• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, chatu, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

malo o zadrugama

krki

Član
Tu od
1 Sij 2007
Poruka
854
HRVATSKO ZADRUGARSTVO

Zadruge - sjajna prošlost, opterećena sadašnjost i (možda) blistava budućnost
Bez obzira na neveselu sliku hrvatskog zadrugarstva, europska zadružna praksa upućuje na zaključak da će zadružni sektor u nadolazećim vremenima i u Hrvatskoj igrati značajniju ulogu u unaprjeđenju održivog gospodarskog i društvenog razvoja


U okružju globalizacije koju karakterizira sveopće poslovno umrežavanje na svim razinama, od sublokalnih do multinacionalnih, zadrugarstvo se iskazuje kao jedan od značajnijih oblika poslovnog organiziranja. U Hrvatskoj, bez obzira na činjenicu da je zadrugarstvo tijekom proteklih 144 godine (kad je osnovana prva zadruga u nas), opstojalo u različitim političkim i socioekonomskim sustavima, osnivanjem samostalne države zadrugarstvo je kao organizacijski oblik nacionalne ekonomije posve marginalizirano. Uzrok tome više je psihološke nego gospodarske naravi. Naime, zbog teškog povijesnog iskustva i frustracije duboko ukorijenjene u prisilnoj boljševičkoj kolektivizaciji hrvatskog sela nakon Drugog svjetskog rata, tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, u prvoj dekadi hrvatske tranzicije, zadruge su promatrane, ali i tretirane, isključivo kao institucije bivšeg socijalističkog sustava, što se, dakako, iz današnje perspektive, pokazuje kao samo jedna u nizu strateških pogrešaka i koncepcijskih zabluda prvih godina hrvatske tranzicije. Prema riječima Sandre Bebek, jedne od malobrojnih hrvatskih ekonomskih stručnjaka koji se tijekom posljednjih godina sustavnije bave ekonomikom zadružnog organiziranja, kriza hrvatskog zadrugarstva započinje još šezdesetih godina prošlog stoljeća, da bi ono potpuni slom doživjelo devedesetih kada je država u procesu pretvorbe dala prednost društvima kapitala, a ne zadružnim društvima. “Time su gospodarski sektori ostali razdvojeni, posebice su poljoprivredna proizvodnja i prerađivački pogoni prepušteni na milost i nemilost inozemnoj konkurenciji”, kaže Sandra Bebek.
“Početkom devedesetih hrvatska poljoprivreda i zadrugarstvo bili su bolje pripremljeni za tranzicijski proces i razvojni zaokret nego u drugim zemljama”, kaže Željko Mataga iz Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza. “Hrvatska je 1990. imala 80 posto zemljišta u privatnom vlasništvu, kao i glavninu stočnog fonda, proizvodnje povrća, voća i drugih intenzivnih kultura. Prehrambena industrija u tadašnjem društvenom vlasništvu bila je relativno razvijena. Seljaci su imali tržište i ugovarali proizvodnju sa zadrugama, kooperacijama kombinata i prehrambenim industrijama. Više tisuća seljačkih gospodarstva postala su ozbiljni tržišni proizvođači. No, kad su kombinati proglašeni mastodontima koje treba uništiti, a zadruge preživjelim institucijama bivšeg sustava, koje ne treba podržaviti, inauguriran je proces vlasničke pretvorbe kojim je društveno vlasništvo pretvoreno u državno, a zatim privatizirano. Uspostavljena je nova vlasnička i upravljačka struktura u prehrambenoj industriji i trgovini koja je prekinula ugovorenu proizvodnju sa seljacima, uz istodobno povećanje uvoza svih prehrambenih proizvoda”, objašnjava Mataga.
Taj je trend nastavljen i tijekom devedesetih i traje do danas. Doista, Hrvatska je krajem osamdesetih u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji ostvarivala suficit, da bi danas, kao i godinama ranije, deficit poljoprivredne i prehrambene robne razmjene s inozemstvom dosegnuo razine do pet posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda.

Nominalan rast i slaba tržišna učinkovitost

Po svom ustrojbenom obliku domaće zadruge pripadaju sektoru malog i srednjeg poduzetništva, koje danas zapošljava 55 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, a njegova realizacija čini 44 posto ukupnog BDP-a, dok u cjelokupnom hrvatskom izvozu participira sa 60 posto. U sektoru malih i srednjih poduzeća i zadruga trenutačno je 468.000 zaposlenih, a prema podacima Državnog zavoda za zapošljavanje, na međugodišnjoj razini upravo je u tom sektoru nacionalne ekonomije čak 40.000 novozaposlenih. Koliko zadruge sudjeluju u tom trendu revitalizacije malog i srednjeg poduzetništva? Nažalost, malo ili nikako. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Fine, u Hrvatskoj je registrirano 1770 zadruga, 105.393 obrtnika, te 68.981 malo i srednje trgovačko društvo. U praksi te brojke su još skromnije, jer dio zadruga opstoji samo na papiru, preciznije, u registrima trgovačkih sudova, dok ih mali broj djeluje. Promatrana u tom kontekstu, zadružna statistika, koju jedino ažurirano vodi Hrvatski zadružni savez, pokazuje da je u Hrvatskoj poslovno aktivno oko 1000 zadruga, no, prema podacima Fine, samo njih 444 su predale završni račun za prošlu godinu. Naposljetku, o realnoj ekonomskoj snazi (ili slabosti?) hrvatskog zadružnog pokreta ponajbolje svjedoči činjenica da godišnja realizacija svih hrvatskih zadruga, mjerena kriterijem ukupnog prometa, ne prelazi 1,6 milijardi kuna. U ukupnom BDP-u Hrvatske zadruge participiraju sa svega 0,2 posto.
Ipak, mjere ekonomske, dijelom i socijalne politike (braniteljsko zadrugarstvo) tijekom prethodnih godina, a posebice državni poticaji za osnivanje novih zadruga, rezultirali su nominalnim rastom broja novoosnovanih zadruga.

PROMJENA NA ČELU NACIONALNE ZADRUŽNE KOMORE

Peta izborna Skupština Hrvatskog saveza zadruga u lipnju je izabrala novo vodstvo Hrvatskog saveza zadruga, nacionalne krovne organizacije hrvatskog zadružnog pokreta. Joško Niskota, čelnik predsjednik Zadružnog savjeta Dalmacije novi je predsjednik Skupštine Saveza, a Mirko Ormuž, predsjedavajući Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza novi je zamjenik predsjednika. Na čelnoj izvršnoj funkciji – predsjednika uprave Hrvatskog saveza zadruga, koji bi uskoro trebao postati Zadružna komora Hrvatske, dosadašnjeg predsjednika Božidara Bartolića zamjenjuje nova predsjednica Uprave Vedrana Stecca, dosadašnja čelnica Odjela za zadruge u Upravi za mala i srednja trgovačka društva i zadruge Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Predsjednik nadzornog odbora Hrvatskog saveza zadruga je Esad Agić, dugogodišnji predsjednik Hrvatskog saveza obrtničkih zadruga.





Perspektive hrvatskog zadrugarstva

Tako, ponovno prema evidenciji Hrvatskog saveza zadruga, u Hrvatskoj trenutačno posluje 601 poljoprivredna i 211 obrtničkih zadruga i čak 18 zadružnih saveza. Registrirane zadruge i zadružni savezi zapošljavaju 3224 djelatnika, a unutar zadružne kooperative posluje 16.646 zadrugara. Broj novoosnovanih zadruga, posebice poljoprivrednih, u stalnom je porastu, no njihova tržišna učinkovitost je mala. Naime, dvije trećine poslujućih zadruga pripadaju grupi malih zadruga, dakle onih koji okupljaju do 15 zadrugara. Bez obzira na takvu neveselu sliku aktualnog trenutka hrvatskog zadrugarstva (prosuđujući samo prema kriterijima makroekonomskih pokazatelja), europska zadružna praksa, ipak, upućuje na zaključak da razvoj zadrugarstva i zadružni sektor mora u nadolazećim vremenima i u Hrvatskoj igrati značajniju ulogu u unaprjeđenju održivog gospodarskog razvoja. Razlog za takav zaključak je jednostavan – u procesima približavanja Hrvatske paneuropskom prostoru njena gospodarska struktura nužno teži konvergenciji s gospodarskom strukturom Europe. A u Europskoj uniji djeluje približno 130.000 zadruga koje okupljaju 83,5 milijuna zadrugara i zapošljavaju 2,3 milijuna ljudi. Tako primjerice, u Italiji, gdje djeluje 39.000 zadruga, čak četvrtinu tamošnjeg BDP-a realizira zadružni sektor. Spomenute brojke samo djelomično ilustriraju pravi značaj zadružnog sektora u razvijenim zemljama Unije. U nekoliko njih, posebice u Italiji, veličina i struktura zadružnog sektora čini znatan dio gospodarstva na mnogo više načina, ne samo po broju zadruga. Na primjer, marketinške zadruge (consorzi) imaju središnju ulogu u uspješnoj organizaciji i osiguranju pristupa tržištu za desetke tisuća malih obiteljskih tvrtki. Nadalje, u razmatranju značenja zadrugarstva u cjelini određene nacionalne ekonomije, valja aniticipirati i regionalne čimbenike. Tako, primjerice, regija u Italiji s najrazvijenijim zadružnim sektorom – Emilia-Romagna – najbogatija je regija u Italiji.
Francuska ima oko 17.000 zadruga različitih orijentacija. Francuzi već stoljeće i pol razvijaju zadružni sustav koji objedinjuje različite tipove zadruga: od štednih, preko poljoprivrednih i stambenih do potrošačkih, od onih koje samo organiziraju proizvodnju i prodaju do onih koje još i prerađuju, pa i plasiraju poluproizvode i gotove proizvode. U Francuskoj je u zadrugama registrirano oko 1,3 milijuna poljoprivrednika, a francuski su poljoprivredni proizvodi, i to ne samo vino i sirevi, svjetski brendovi.

Što je s potrošačkim zadrugama? Prema nalazima studije Strategija razvoja zadrugarstva Hrvatske autorskog tima Milford Batemana i Sanje Maleković, koja je realizirana u okviru CARDS programa EU-a za Hrvatsku, razvitku zadrugarstva u Hrvatskoj predstoji još dug put do opsega i uloge zadružnog sektora u mnogim zemljama članicama EU-a. Kako pokazuju podaci, poljoprivredne zadruge predstavljaju glavnu zadružnu populaciju u Hrvatskoj, a slijede ih štedno-kreditne, obrtničke i stambene zadruge. Zanimljivo je da u Hrvatskoj trenutačno nema registriranih potrošačkih zadruga, a istodobno na hrvatskom su tržištu snažno prisutne velike europske zadruge kao što je Spaar i Ipercoop. Drugu hrvatsku sepcifičnost da nema registriranih zaposleničkih zadruga, otkrivaju Maleković i Bateman, uz opasku da takva situacija “iznenađuje s obzirom na prethodna iskustva sa samoupravljanjem i radničkim samoorganiziranjem”. Kao potvrdu te teze navode primjer Slovenije gdje su u procesu privatizacije nastale mnogobrojne kvazi-proizvođačke zadruge i tvrtke u vlasništvu zaposlenika, tako da se danas više od polovine industrijske strukture u susjednoj nam zemlji temelji na vlasništvu zaposlenika. U Hrvatskoj je tek u nekoliko slučajeva dana mogućnost grupama radnika da kupe tvrtke u kojima rade.
Prema europskim iskustvima sudeći, poticanje razvoja zadrugarstva u Hrvatskoj poduprlo bi čimbenike koji su usko povezani s održivim razvojem, kao što su rast zaposlenosti te promicanje sigurnijih i unosnijih oblika zapošljavanja, promicanje načela časti, pravičnosti pri zapošljavanju te jačanje pozicije i sudjelovanja zaposlenika, smanjenje siromaštva i povećanje društvene uključenosti, ubrzani i snažniji ruralni razvoj.
Ekonomski teoretičari koji se bave problemima gospodarskog razvoja tvrde da veći gospodarski razvoj vodi većem broju zadruga. Mnogi analitičari posebno ističu veliku ulogu zadruga pri promidžbi poslovne interakcije utemeljene na povjerenju, postavljanju visokih radničkih i platnih standarda koje konvencionalne tvrtke moraju slijediti, organizaciji kvalitetnog usavršavanja i obrazovanja članova te promicanju više razine društvene uključenosti. Nadalje, razvitkom zadružnog sektora ostvaruje se potpora unaprjeđenju pojedinih sektora (primjerice poljoprivrede, malog gospodarstva, javnih usluga) i osnivanje novih sektora (ekološki prihvatljive tehnologije, bio-hrana i slično). Tu su i pozitivni knock-on (posredni, ali sigurni) učinci umrežavanja i industrijskog povezivanja i pozitivnih eksternalija na konvencionalni poduzetnički sektor. Naposljetku, zadružni sustav pridonosi unaprjeđenju razvojno orijentiranog industrijskog povezivanja tvrtki (klastera) te razvoj i jačanje proizvodnih lanaca, što sve zajedno utječe na povećanje samodostatnosti i održivog razvoja lokalnih zajednica.

Kriza zadružnog menedžmenta

Međutim, takve očite i važne koristi zadružnog sektora u cjelini nacionalne ekonomije ne mogu se i neće se spontano pojaviti. Zato i citirana Strategija razvoja zadrugarstva snažno i opetovano naglašava da ubrzani i održivi razvoj zadrugarstva u Hrvatskoj danas ovisi o složnoj podršci ključnih institucionalnih aktera, ponajprije različitih državnih institucija (središnjih, regionalnih, lokalnih) vezanih uz gospodarski i društveni razvoj, kao i zadružnih institucija u nastajanju.
Osim institucionalne potpore, koja nedvojbeno postoji, daljnji razvitak zadrugarstva u Hrvatskoj ovisi i o samim zadrugama, preciznije rečeno, zadružnom menadžmentu koji, nažalost, još uvijek nije doživio vlastitu tranziciju. Jer, svakodnevna poslovna praksa hrvatskih zadruga danas pokazuje da su našim zadrugama prijeko potrebni stručni, obrazovani menadžeri koji posjeduju organizacijske, tehničke, socijalne vještine i sposobnosti, poznavanje stranih jezika, različita informatička znanja... Stanje stručnosti upravitelja hrvatskih zadruga, njihova formalna i stvarna znanja i vještine, daleko su ispod dosegnute razine u ostalim segmentima hrvatskog gospodarstva. Budućnost hrvatskog zadrugarstva je u mladim i obrazovanim ljudima koji će se koristiti iskustvom svojih starijih kolega, čije praktično iskustvo nije zanemarivo, kao savjetodavno, ali ne i nužno obvezujuće.
 

krki

Član
Tu od
1 Sij 2007
Poruka
854
uskoro krečem u borbu za osnivanje zadruge pa ak ko ima iskustva u praksi teorije mi ne nedostaje
 
R

Ratarko

Guest
krki kaže:
uskoro krečem u borbu za osnivanje zadruge pa ak ko ima iskustva u praksi teorije mi ne nedostaje
Nas par u selu je pokušalo otvoriti zadrugu , pušiona !
Samo naprijed jer ja isto vjerujem u taj način udruživanja i poslovne suradnje .

Sada idem malo pročitati što si ti to tu sve stavio , ima toga puno ...
 
K

KRESO

Guest
i ja probao pušiona sa ljudima , lakše im je natjerat metar u guzicu nego centimetar u glavu!probat ćemo opet dok nađem ljude za to :scratch, skoro zaboravih dobrodošao!
 
J

JOSIP.1

Guest
zanimljiva je to tema, bas se kod nas na nivou udruge seljaka nase opcine razmislja aktivno o osnivanju takve jedne zadruge, bit je normalno nabavka repromater po najboljim cijenama na veliko i pri tome iskljucit ove organizatore sadasnje koji na bespotrebno posreduju i zive na nama, isto tako skupit sav urod na hrpu, i platit nekog dobrog managera na postotak nek time trzi i pronadje kupca jer je ipak veca kolicina robe tada u pitanju plus jos sto drugih stvari sto bi takva zadruga svojim clanovima doprinesla.

kak je to u teoriji ljepo tako se problemi u praksi javljaju, a glavni i osnovni problem su ljudi i njihova svijest, ako uzmem sebe u obzir, jos bi se s 3-4 poljoprivrednika na opcini dalo radit, a ovi drugi, zajebali bi i sin cacu, tako da bi zadruga morala kao takva za pocetak imat vrlo stroga pravila ponasanja, i tko ih se nebi pridrzavao-van!!!

jos je jedna stvar cijela popratna infrastruktura puno kosta (susare, skladista, ovo ono, sve to mora imati), povoljno je kod toga, sto se puno love za to da izvuci od kojekakvih potpora, fondova, subvencija i sl.

sve u svemu slazem se da je zadrugarstvo buducnost, ali zadruge s pravim ljudima na celu, i s jasnim ciljevima, bez lopovluka i takvih stvari.
a za to treba puno vremena da se sve iskristalizira, jer pojedinci kod nas bi vec pametovali o zadrugama, a nemaju goriva da pooru svoju njivu, takvi prvo trebaju sredit svoj dvor, svoju proizvodnju, i sebe, a onda se moze razmisljat o udruzivanju.
 
P

paor

Guest
Mi smo još 2001. osnovali zadrugu. Tada je bilo drugo vrijeme, bez ikakvih poticaja, podrške ili sl. Ipak krivica za propast je isključivo na ljudskom faktoru, točnije, na čovjeku kojem smo povjerili upravljanje. Poučeni tim iskustvom teško da će se u selu uskoro moći osnovati zadruga. Šteta, jer udruživanja i zajednički nastupi šire mogućnosti poslovanja, nabava, prodaje i sl.
Po mojem, zadruge imaju budućnost samo jako treba voditi računa o upravljačkom kadru i poštivanju pravila.
 

ŠANANA

Aktivni član
Tu od
23 Sij 2008
Poruka
12,796
to je točno, samo što je teško naći takve ljude, svi su samo ljubomorni jedni na druge, ne trpe se i tako to...
 

Smiljan

Aktivni član
Tu od
5 Ruj 2007
Poruka
1,840
Zalosno je da su ljudi koji se bave poljoprivredom toliko konzervativni. Ljudi imaju negativna iskustva sa zadrugama, Nevjerojatno je koliko je 1945, 1946 daleko, a koliko je ostala u svijesti ljudi.
A i nas mentalitet jako tesko raspoznaje/priznaje "win-win" situaciju, nazalost.
 
U

upravitelj

Guest
pošto sam novi pozdrav svima ....

o zadrugama.. upravitelj sam jedne osnovane prije dvije god.. sufinanciran od min poljoprivrede , min branitelja, i uz sve to još uvijek nisam zaposlen nego volontiram kao upravitelj..poticajna sredstva iskoristili namjenski ... nadam se da je to sve samo pocetak ...i da zadruga kao model poslovnog udruživanja nije stvar nerazumnih nego pametnih..

dogovor kucu gradi..

ako koga zanima poblize o tematici podijeliti cu ono sto znam.. pozdrav iz bj
 
U

upravitelj

Guest
eto javili opet nešto malo pomoći za one koji se odluce ...

ko zna ...


NATJEČAJI
MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOG GOSPODARSTVA
RASPISALO JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA
BESPOVRATNA SREDSTVA ZA NOVOOSNOVANE ZADRUGE
"PROJEKT SOCIJALNOG I GOSPODARSKOG OPORAVKA
ZA PODRUČJA OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI"
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva objavilo je Javni poziv za
podnošenje Zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava za novoosnovane zadruge iz Projekta
socijalnog i gospodarskog oporavka područja od posebne državne skrbi – GOSPODARSKO
OŽIVLJAVANJE, i to za slijedeće županije:
Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Karlovačka, Ličko-senjska,
Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska,
Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska.
Rok za predaju Zahtjeva je 18.9.2008.god. do 16 h.
Više informacija o svemu navedenom možete dobiti putem službene internet stranice Ministarstva na
adresi:
http://www.mrrsvg.hr/default.aspx?id=211
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA
RASPISALO NATJEČAJE U SKLOPU
PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA
Pozivamo sve poljoprivredne zadruge i zadrugare poljoprivrednih zadruga da se prijave na Natječaje
Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja koji se odnose na dobivanje novčanih potpora
u okviru Programa ruralnog razvoja.
Više informacija o raspisanim natječajima, o rokovima predaje Zahtjeva, te o dobivanju obrazaca
Zahtjeva za Natječaje, kao i dodatne informacije o svemu navedenom možete dobiti putem službene
internet stranice Ministarstva na adresi:
http://www.mps.hr/natjecaji/natjecaj.asp?NID=230
 

Najnoviji postovi

Na vrh