Drug Mile
Član
- Tu od
- 24 Stu 2010
- Poruka
- 99
Sastavljam popis voćnih vrsta koje bi relativno lako, ili nešto teže, uspjevale u Gorskom kotaru. S nekima je posve jasno, jer se tradicionalno ovdje uzgajaju, i s ovim drugima je jasno ako se radi o recimo osjetljivom južnom voću. Ali ima cijela paleta voćki koje su po nekima preosjetljive, a po nekima kao stvorene za ovaj lokalitet. U pravilu nalazim koliziju između domaće i strane literature, skloniji sam vjerovati domaćoj, a opet Gorski kotar je relativno neistraženo područje što se tiče uzgoja hrane, pa se možda automatizmom smatra da ovdje ništa ne uspjeva.
Kad pogledam neke statističke podatke DHMZ-a, Gorski kotar bi bio recimo zona 7 prema klasifikaciji koju obično nalazim u američkoj literaturi, ili zona 6 ako se radi o vrhovima iznad 1000m. U stranoj se literaturi obje zone smatraju idealnim područjem za većinu voćnih vrsta, ne bi išli jedino agrumi, masline i sl. Suprotno tome, u domaćoj literaturi recimo knjigama posvećenim pojedinoj voćnoj vrsti, za jako se puno voća navodi kako traži puno sunca, blage zime, kako proljetni mrazevi uništavaju pupove i sl. U redu, problem Gorskog kotara su i obilne kiše, malo sunca itd, nije samo mraz u pitanju, ali ispada da bi se dosta voća koje se inače ne preporuča, ipak moglo uzgajati ako se izabere lokacija zaštićena od bure, ili posadi burobran, pa i uz malo sreće da neće baš svaki put smrznuti kad voćka propupa.
Nisam spomenuo, planiram jedan vrlo mješoviti voćnjak, po nekoliko stabala svake vrste, tako da ću ionako isprobati svaku vrstu u koju nisam siguran, ali rado bih smanjio pogreške koliko je to moguće.
Da budem konkretan, znam da će dobro ići jabuka, šljiva, višnja, kruška, bobičasto voće, bazga, murva, aronija, možda još neki, nemam pri ruci popis. Recimo divlje, polujestivo ili ljekovito bilje tipa trnine, pasjeg trna, mušmule itd. Sve ovo planiram zasaditi. Marelica bi trebala, kaže literatura, nešto je otpornija od breskve. Breskva i nektarina možda, ako ih proljetni mraz ne zezne. Za trešnju mislim da je previše vlage. Pinija (pinus pinea) je udomaćena na obali, prema našoj literaturi ne ide na kontinent, prema američkoj može bez problema i u gorje, podnosi puno niže temperature od onih ovdje uobičajenih. Orah i kesten nisu baš uobičajeni ovdje, iako ne vidim zašto ne bi mogli, možda jedino ako je premalo zemlje za veća stabla. Ne znam što je sa smokvom, navodno podnosi niske temperature, ali ne visoku vlagu? Što je s grožđem, nije baš neki vinorodni kraj ali što konkretno lozi najviše smeta, zašto ne bi moglo? Kaki? Čitam da stablo podnosi hladnoću, ali plodovi dozrijevaju vrlo kasno, i smrznu prije nego sazriju.
Postoji li neka literatura koja obrađuje ovu temu, možda neki popis autohtonih vrsta i sl? Znam da ima članova s ovog područja, vjerojatno će znati nešto više od mene, ja sam zapravo na moru, a sadim u gorju pa mi nedostaje neko praktično iskustvo.
Kad pogledam neke statističke podatke DHMZ-a, Gorski kotar bi bio recimo zona 7 prema klasifikaciji koju obično nalazim u američkoj literaturi, ili zona 6 ako se radi o vrhovima iznad 1000m. U stranoj se literaturi obje zone smatraju idealnim područjem za većinu voćnih vrsta, ne bi išli jedino agrumi, masline i sl. Suprotno tome, u domaćoj literaturi recimo knjigama posvećenim pojedinoj voćnoj vrsti, za jako se puno voća navodi kako traži puno sunca, blage zime, kako proljetni mrazevi uništavaju pupove i sl. U redu, problem Gorskog kotara su i obilne kiše, malo sunca itd, nije samo mraz u pitanju, ali ispada da bi se dosta voća koje se inače ne preporuča, ipak moglo uzgajati ako se izabere lokacija zaštićena od bure, ili posadi burobran, pa i uz malo sreće da neće baš svaki put smrznuti kad voćka propupa.
Nisam spomenuo, planiram jedan vrlo mješoviti voćnjak, po nekoliko stabala svake vrste, tako da ću ionako isprobati svaku vrstu u koju nisam siguran, ali rado bih smanjio pogreške koliko je to moguće.
Da budem konkretan, znam da će dobro ići jabuka, šljiva, višnja, kruška, bobičasto voće, bazga, murva, aronija, možda još neki, nemam pri ruci popis. Recimo divlje, polujestivo ili ljekovito bilje tipa trnine, pasjeg trna, mušmule itd. Sve ovo planiram zasaditi. Marelica bi trebala, kaže literatura, nešto je otpornija od breskve. Breskva i nektarina možda, ako ih proljetni mraz ne zezne. Za trešnju mislim da je previše vlage. Pinija (pinus pinea) je udomaćena na obali, prema našoj literaturi ne ide na kontinent, prema američkoj može bez problema i u gorje, podnosi puno niže temperature od onih ovdje uobičajenih. Orah i kesten nisu baš uobičajeni ovdje, iako ne vidim zašto ne bi mogli, možda jedino ako je premalo zemlje za veća stabla. Ne znam što je sa smokvom, navodno podnosi niske temperature, ali ne visoku vlagu? Što je s grožđem, nije baš neki vinorodni kraj ali što konkretno lozi najviše smeta, zašto ne bi moglo? Kaki? Čitam da stablo podnosi hladnoću, ali plodovi dozrijevaju vrlo kasno, i smrznu prije nego sazriju.
Postoji li neka literatura koja obrađuje ovu temu, možda neki popis autohtonih vrsta i sl? Znam da ima članova s ovog područja, vjerojatno će znati nešto više od mene, ja sam zapravo na moru, a sadim u gorju pa mi nedostaje neko praktično iskustvo.
Ja sam u međuvremenu istražio što ide, što ne ide, pa zapravo ide puno toga, ovisi koji dio gorskog je u pitanju, ja sam recimo u ovom istočnijem, nižem. Susjed dosta isprobava sa voćkama za koje su mu rekli da se ne mogu uzgajati, pa ih ipak uzgaja, recimo breskve, loza, i sl. Znači ipak je malo pretjerano reći da kraj nije za ništa. Recimo bobičasto voće je kao stvoreno za GK, a kažem, ima još puno toga.
