Ono što ja znam je to da je slama žitarica siromašna u sadržaju hranljivih materija odnosno ima vrlo malu svarljivost zbog visokog sadržaja lignina.
Obradom slame se može povećati njena svarljivost ili samo povećati konzumiranje.
Mehanička obrada kao što su: sjeckanje, mljevenje i peletiranje će povećati obim konzumiranja. Međutim ovakva obrada će dovesti do toga da veći dio ovako usitnjenih čestica izađe iz buraga a da prethodno nisu u većoj mjeri bile razložene i pripremljene za dalje varenje.
Što znači da će mljevenje slame povećati njeno konzumiranje ali smanjiti svarljivost.
Ili kako bi to narod rekao: "Na mostu dobio - na ćupriji izgubio"
Pored mehaničke postoji i hemijska obrada slame. Cilj hemijske obrade je rastvaranje lignina, pošto veze između njega, celuloze i hemiceluloze u značajnoj mjeri sprečavaju njeno varenje.
Ova obrada može biti kiselinama ili bazama. Mislim da sam negdje pročitao da postoji i obrada ozonom, to je tzv. oksidacija, a pošto se ozon ne prodaje u poljoprivrednim apotekama ili super marketima, to me nije previše interesovalo.
Najčešća obrada je Natrijum-hidroksidom NaOH.
Postoji još i obrada Amonijakom, pri tom Urea može poslužiti kao izvor amonijaka, pa čak i osoka.
Sve ovo će povećati svarljivost slame ali će uz to i znatno povećati troškove obrade, tako da se opet vraćamo na onaj most i ćupriju iz prethodnog pasusa.
Moj savjet je pusti slamu ona je dobra samo za prostirku. Potrudi se da travu pokosiš na vrijeme a umjesto peletirke kupi samoutovarnu prikolicu ili balirku.
Tov slamom ostavi ludim amerima, čini mi se da su oni radili i oglede gdje su bikove tovili papirom i Ureom!