• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

SS priključak s kardanom i sjedalom

draza

Aktivni član
Tu od
23 Stu 2013
Poruka
332
Da li neko od vas može naći na internetu nešto detaljnije (proizvođač, spoljašnji i unutrašnji izgled, cena, mogućnost izrade DIY...) u vezi tog neobičnog dodatnog diferencijala koji je sa jedne strane priključen standardno preko kardana za getribu mašine GOLDONI SUPER SPECIAL 140 a sa druge strane ima pogonski priključak za frezu, kosačicu, kardansku prikolicu....?

Da li je sedište preblizu u slučaju upravljanja mašine sa standardnim upravljačem tj. bez volana?

Da li je moguć istovremeni sinhronizovan pogon na sva 4 točka i plus još dodatna dva točka u slučaju priključenja prikolice sa kardanom i diferencijalom?



 
Posljednje uređivanje:

draza

Aktivni član
Tu od
23 Stu 2013
Poruka
332
Da li neko od vas može naći na internetu nešto detaljnije (proizvođač, spoljašnji i unutrašnji izgled, cena, mogućnost izrade DIY...) u vezi tog neobičnog dodatnog diferencijala koji je sa jedne strane priključen standardno preko kardana za getribu mašine GOLDONI SUPER SPECIAL 140 a sa druge strane ima pogonski priključak za frezu, kosačicu, kardansku prikolicu....?

Da li je sedište preblizu u slučaju upravljanja mašine sa standardnim upravljačem tj. bez volana?

Da li je moguć istovremeni sinhronizovan pogon na sva 4 točka i plus još dodatna dva točka u slučaju priključenja prikolice sa kardanom i diferencijalom?
Da li neko od vas zna italijanski jezik jer je evidentno da je priključak sa sedištem i neobičnim diferencijalom urađen fabrički i tražio sam na sajtu GOLDONI i nigde nema o tom priključku sa sedištem i neobičnim diferencijalom.

Hvala unapred ako neko od vas uspe naći nešto detaljnije o tom neobičnom diferencijalu.
 

draza

Aktivni član
Tu od
23 Stu 2013
Poruka
332
Da li neko od vas zna italijanski jezik jer je evidentno da je priključak sa sedištem i neobičnim diferencijalom urađen fabrički i tražio sam na sajtu GOLDONI i nigde nema o tom priključku sa sedištem i neobičnim diferencijalom.

Hvala unapred ako neko od vas uspe naći nešto detaljnije o tom neobičnom diferencijalu.
U vezi tog specifičnog diferencijala, ako je sa jedne strane uobičajen pogonski manji zupčanik (10 zuba) koji je spregnut sa većim tanjirastim zupčanicima (41 zuba) i okreće pogonski manji zupčanik u jednom smeru (tj. pokreće preko dva poluvratila točkove u pravcu kretanja napred) onda po logici bi trebalo na drugoj strani da bude spregnut isti manji zupčanik sa 10 zuba kao i pogonski manji zupčanik ali se javlja problem a to je da se manji pogonski zupčanik ne okreće u istom smeru u odnosu na pogonski manji zupčanik tj. drugim rečima mora biti još jedan zupčanik između većeg tanjirastog zupčanika i manjeg zupčanika sa 10 zuba.

Laičko pitanje - da li je moguće na standardnom diferencijalu Zastava FIAT 1300 ugraditi par tih zupčanika i kako ih učvrstiti da budu veoma stabilno fiksirani a problem je što na kućištu standardnog diferencijala Zastava FIAT 1300 postoje šrafovi radi fiksiranja uobičajenog pogonskog manjeg zupčanika a nema nikakvih šrafova na drugoj strani kućišta što još više otežava tj. onemogućava ugradnju dodatnih par zupčanika?
 

ZJ

Super Moderator
Osoblje foruma
Tu od
22 Lip 2007
Poruka
27,707
Vidjeh takav domaći proizvod, s plugom, ali bez kardana.
Ako je potreban i kardan, onda se zadnji diferencijal mora isključiti i pogon kardana prevesti mimo njega.
 

draza

Aktivni član
Tu od
23 Stu 2013
Poruka
332
Diferencijal Zastava FIAT 1300
 

Prilozi

  • Slika zaslona 2024-04-28 09-27-08.png
    Slika zaslona 2024-04-28 09-27-08.png
    155.6 KB · Pregleda: 15

draza

Aktivni član
Tu od
23 Stu 2013
Poruka
332
ZJ,

Nije uopšte problem kačiti ili plug ili vadilica krompira ili razgrtač.... itd nego je problem kačiti standardnu frezu ili standardnu kardansku prikolicu.

Na gore slikama se vidi da je neko rešio taj problem ali prema izgledu je više kao fabrički napravljen a nema nigde više o tom neobičnom diferencijalu na internetu niti ko je napravio.

Pitanje - kako povezati pravolinijski kardan mimo običnog diferencijala?
 

ZJ

Super Moderator
Osoblje foruma
Tu od
22 Lip 2007
Poruka
27,707
Pitanje - kako povezati pravolinijski kardan mimo običnog diferencijala?
Nikak. Ak je taj gore tvornički, onda ima "most"" oko poluosovine i međuzupčanike te odabir zadnji pogon-kardan, poput TV PE18.
 

julij cezar

Novi član
Tu od
28 Tra 2024
Poruka
8
Gledao sam ovo osobno. Pošto ima samo jedan kardan od motokultivatora do stražnjeg diferencijala može se uključiti ili pogon stražnjih kotača ili kardan za frezu. Naravno, mora postojati mogućnost isključivanja pogona u zadnja 3m diferencijala, kako bi se prijenos kardana mogao prenijeti na rudo. Vjerojatno slično napravljen kao na svim starim traktorima koji imaju samo jedan kardan između prednjeg i stražnjeg dijela. Sigurno ne može imati 4x4 pogon i upaljenu rudu u isto vrijeme.
I sam trenutno radim nešto slično, s tim da ću napraviti kardan za frezu iznad diferencijala, a za prebacivanje između 4x4 pogona ili freze ću promijeniti kardan na motokultivatoru. Fotografije ću staviti kasnije kada zavarim centar i pričvrstim kardan.
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

draza

Aktivni član
Tu od
23 Stu 2013
Poruka
332
@ julij cezar,

Ne razumem zašto ne može sinhronizovan pogon na sva četiri točka?

Isti je princip rada odnosa getriba - kardan - diferencijal kao i za kardansku prikolicu.

Kako se zamišlja da se bolje ore sa plugom bez sinhronizovanog pogona na sva četiri točka ili da vuče prikolicu bez kardana sa tovarom od oko jedne tone ?
 

julij cezar

Novi član
Tu od
28 Tra 2024
Poruka
8
Poštovani, sinkro pogon je moguć na isti način kao i na pogonskoj prikolici. Problem je što ne možete imati sinkro pogon i rudo straga u isto vrijeme. To je zato što motokultivator ima samo jedan kardan i preko njega možete uključiti sinkro pogon ili frezu, ali ne možete oboje u isto vrijeme. Taj ruski primjerak svakako mora imati mogućnost isključivanja stražnjeg pogona na stražnjem diferencijalu, kako bi preko motokultivatora mogao uključiti frezu. Nije to prikazao niti u jednom videu da se vidi koliko je stvar ozbiljna.
 
Posljednje uređivanje od moderatora:
  • Like
Reactions: ZJ

draza

Aktivni član
Tu od
23 Stu 2013
Poruka
332
Pozdrav @julij cezar,
Za freziranje zemlje nema ni potrebe sinhronizovani pogon na sva četiri točka zato što kod freziranja nema velikog otpora u odnosu na oranje ili vađenje krompira na primer...

Drugo, šta je problem što ne može istovremeni pogon na šest točkova u slučaju priključenja originalne kardanske prikolice pod uslovom da su svi točkovi istih dimenzija?

Ispravite me ako grešim, prvi pogonski kardan od getribe (menjačke kutije) sa 10 zuba sa većim brojem obrtaja se prenosi na veći zupčanik diferencijala sa 41 zuba sa manjim brojem obrtaja a na drugoj strani diferencijala drugi kardan sa 10 zuba preko međuzupčanika takođe sa 10 zuba prenosi silu od većeg zupčanika diferencijala ka frezi ili kardanskoj prikolici imajući u vidu da je isti broj obrtaja i prvog kardana od getribe (menjačke kutije) i drugog kardana od diferencijala.
 
Posljednje uređivanje:

smilan

Iskusan lik
Tu od
16 Tra 2017
Poruka
2,359
Drugo, šta je problem što ne može istovremeni pogon na šest točkova u slučaju priključenja originalne kardanske prikolice pod uslovom da su svi točkovi istih dimenzija?
Moguće je napraviti prenos na više pogonskih osovina da imaju približan isti prenos na sve točkove. Tu ima više konbinacija. Jadna od konbinaciha da su svi točkovi istog prečnika i onda se prati jednakost prenosa na svaki diferencijal.
Druga varijanta je sa različitim točkovima i različitim prenosnim odnosom koji na kraju na prenos točka imaju isti prenos u smislu pređenog puta.
Treća varijanta su različiti točkovi ( isti na jednoj osovini) gdje je isti prenosni odnos diferencijala ali da između postoji reduktor koji u sebi posjeduje varijantu trkača i satelita, čime se kardani okreću zavisno jedan od drugog različitim i promjenjljivim brzinama. U takvoj varijanti ako jedan od 4 pogonska točka podigneš sa podloge on se okreće naprazno i mašina nema kretanja.
 

draza

Aktivni član
Tu od
23 Stu 2013
Poruka
332
@Smiljan,

"U takvoj varijanti ako jedan od 4 pogonska točka podigneš sa podloge on se okreće naprazno i mašina nema kretanja."

To je karakterističan problem kod običnih diferencijala. Taj problem se rešava uz pomoć novog tipa TORSEN diferencijala treće generacije.

Da li postoji problem da se obični diferencijal zameni TORSEN diferencijalom?
 

draza

Aktivni član
Tu od
23 Stu 2013
Poruka
332
TORSEN T-2R TRACTION DIFFERENTIAL

Torsen T2R je diferencijal koji je znacajno poboljsao karakteristike prethodnog modela T2, i uopste svakog Torsen dif. Na ovom modelu je dodatno povecan prenosni odnos M (TBR) cime je omoguceno da diferencijal prebaci Moment sa tocka kod koga prianjanje ima jos manju vrednost nego kod ranijih modela. Ali glavna prednost ovog diferencijala je to sto su, nalik na lamelni diferencijal, u kuciste Torsen diferencijala ugradjene lamele sa setom opruga. Zadatak ovih opruga je bio da u najekstremnijim uslovima kada je prianjanje nekog pogonskog tocka jednako 0 pritisnu zupcanike uz lamele i na taj nacin ostvare minimalan otpor na tom tocku. Na ovaj nacin se Moment prebacuje na tocak koji ima bolje prianjanje.

Kod ovog diferencijala je uspesno premoscena najveca mana Torsen diferencijala – nemogucnost prenosa Momenta kada jedan pogonski tocak potpuno izgubi prianjanje. Zbog nacina konstrukcije Torsen dif. T2R se moze ugraditi na vozilo sa el.kontrolom proklizavanja (ASR) cime se dobijaju ultimativne vucne karakteristike sa poboljsanim upravljanjem i boljim ubrzanjem vozila.

Ovaj tip Torsen dif. je pogodan za ugradnju kako na vozila namenjena voznji u teskim uslovima van puta tako i trkackim automobilima koji u kombinaciji sa ovim diferencijalom daju vrhunske vozne performance.

Torsen dif. T2 – delovi

Torsen-diferencijal_clip_image026.gif


Torsen-diferencijal_clip_image030.jpg




Torsen-diferencijal_clip_image032.jpg
 

julij cezar

Novi član
Tu od
28 Tra 2024
Poruka
8
Ako je kardan na stražnjoj strani traktora spojen na zupčanik od 41 zuba u diferencijalu, onda se on okreće u suprotnom smjeru, kao kardan na motokultivatoru. Ako bih htio prikačiti prikolicu za pogon 6x6, onda bi mi trebala inverzija na kuki za prikolicu.
CE je tako koncipiran na ovom traktoru, onda ako spojis frezu na ovaj kardan, mora imati opciju iskljucivanja pogona na zadnjoj osovini kod kotaca na oba kotaca, da ne bi kotaci bili spojeni na poluosovine sa stražnjeg diferencijala. Teško je opisati, ali svakako taj traktor ima zanimljivo rješenje za ovaj problem i bilo bi zanimljivo znati kako su to uspjeli. I sama sam dosta guglala o ovome, ali nigdje nisam našla objašnjenje.
 
Posljednje uređivanje od moderatora:

ZJ

Super Moderator
Osoblje foruma
Tu od
22 Lip 2007
Poruka
27,707
Pa svaki SS ima pravu šperu; čemu nepotrebno komplicirati?
 

smilan

Iskusan lik
Tu od
16 Tra 2017
Poruka
2,359
@Smiljan,

"U takvoj varijanti ako jedan od 4 pogonska točka podigneš sa podloge on se okreće naprazno i mašina nema kretanja."
Takav mehanički sklop u reduktore se ugrađuje najčešće sa dve konbinacije slobodno kretanje satelita i zabravljeni sateliti ( špera). U varijanti kako si opisao samo se oba kardana zabrave i druga pogonska osovina preuzima pogon. Takođe moguće je izvesti da jedan od četiri točka bude znatno manji i ima funkciju bez posledice na manja korištenja.
U slučaju spomenutog TS2 nemože biti manji točak dolazi do blokiranja a velika razlika.
Ako sam te dobro razumeo, opisao si da je TS2 sistemu putem lamela i opruga određen pritisak. U toj varijanti je onda određen prenosni momenat i nije moguće okrenuti rukom točak ili u reduktoru kardansku osovinu.
 

Najnoviji postovi

Na vrh