Svojstva drva

[gpugelni]

Pozdrav, zanima me da li netko zna ili ima informaciju gdje se mogu vidjeti svojstva drva (kemijska). Pitam stoga što moram za Bukvu i Grab izmjeriti postotak vlage, no imam samo referentne podatke od Javora, Jasena, Hrasta, Brijesta i Jasike.
Koje drvo od navedenih je najbliže gore navedenima Bukvi i Grabu, po svojim svojstvima?

Hvala unaprijed!

 

[mcmarko0204]

Pozdrav, zanima me da li netko zna ili ima informaciju gdje se mogu vidjeti svojstva drva (kemijska). Pitam stoga što moram za Bukvu i Grab izmjeriti postotak vlage, no imam samo referentne podatke od Javora, Jasena, Hrasta, Brijesta i Jasike.
Koje drvo od navedenih je najbliže gore navedenima Bukvi i Grabu, po svojim svojstvima?

Hvala unaprijed!

Nisam drvni tehnolog, no možda će ti ovo pomoći. Ako ne pokušaj tražiti nešto slično, možda ima više na engleskom.
http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/1033378314/doc/300.svojstva_drva.pdf

 

[mzilja18]

da bi izmjerio postotak vlage u drvu netrebaju ti nikakve usporedbe svojstava,već ti treba VLAGOMJER
http://www.njuskalo.hr/mjerni-instrumenti/vlagomjer-mjerac-vlage-drvo-oglas-1676940- ovako nešto

 

[gpugelni]

Hvala na odgovorima, no ti jeftini vlagomjeri koji se mogu kupiti rade tako da uzimaju prosječnu vrijednost vlage, no istina je malo drugačija, svako drvo ima drugačiji sastav i zbog toga i drugačija očitanja, zato mi i treba da mi netko kaže koje drvo od gore navedenih je najsličnije bukvi i grabu. Više o pravom mjerenju vlage u drvu vidi se ovdje (na stranici 4):
http://www.fpl.fs.fed.us/documnts/fplgtr/fplgtr06.pdf

 

[MAGY]

Pozdrav, zanima me da li netko zna ili ima informaciju gdje se mogu vidjeti svojstva drva (kemijska). Pitam stoga što moram za Bukvu i Grab izmjeriti postotak vlage, no imam samo referentne podatke od Javora, Jasena, Hrasta, Brijesta i Jasike.
Koje drvo od navedenih je najbliže gore navedenima Bukvi i Grabu, po svojim svojstvima?

Hvala unaprijed!

nisam ziher dal ti još uvije treba, uglavnom za izmejeru vlage ne moraš nužno imat vlagomjer, mada je to brži način. uzorke drva osušiš na apsolutnu nulu, izmjeriš masu, kondicioniraš na željenom postotku relativne vlage zraka, zatim ponovo izmjeriš masu, i formula ti je Ur= ((mk-m0)*)100/m0) >.<
a kemijska svojstva drva, fino odeš na pumarski faks, u knjižnicu,žuta zgrada, i kažeš teti kaj ti treba i ona te uputi na literaturu. kak ideš raditi ispitivanje postotka vlage bez referentnih podataka?

 

[gpugelni]

nisam ziher dal ti još uvije treba, uglavnom za izmejeru vlage ne moraš nužno imat vlagomjer, mada je to brži način. uzorke drva osušiš na apsolutnu nulu, izmjeriš masu, kondicioniraš na željenom postotku relativne vlage zraka, zatim ponovo izmjeriš masu, i formula ti je Ur= ((mk-m0)*)100/m0) >.<
a kemijska svojstva drva, fino odeš na pumarski faks, u knjižnicu,žuta zgrada, i kažeš teti kaj ti treba i ona te uputi na literaturu. kak ideš raditi ispitivanje postotka vlage bez referentnih podataka?

Imam samo referentne podatke od Javora, Jasena, Hrasta, Brijesta i Jasike, zato i pitam da li netko zna koje drvo od navedenih je najbliže gore navedenima Bukvi i Grabu, po svojim svojstvima?

Kaj tu nije jasno....

 

[DARIJUS]

pa recimo prema prometrijskom efektu imaš ovakvu podjelu (radi se o maksimalnoj temperaturi gorenja s istovjetnom jedinicom mase drveta)

javor 100 (gori ko blesav)
bor 89
bukva 87
jasen 87
grab 85
hrast 75
ariš 72
brijest 72
breza 68
jela 63
bagrem 59
lipa 55
joha 46
vrba 40
topola 30

dakle, po ovoj podjeli bi najbliže bukvi i grabu bili bor i jasen, potom hrast...
a ima i drugačijih podjela, o tome ćemo drugi puta...:gitarist:

 

[puki22]

Tablica ti je ok.
Ali se ne uspoređuje po volumenu nego po masi. Znači /kg
I to ti je grab NO1. daleko prije ostalih onda bukva,hrastgacija.
Borovi i slično imaju veliku možda i veču toplinsku vrjednost ali su i upola lakši.
Tak da od jedne cepanice bukovine dobiš toplinu ko od dvije jalove.Lajičko!

 

[DARIJUS]

ajde da usporedimo po masi kubičnog metra u kg
napominjem da se radi o podatcima s 15% vlage u drvetu, što je moguće postići dvogodišnjim sušenjem

grab 830 (860)
bagrem 770 (900)
bukva 720 (910)
hrast 690 (960)
jasen 690 (860)
brijest 680 (860)
breza 650 (830)
javor 630 (790)
vrba 560 (630)
joha 550 (640)
smreka 470 (680)
jela 450 (750)
bor 520 (890)
ariš 590 (850)

ove u zagradi su maximalne vrijednosti...

što bi reklo da je bagrem iliti agacija najbliže po masi grabu, čak je prosječni metar teži od prosječnog metra bukve...NAGLAŠAVAM, SUHE! (15 % vlage)

ajme brojeva...:rolleyess:

 

[mcmarko0204]

U drvu se nalazi slobodna i vezana voda.
Slobodna je ona koja se nalazi u šupljinama i porama stanica drva.
Vezana voda je ona koja se nalazi u staničnim stijenkama.
E sad ako baš želiš mjeriti vlagu imaš metoda - direktne i indirektne.
Direktna - sušenje i vaganje.
Indirektna - je u biti procjena, a to ti je vlagomjer koji vlažnost računa kao odnos između otpora i sadržaja vode.
Pa se onda prema sadržaju vode drvo dijeli na:
a)sirovo drvo - drvo u trenu obaranja i netom nakon toga gdje je sadržaj vode kod četinjača 40-200%, a kod listača 35-130%
b)provelo drvo - izgubilo je slobodnu vodu, a zadržalo vezanu, a sadržaj vode je od 22-40%
c)prosušenbo drvo - izgubilo je slobodnu i dio vezane vode 8-22%
d)posve suho ili standardno suho drvo - to je drvo sušeno na temperaturi od 103 stupnnja Celzija do konstantne mase. 0%

E sad, niti jedno ovo drvo nije slično bukvi i grabu. Vidiš da se odnosi vlažno suho dosta razlikuju.
Ako ti je jako bitno odeš lijepo na šumarski faks ima zavod za znanost od drvu i pitaš tamo. To smo mi imali što su nam predavali s drvno-tehnološkog smjera.
Oni su baš imali predmet Svojstva drva (ako se dobro sjećam). Mi smo imali samo anatomiju drva.
Možeš i nazvati i pitati. Imaš stranice šumarskog fakulteta, pa pogledaj.

Ili uzmeš komad graba i bukve i sušiš u mikrovalnoj dok ne bude nakon tri sušenja bila ista masa. znači da više nema nikakve vlage.

 

[hodor]

Paulownia Tomentosa...."najbrže rastuće drvo na svijetu"....
Raste 2-3 metra na godinu i kao odlično je za ogrijev ....jel zna netko, nešto više o tome?

 

[DARIJUS]

http://www.rasadnik-curek.com/index.php?option=com_content&task=view&id=37&Itemid=76

to se bi zmrzlo pri meni...:icon_weed:

 

[hodor]

Da ima dosta toga po netu, ali nisam želio nikog reklamirati. Već sam mislio da kaže netko iz prve ruke, tko se s time susreo....iskreno, malo mi e sve to previše optimistično...10 godina, 20m visine:icon_eek:...a ogrijevna vrijednost ko kod mrkog ugljena
I da nema mraza, bilo bi to drvo savršenstva

 

[DARIJUS]

Da ima dosta toga po netu, ali nisam želio nikog reklamirati. Već sam mislio da kaže netko iz prve ruke, tko se s time susreo....iskreno, malo mi e sve to previše optimistično...10 godina, 20m visine:icon_eek:...a ogrijevna vrijednost ko kod mrkog ugljena
I da nema mraza, bilo bi to drvo savršenstva

ma kakva ogrjevna vrijednost, to je negdje u rangu između vrbe i topole, u najboljem slučaju johe...:

 

[hodor]

Nažalost čitam samo po drugim forumima.....ovdje se očito nitko ije susreo sa time....

[YT]http://www.youtube.com/watch?v=3ZxZpWJunP4[/YT]

 

[mcmarko0204]

Paulownia Tomentosa...."najbrže rastuće drvo na svijetu"....
Raste 2-3 metra na godinu i kao odlično je za ogrijev ....jel zna netko, nešto više o tome?

evo ja ću ove godine saditi ovisno koliko sadnica budem imao, a isto toliko i bagrema čisto za upsoredbu.
imam sjeme i elongate i tomentose. elongata može rasti do četiri metra u jednoj godini. tomentosa dva i pol do tri metra i razlika je u tome što je kod tomentose krošnja na visini rasta prve godine, znači može početi već na tri metra i niže.
švabe i nizozemci su pokupovali zemlju u rumunjskoj i bugarskoj i sade ovo.
izdrži ona naše zime samo se mora saditi na teren kao dvogodišnja sadnica. mora u školu.

klijavost sjemena je preko 90 posto. a sjeme je veličine 2 mm.

 

[DARIJUS]

ajde probaj naći podatak koliko je težak kubični ili prostorni metar tog drva i kod kojeg postotka vlage (15% vlage je preporuka kod većine običnih vrsta)...
za orjentaciju računamo kod tog postotka vlage da je grab oko 800 kila kubični metar, hrast i bukva 750 kila, jasen 650 kg, kesten 580 kg, vrba i joha 540 kg, topola 450 kg...

iznesen je podatak da kilogram paulownie daje 4700 Kcal/h, preračunato je to oko 5.4 kW
isto je tako iznesen podatak da se nakon tri godine s hektara skine 22 vagona (220 tona) biomase...

za usporedbu, godišnji prirast naših šuma je oko 2.5%...
inače od kilograma graba osušenog na 15% vlage se može dobiti 3.7 kW, iz kilograma hrasta 4 kW, breza daje 4.3 kW, vrba-joha-topola 3.8 kW, što je opet bitno manje od gore navedenih 5.4 kW.

naravno kad te kilovate uklopimo na težinu kubičnog metra pojednine vrste drveta, dobijemo primjerice izračun da je kubik graba grije jednako kao i dva kubika vrbe...
sad samo da nam je paulowniu ukalkulirati tu negdje...

znači, paulownia je čudesno čudo ogrijevne vrijednosti približne peletama...:koje raste nevjerojatnom brzinom i još je meko drvo...

i ako je sade ukrajinci, znači da se ipak ne smrzne...:biggrin:

i još kaže wikipedia..."Paulownia tomentosa is listed as an invasive species in the southeastern United States, having been introduced there as an ornamental tree for its decorative flowers"

evo i tabele u kojoj je vidljivo koliko stvarno ta biljka ima energije...
http://paulownia.info/files/Simple comparison characteristics for 3 biomass crops.pdf

dakle, 18 mJ/kg iliti ravno 5 kW/kg...

a u čemu je caka?
evo u čemu...http://paulownia.info/files/Paulownia Biomass Production.pdf
pažljivim čitanjem ćete ustanoviti da je kubični metar tog drva na 15% vlage težak svega oko 300 kg...pa ga treba bez obzira kaj je nešto više kalorično od graba otprilike kak sam i rekal, u rangu s vrbom ili topolom...

 

[hodor]

Eto tako treba izgledati rasprava....fakat je lagana, ali ima i brutalan prirast....vidim, sve se svodi na biomasu, jel to znači da i nije baš za deblo?...jučer navečer prvi puta čuo za to drvo

 

[DARIJUS]

[YT]http://www.youtube.com/watch?v=J2qVPDhPO9w[/YT]

:icon_pray::icon_pray::icon_pray:
ja vjerujem da je ovo istina o njoj...

 

[swizach]

jel ima kod nas negdje za kupiti toga sjemena?ili sadnica