• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, chatu, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Reducirana obrada tla

K

KRESO

Guest
Čitajuči pljoprivrene časopise,surfajuči po netu ,nailazim na članke,fotke i priloge o reduciranju obrade tla.
Pa me zanima dali ste za ili protiv,dali postoje nekakva iskustva ,pokušaji kod vas.
 
P

Picek

Guest
KRESO kaže:
Pa me zanima dali ste za ili protiv,dali postoje nekakva iskustva ,pokušaji kod vas.
HANA-e ti to prakticiraju već nekoliko godina..
HANA Budimci najviše (čini mi se, tko bi im zapamtio sva imena pa to miješam)
a ostatak Hrvatske od toga manje više bježi kao vrag od tamjana...
to je neminovnost ali za 20-ak godina u Hrvatskoj možda..
toliko će trebati da ljudi počnu drugačije razmišljati.. :roll:
 
K

KRESO

Guest
Ja sam znao malo pokusirati recimo samo potanjuram suncokretište i posijem pšenicu na to,ove godine sam tako napravio na jedno 5ha pa ću vam poslati slike da vdite kako pšenica izgleda ja sam za sad jako zadovoljan.
islim da ću sutra poslikati ako budem išao u polje
 

bogec

Aktivni član
Tu od
16 Stu 2007
Poruka
2,282
KRESO kaže:
Čitajuči pljoprivrene časopise,surfajuči po netu ,nailazim na članke,fotke i priloge o reduciranju obrade tla.
Pa me zanima dali ste za ili protiv,dali postoje nekakva iskustva ,pokušaji kod vas.
oranje kao oranje se sve više u svijetu gubi, zbog prvenstvenog razloga a to je erozija i to eolska erozija iliti vjetrom.
svakim oranjem se u SAD gubi po hektaru 24 tone najplodnijeg tla vjetrom, tako da tlo pokušavaju što je moguče više zaštitit od erozije.
zato se primjenjuje reducirana obrada, ili čak nulta obrada tj bez obrade.
obrađuju se djelovi samo gdje ide kultura tj u trake najčešče jednim prohodom ratilima pri čemu se odmah napravi i sjetva.
u SAD več jako velika područja gdje su nekad bila naselja i poljoprivreda su sad pustinje i ostao je matični supstrat iliti stjena :!:
u europi se malo manje koristi ali se sve više razvija jer smanjuje donekle troškove a i zna se koja kultura ima kakve zahtjeve.
da budemo na čisto kod reducirane obrade se isto vrši oranje ali rjeđe, u SAD svake treće ili četvrte godine.
ja isto koristim raduciranu obradu kolko to moja mehanizacija dopušta, nakon graška kad ga pokosim samo prođem sa ukošenim tanjuračama i na to sijem kukuruz i pokazalo se odlično.
da imam veči izbor mehanizacije sigurno bi bila ta metoda puno zastupljenija :!:
 
P

Picek

Guest
zvona kaže:
nije to loše ali treba imati strojeve a oni nisu jeftini
je ali se cijena tih strojeva isplati brže nego cijena strojeva za klasičnu obradu..
manje prolaza = manja potrošnja goriva + manje gubljenje vremena + manje uništavanja zemlje
jedino što se kod no till obrade zemlje prave rezultate ne dobije odmah prve godine nego tek drugu ili treću godinu..
 
K

KRESO

Guest
baš sam htio pitati dali je netko vdio te strojeve kod nas , a da su skupi vjerujem, čak mislim da to dosta i koči
takavu obradu tla kod nas , a druga stvar što smo mi dosta tradicionalni i teško prihvaćamo nove tehnologije , treća stvar nedostatak novaca kod naših pljoprivrednika ili da država malo pomogne recimo subvenciranjem takvih strojeva,a četvrta stvar je što takav način je isplativ na dosta velikim površinama, recimo kao primjer australija i amerka gdje je to najraširenije.
 
P

Picek

Guest
KRESO kaže:
baš sam htio pitati dali je netko vdio te strojeve kod nas , a da su skupi vjerujem, čak mislim da to dosta i koči
takavu obradu tla kod nas , a druga stvar što smo mi dosta tradicionalni i teško prihvaćamo nove tehnologije , treća stvar nedostatak novaca kod naših pljoprivrednika ili da država malo pomogne recimo subvenciranjem takvih strojeva,a četvrta stvar je što takav način je isplativ na dosta velikim površinama, recimo kao primjer australija i amerka gdje je to najraširenije.
Horscha ti zastupa Novocommerce..
a i švedski Vaderstad bi trebao uskoro doći na tržište koliko ja znam..
 
M

mladen

Guest
ja vec dvije godine posle skidanja soje idem sa tanjiracom jer imam taku zemlju kad bi je uzoro nebi je ni djavo potanjiro a sama tanjiraca napravi cudo jr je 15cenat odozgo ona rastresita. samo sto je mana sto korovi brze i lakse krenu sa vegetacijom pa moram obavezno prskati a ostalo je sve pet ;)
 
K

KRESO

Guest
evo mojih pokusa sa reduciranom obradom tla


i uljana repica i sa istom tehnikom
 
R

Ratarko

Guest
To bi bilo recimo samo potanjurani suncokret i onda sijano žito iza toga ?
Uljana repica je sijana u koju predkulturu ? Isto suncokret ?

Tanjuranje suncokreta , soje , repišta i kukuruza sam radio da bi iza toga sijao žito . U pravilu tako radim već 10 godina . Priredi se za +200 KS traktor i V&N plug jer čujem da oni ne pucaju :lol:
 
K

KRESO

Guest
i ja sam sijao pšenicu tako i prije samo ovo sa repicom nisam probao i čini mi se da i neću više :scratch
 
K

KRESO

Guest
ma daj nemoj me zezati!!!!! ček,ček možeš koristiti kombajn umjesto traktora ili dok kosiš odmah i siješ ma dajjjj :rolleyess:
 
R

Ratarko

Guest
KRESO kaže:
ma daj nemoj me zezati!!!!! ček,ček možeš koristiti kombajn umjesto traktora ili dok kosiš odmah i siješ ma dajjjj :rolleyess:
To bi bila prava reducirana obrada tla u sjetvi :D
Samo ili bi rokovi vrševine trebali biti malo kasniji ili bi ta uljana repica trebala biti neka sa ultra ranim datumom sijanja :shock:
Mislim da je to sijanje repice kombajnom samo za zelenu gnojidbu .
 

zvona

Aktivni član
Tu od
17 Pro 2006
Poruka
1,295
Tako su nekada ali ručno naši stari sijali razne djeteline, u mladu pšenicu ili ječam i nakon kombajniranja pokupili slamu i ostavili neka raste.Možda se netko sječa da su po takvim poljima bili postavljeni i nekakvi križevi,znak čobanima i svinjarima da netjeraju stoku u taj strnjak
 
P

paor

Guest
zvona kaže:
Tako su nekada ali ručno naši stari sijali razne djeteline, u mladu pšenicu ili ječam i nakon kombajniranja pokupili slamu i ostavili neka raste.Možda se netko sječa da su po takvim poljima bili postavljeni i nekakvi križevi,znak čobanima i svinjarima da netjeraju stoku u taj strnjak
je, ovoga se sjećam i ja

Iskustva konzervirajuće obrade (1).pdf 214 kb, pdf, dostupno idućih 89 dana
 

Smiljan

Aktivni član
Tu od
5 Ruj 2007
Poruka
1,840
zvona kaže:
Tako su nekada ali ručno naši stari sijali razne djeteline, u mladu pšenicu ili ječam i nakon kombajniranja pokupili slamu i ostavili neka raste.Možda se netko sječa da su po takvim poljima bili postavljeni i nekakvi križevi,znak čobanima i svinjarima da netjeraju stoku u taj strnjak
Tako se i dan danas kod mene u Lici radi, i to ne rucno nego traktorima. I ne stavljaju nikakve krizeve, svako svoju stoku tjera u svoje polje ;) Mi smo malo suroviji, pa nebi dobro zavrsilo da se samo po krizevima ravnamo :D
 

Najnoviji postovi

Na vrh