Malo ću zlorabiti ovaj virtualni prostor, ali kopirati ću cijeli intervju novog direktora Poljoprivredne komore, pa nek' bude tu za povijest; tek toliko da se zna, tko je što rekao:
Krajem prošle godine Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu (HZPSS-a) spojen je s Hrvatskom poljoprivrednom komorom. Taj je potez izazvao brojne reakcije stručne javnosti, kako negativne, tako i pozitivne. Bio je to i jedan od povoda za razgovor s dr. Ivanom Katalinićem, koji je nakon 14 godina provedenih na mjestu ravnatelja HZPSS-a, imenovan direktorom Hrvatske poljoprivredne komore.
* Gospodine Kataliniću, možete li ukratko predstaviti ciljeve rada Hrvatske poljoprivredne komore. Kako surađujete s Ministarstvom poljoprivrede?
- Suradnja s Ministarstvom poljoprivrede dosta je dobra, a nadamo se da će biti još bolja. Vjerujemo da će resornom ministarstvu koristiti naše znanje i iskustvo stečeno kroz dosadašnji rad na terenu. Mi smo institucija koja će sudjelovati i pri izradi novih pravnih akata, pravilnika i sličnog, raditi na određenim aktivnostima vezanih uz privlačenje sredstva iz EU-a. Želimo imati i važnu ulogu u osvješćivanju poljoprivrednika u tome da ih pripremimo na organizaciju poljoprivredne proizvodnje u smislu zaštite okoliša, dobrobiti životinja i slično.
Farmeri zaštićeni Komorom
* S kojim je ciljem osnovana Hrvatska poljoprivredna komora?
- Poljoprivredna je komora veliki sustav koji pokriva i sve poljoprivrednike preko seljačkih udruga. Komora je zapravo na neki način njihov alat. Nama je cilj da te seljačke udruge budu što aktivnije jer što su one jače, bit će jača i Poljoprivredna komora koja će putem svojih predstavnika štititi njihove interese.
* Kako je organiziran poljoprivredni komorski sustav u EU-u?
- Poljoprivredni komorski sustavi u EU-u tradicija su stara više od stotinu godina. Taj je sustav u zemljama EU-a toliko jak, što najbolje dokazuje i izjava austrijskih farmera koji kažu da bez komore ne bi uopće mogli funkcionirati. U zemljama EU-a poljoprivredna je komora dom svakog farmera koji se u njoj osjeća zaštićen jer ako treba, može zatražiti i pravnu i računovodstvenu ili neku drugu pomoć.
* Zašto je u Hrvatskoj postojao toliko jak otpor prema osnivanju Poljoprivredne komore?
- Otpora je bilo samo iz razloga što seljaci nisu bili dobro informirani. Valja podsjetiti da smo prije 15 godina imali otpor i prema osnivanju seljačkih udruga jer su ih mnogi poistovjećivali s poljoprivrednim zadrugama prema kojima su ljudi imali zazor iz nekih prošlih vremena. Međutim, kada su shvatili što je to udruga, a posebice kada su se one specijalizirale, prihvatili su ih. Smatram da su protiv poljoprivredne komore samo oni koji su htjeli, a nisu ušli u Skupštinu. Tu je dijelom riječ i o taštini. Ni u drugim zemljama u početku komore nisu bile dobro prihvaćene, primjerice u Sloveniji.
* Najveća se hajka podigla zapravo zbog obveznog plaćanja komorskog doprinosa iz poticaja.
- Komorski je doprinos uveden iz praktičnih razloga jer je naplata jednostavnija i jeftinija. Da se išlo primjerice na prikupljanje članarine, bilo bi skuplje, a svu članarinu sigurno ne bismo nikada skupili. I u zemljama EU-a farmeri plaćaju komorski doprinos, ali u nekim je to zemljama iz poreza na zemljište, kao u Francuskoj, dok je u Austriji i Sloveniji iz katastarskih prihoda po hektaru površine, također po određenom postotku, čak i na vrtove. Kod nas takav model nije mogao proći jer Hrvatska nema poreza na zemlju ni katastarskog prihoda po hektaru. Ovo je najbolji, ali i najpravedniji način - onaj tko dobije manje poticaja, manje će plaćati i komorskog doprinosa i obrnuto. U konačnici će prosječan seljak od poljoprivredne komore više dobiti nego joj dati. Za takav način financiranja zahtjev je potpisalo gotovo 50 seljačkih udruga koje su tražile od Vlade da se Komora financira iz komorskog doprinosa poljoprivrednika koji treba iznositi 0,5 posto poticaja.
Neće biti uhljebljenja
* Koliko trenutno Poljoprivredna komora ima zaposlenih?
- Trenutno je zaposleno 246 djelatnika, od kojih će samo dvoje djelatnika - direktor i glavni tajnik - biti plaćeno iz komorskog doprinosa, kojeg će se na godinu prikupiti između deset i 14 milijuna kuna. Svi će ostali biti plaćeni iz proračuna. Treba reći i da Javna poljoprivredna savjetodavna služba (JPSS), kako je sadašnji naziv bivšeg HZPSS-a, ne bi ni mogla funkcionirati s 40 milijuna kuna, koliko je predviđeno proračunom smanjenim za 2,5 milijuna kuna u odnosu na 2010. godinu. Poljoprivredna će komora sada morati iz komorskog doprinosa financirati i JPSS u onom dijelu koliko će biti uzeto rebalansom. Iz komorskog će doprinosa biti izdvojeno i više jer će biti zaposlen određen broj novih djelatnika za rad na projektima EU-a. HPK će sve što prikupi iz doprinosa i uložiti. Tu sigurno neće biti uhljebljenja propalih političara, kako to neki smatraju.
* Hoće li biti otpuštanja poljoprivrednih savjetodavaca?
- Ne. Do sada su svi djelatnici koji su bili zaposleni u HZPSS-u potpisali nove ugovore s Hrvatskom poljoprivrednom komorom. Imaju istu plaću i isti status. Komora nije politički instrument i ni jedan od pročelnika nije i neće biti zamijenjen. Treba reći i da djelatnost poljoprivredne savjetodavne službe ostaje ista - ući u svako seosko dvorište u cilju unaprjeđenja kvalitete proizvodnje, što će se još pojačati u dijelu pomoći pri kandidiranju na projekte EU-a. Važno je reći da će prvi naš korak ići u smjeru stvaranja županijskih komora koje će biti na usluzi selu.
* Kad je riječ o poljoprivrednicima, posebice onim manjima, koje je ekonomska kriza teško pogodila - kako im sada pomoći u ovim kriznim vremenima?
- Prije svega treba reći da poljoprivreda sve više postaje veliki biznis te da je neumitna istina da tržište utječe na nestanak poljoprivrednika. Dok se veliki kako-tako nose s krizom, manji polako nestaju. Stoga smatram da je velika šteta što Hrvatska poljoprivredna komora nije postojala prije jer bi dio njih sigurno uspjela zadržati kroz programe osposobljavanja za proizvodnju sireva, pekmeza, kompota i sličnog. Ujedno treba reći da Hrvatskoj nedostaje zadrugarstvo jer da smo ga imali, mali poljoprivrednici, koji su u vrijeme promjena ostali na vjetrometini, ne bi tako brzo nestali. Za razliku od Hrvatske, vani u zemljama EU-a i SAD-u sve se odvija preko zadružnih saveza - i proizvodnja i prerada i drugo.
HPK ne želi sjetvu tavanuše
* Kakav je Vaš stav kao agronoma o mogućnosti sjetve nedeklariranog sjemena?
- To je praksa koja je uobičajena i dozvoljena u EU-u. HPK će se pobrinuti da se ipak ne sije tavanuša, već "farmersko sjeme" koje je prošlo određenu kontrolu i koje je zaštićeno, kako bi se pojeftinila proizvodnja. Upravo stoga i pripremamo brošuru kako bismo proizvođače upoznali s njihovim obvezama ako žele sijati takvo sjeme.
KOMORSKI DOPRINOS - 200 KUNA
* Je li komorski doprinos za seljaka samo još jedan namet?
- Prosječni seljak primi oko 50.000 kuna godišnje poticaja. Budući da je visina komorskog doprinosa 0,5 posto od ukupnih poljoprivrednih potpora, dakle običan će seljak primjerice plaćati 100 do 200 kuna godišnje komorskog doprinosa. Tako da priča o tomu da je komorski doprinos samo još jedan veliki namet malom hrvatskom seljaku ne stoji. Naime, mali seljaci koji ujedno čine i većinu u Skupštini Poljoprivredne komore i plaćat će manji doprinos, a veliki poljoprivrednici i veliki poljoprivredni sustavi plaćat će više. Usporedbe radi, treba reći da 70 posto od ukupnih poljoprivrednih poticaja u Hrvatskoj dobiva oko 3.000 poljoprivrednika.
Djelatnost poljoprivredne savjetodavne službe ostaje ista - ući u svako seosko dvorište u cilju unaprjeđenja kvalitete proizvodnje
Zdenka RUPČIĆ
Glas Slavonije
