju dosta kisika.ako su blijede onda s našom masom nešto ne štima.i raspad mase može trajat od 6 mjeseci pa do godinu i pol dana opa čak i duže ako se radi npr o izmetu peradi.jer perad ima tek moč probave oko 8% onoga šta pojede pa si zamislite koliko neiskorištene hrane izađe.eto toliko nešto što znam!
- Tu od
- 2 Pro 2011
- Poruka
- 1,259
Da malo oživimo temu.
Interesujeme da li iko proizvodi kompost od grana nakon rezidbe, naravno uz dodatak slame, stajnjaka i dr. bio otpada. Tačnije koliko je to isplativo uopšte, za vlastite potrebe (voćnjak).
Dali neko posjeduje nešto slično za usitnjavanje grana. Evo jedan snimak mašine za neku malu proizvodnju:
http://www.youtube.com/watch?v=2OusRDbdwJI
Ili ovako nešto što se kači na traktor, odnosno kardanski prenos.
http://www.youtube.com/watch?v=Ng3C8MDVxlk
Takođe profi mašina, što je daleko za nas.
http://www.youtube.com/watch?v=BqrIiYuM8Ks
Interesujeme da li iko proizvodi kompost od grana nakon rezidbe, naravno uz dodatak slame, stajnjaka i dr. bio otpada. Tačnije koliko je to isplativo uopšte, za vlastite potrebe (voćnjak).
Dali neko posjeduje nešto slično za usitnjavanje grana. Evo jedan snimak mašine za neku malu proizvodnju:
http://www.youtube.com/watch?v=2OusRDbdwJI
Ili ovako nešto što se kači na traktor, odnosno kardanski prenos.
http://www.youtube.com/watch?v=Ng3C8MDVxlk
Takođe profi mašina, što je daleko za nas.
http://www.youtube.com/watch?v=BqrIiYuM8Ks
- Tu od
- 2 Pro 2011
- Poruka
- 1,259
Da oživimo teme.
Evo malo gotovog proizvoda. Ovu hrpu sam prosijavo jer mi treba za sjetvu sjemena, dok ostale koristim direktno u voćnjaku i rasadniku. Kompost je od pršle godine, koji je bio gotov već u 5-6 mjesecu, ali nisam ga koristio jer mi nije trebao. Kompost sam smjestio u plastenik. Materijal je uglavnom bio kom od rakije, piljevina, nešto sitnog kućnog otpada i 2-3 kolica stajnjaka. Dobijana količna je oko 1,5 m3. Evo malo i fotografija.
[/QUOTE]
Evo malo gotovog proizvoda. Ovu hrpu sam prosijavo jer mi treba za sjetvu sjemena, dok ostale koristim direktno u voćnjaku i rasadniku. Kompost je od pršle godine, koji je bio gotov već u 5-6 mjesecu, ali nisam ga koristio jer mi nije trebao. Kompost sam smjestio u plastenik. Materijal je uglavnom bio kom od rakije, piljevina, nešto sitnog kućnog otpada i 2-3 kolica stajnjaka. Dobijana količna je oko 1,5 m3. Evo malo i fotografija.
[/QUOTE]
- Tu od
- 2 Pro 2011
- Poruka
- 1,259
Dobro pitanje.
To sam lako riješio, još dok sam pekao rakiju. Čim izađe đibra iz kazna satvim po jednu fangli kalcijum karbonata i to je to. Posle ide sve kao sa ostalim otpadom.
- Tu od
- 2 Pro 2011
- Poruka
- 1,259
Evo malo interesantnosti za eko proizvodnju.
Prirodno azotno đubrivo iz komposta priređeno na specijalan način tajna je Džona Evansa, baštovana sa Aljaske koji je osvojio brojne nagrade za svoje džinovsko povrće. Prokelj veličine jabuke, glavice kupusa koje teže kao prosečnih 15, ili blitva čija bi jedna vezica bila "dovoljna da nahrani dinosaurusa", to su plodovi kojima se diči Džon Evans.
Njegov recept, kako kaže, nije u činjenici što tokom leta imaju čak punih dva meseca skoro neprekidne sunčeve svetlosti, već u sastavu zemljišta i ispravnom đubrenju. "Zemljište je kao stomak", kaže Džon, "ako unesemo pravu hranu, dobićemo i prave rezultate. Tvrdi da njegovi plodovi nisu samo "za pokazivanje" već su i izuzetno ukusni i da je količina šećera veća nego u prosečnim plodovima.
Čaj od komposta je tajna, kaže Džon, i objašnjava kako pravi ovu čudesnu mešavinu,
Za pripremu čaja od komposta potrebni su: kofa zapremine 20 litara, tanko plastično crevo i pumpa za vazduh koje treba spojiti i ubaciti u kantu. Pokrenite pumpu tako da počne da proizvodi mehuriće u vodi pa dodajte oko 8 šolja komposta i šolju šećera. Time je omogućen razvoj mikroorganizama koji će blagotvorno delovati na sastav zemljišta.
Rastvor treba da odstoji 24 sata a onda se razblaži vodom u razmeri 5 (mera vode) prema 1 (meri koncentrata, tj. "čaja"). Džon kaže da koncentrat naziva "čajem" jer tečnost tako izgleda, a koristi ga na dva načina - zaliva zemljište, ali i preliva preko lišća biljaka. Biofilm koji tako nastaje štiti biljku od bolesti i insekata. Pogledajte video snimak u kojem Džon objašnjava proceduru, a na sitne nepreciznosti u prevodu ovog Jutjub snimka ne obraćajte pažnju...
[YT]https://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=yuI5DWvb6_Y[/YT]
Preuzeto sa: Link
Prirodno azotno đubrivo iz komposta priređeno na specijalan način tajna je Džona Evansa, baštovana sa Aljaske koji je osvojio brojne nagrade za svoje džinovsko povrće. Prokelj veličine jabuke, glavice kupusa koje teže kao prosečnih 15, ili blitva čija bi jedna vezica bila "dovoljna da nahrani dinosaurusa", to su plodovi kojima se diči Džon Evans.
Njegov recept, kako kaže, nije u činjenici što tokom leta imaju čak punih dva meseca skoro neprekidne sunčeve svetlosti, već u sastavu zemljišta i ispravnom đubrenju. "Zemljište je kao stomak", kaže Džon, "ako unesemo pravu hranu, dobićemo i prave rezultate. Tvrdi da njegovi plodovi nisu samo "za pokazivanje" već su i izuzetno ukusni i da je količina šećera veća nego u prosečnim plodovima.
Čaj od komposta je tajna, kaže Džon, i objašnjava kako pravi ovu čudesnu mešavinu,
Za pripremu čaja od komposta potrebni su: kofa zapremine 20 litara, tanko plastično crevo i pumpa za vazduh koje treba spojiti i ubaciti u kantu. Pokrenite pumpu tako da počne da proizvodi mehuriće u vodi pa dodajte oko 8 šolja komposta i šolju šećera. Time je omogućen razvoj mikroorganizama koji će blagotvorno delovati na sastav zemljišta.
Rastvor treba da odstoji 24 sata a onda se razblaži vodom u razmeri 5 (mera vode) prema 1 (meri koncentrata, tj. "čaja"). Džon kaže da koncentrat naziva "čajem" jer tečnost tako izgleda, a koristi ga na dva načina - zaliva zemljište, ali i preliva preko lišća biljaka. Biofilm koji tako nastaje štiti biljku od bolesti i insekata. Pogledajte video snimak u kojem Džon objašnjava proceduru, a na sitne nepreciznosti u prevodu ovog Jutjub snimka ne obraćajte pažnju...
[YT]https://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=yuI5DWvb6_Y[/YT]
Preuzeto sa: Link
