O hrenu nitko ništa ne govori,iako se primječuje da ima na ovome forumu i onih koji bi mogli reći nešto o tome,pa hajde da malo demistificiramo i tu kulturu,a oni koji su kompetentniji od mene će me,vjerujem,svakako nadopuniti.
Svojedobno je Podravka(ili Kalnik) imala,ne znam kako je sada,ali vjerujem da ima još uvijek,otkup i preradu hrena,ali su korijeni koji su bili IZNAD propisane kalibraže bili druga iliti žlj klasa(A po tom parametru su ga i plačali).Pojednostavljeno rečeno,prva klasa je bila sve ono sitno,tipa olovke i tu negdje,a lijepi krupni korijeni,na kojima bi proizvođač mogao nešto zaraditi je bilo van klase.Vidim da je tako i sada,bez obzira tko je otkupljivač,jer cijena od kune i pol za ono što nije prva klasa je bezobrazno niska.Toliko o onome-količina puta cijena jednako prihod.Da se ne zaplovi odmah u oblake.
Drugi bitan momenat je nabava sadnica.Onaj koji će vam ih prodati bi morao biti ljubazan pa reći da je veoma bitno da sadnica bude debljine olovke i dužine od 25cm na više,zapravo,čim je duža,to je bolja.Zašto?Zbog toga što korijen neće više rasti u dužinu,već će rast produžiti eventualno zadnji pup koji će se aktivirati,ili će ostati samo dužina sadnice.
Slijedeče što treba znati je da se sadnice za sadnju na proljeće pripremaju u kasnu jesen ili ranu zimu,i to tako da se strana koja ima vegetativni vrh okrene gore i utrapi u vlažan pijesak.Ako korijen nema vegetativni vrh,što je najčešći slučaj,važno je sadnicu okrenuti tako da je tanji kraj na zemlji,a deblji u zraku. Korijen hrena po cijeloj svojoj dužini ima pupove iz kojih se tokom rasta razvijaju novi podanci,i ima ih "mali milion".Njih se tokom zime mora aktivirati,kako bi propupali i bili vidljivi,jer se prije sadnje moraju skinuti.Skidanje je lako,uzme se vreća od krumpira,i njome se u smijeru suprotnom od rasta par puta provuče po korijenu,tako da se ostavi jedan pup na kraju korijena,i dva do tri na vrhu.Time se dobiva rast korijena u dubinu,sa donjim pupom,pa biljka lakše dolazi do vlage,a gornji podanci će služiti za rast vegetativnog vrha i daljnje razmnožavanje iliti nove sadnice,ili ukoliko su dovoljno krupni,za prodaju korijena u istoj godini.Naravno da će biti i više izdanaka na korijenu od tri-četiri ostavljenih,jer kako se god temeljito čistilo vrećom od krumpira,uvijek nešto ostane neskinuto,ili se oka aktiviraju kasnije.
Sadnja se može napraviti sadilicom za kupusnjače,pa poslije nagrnuti slogove,ili sadilicom za krumpir bez gornjeg dijela,i to tako da sadnice budu koso položene u zemlji,kako ne bi rastom otišle previše u dubinu,što kasnije otežava vađenje.Mogu i druge improvizacije,ovisi o onome što se posjeduje.
Po mome mišljenju,što ne mora biti točno,ne bi se trebalo ići u neku kooperativnu proizvodnju sve dok se ne omoguči sadanja svoga repromaterijala.O nekim certificiranim sadnicama sa dozvolom za sadnju bolje ne razmišljati niti slušati,osim ako se ne želi nekome dati prilika da od vas napravi magarca.Iliti idiota.Na kojima će onaj tko vam ih proda zaraditi,a vi ćete popušiti.Najbolje je posaditi onoliko koliko je moguče bez posrednika prodati,a ukoliko se želi kooperacija,strpiti se godinicu i napraviti svoj sadni materijal,a debele korijene prodati osobno ili prekupcima.
Izvađeni hren se nakon vađenja čisti i pere i čuva u plastičnim vrečama neko vrijeme,kako bi sačuvao svježinu,ili neopran utrapljen u pijesak.O tome će nešto više sigurno reči netko drugi,sa više iskustva,vidim da su na temi,ili su bili,a na teme dolazimo i da bismo nešto rekli,a ne samo pročitali,zar ne?
I skoro,pa sam zaboravila,za one koji nisu domišljati,ili im ne bi palo na pamet,sadnice,iliti reznice hrena se prilikom utrapljivanja u pijesak vežu u snopiče,pedesetak ili više zajedno sa špagom na dva mjesta,kako bi snop bio stabilan,i lakše se redao jedan uz drugog.Pijesak mora malo pokriti vrhove sadnica i biti stalno vlažan kako bi se čuvala svježina i aktivirali pupovi,i naravno,najbolje mjesto za trap je podrum,gdje se ne smrzava.
Baš sam se raspisala,ali se nadam da sam nekome pomogla.
Profesionalci,vi ste na redu za reći sve ono što je meni promaklo.