Lee Champa
Iskusan lik
- Tu od
- 9 Tra 2019
- Poruka
- 12,302
E baš me zanima kak bi vi, na tom mjestu, obavili posel?
Možda je našla malo mira!
Možda je našla malo mira!
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Vremenske prilike-neprilike
- Temu pokrenuo bhorv
- Datum prvog posta
Deda Marek
Iskusan lik
- Tu od
- 25 Pro 2021
- Poruka
- 3,564
Pa kaj na tom mjestu🤣. Tu sam ju del malo na spuštanje radne temperature,da ne zakuha 
- Tu od
- 13 Stu 2019
- Poruka
- 4,115
Počelo je.. Lagano curi..
mane
Iskusan lik
- Tu od
- 5 Svi 2011
- Poruka
- 5,040
U Karlovcu je palo kiše toliko da prašinu počisti, od tuče ni T.
Jedino ako je negdje na rubnim područjima županije, tamo prema Jaski nešto uhvatilo.
U zadnjih 60dana ovdje palo 14L iz 7 pokušaja, litra, dvije, tri kako koji put. Zadnja prava kiša (više od 10L/m2) je bila 15.05 😬
Sad kreće 'igranka'. Notill i reducirana obrada još jednom promašaj kod nas, ti su otpisani još prije 10dana jer na njivama gdje sam obilazio nalazio sam takve kukuruze visine od koljena do 1,5m. Ali svugdje oplodnja nula bodova, u najboljem slučaju max 10% oplođenih.
Najgora polja su definitivno polja s 'zimskim pokrovima' a takvih je baš puno bilo, iako nisu bila bogzna kakva što se tiče nadzemne mase ali izgleda da su potrošili dovoljno vlage u tlu za glavni usjev...
Inače, jedna friška informacija od susjeda, tj točnije susjedovog brata, brat mu radi u jednoj osiguravateljskoj kući, ali malo 'viša pozicija', uglavnom jako je blizu da osiguranje postaje obavezno za sve i vrlo vjerojatno se vraća od sljedeće godine osiguranje od suše, ALI uvjet će biti da ako želiš osigurati od suše, ne možeš na tom polju imati 'pokrovni usjev' tj moći ćeš osigurati samo njive na kojima nisi imao neki pokrov (ljetni, zimski...) tj međuusjev...Iznimno za polja koja su pod navodnjavanjem! Kod takvih polja će biti dozvoljeno osiguranje od suše iako ima pokrovni usjev.
Prema njegovim riječima, tj informacijama kojima on barata, najveće isplate za štetu od suše zadnje 2-3g su bile upravo na poljima gdje su bili pokrovni usjevi...
Uglavnom, pokušavaju kopirati američke modele osiguranja kakvi su u nekim državama a i rekao je da je tako već u par nekih europskih zemalja.
A u dogledno vrijeme nije isključeno da usvoje klauzulu da kod isplate štete od osiguranja imaš dvije opcije; ili isplata štete bez žetve usjeva ili žetva usjeva bez isplate štete! Tj imat ćeš opciju da u slučaju štete (npr od leda) dobiješ novce od osiguranja ali nema žetve (ide uništavanje usjeva i s te parcele nemaš nikakav prinos). Ide se na 'sprečavanje dvostruke zarade' a sa terminacijom usjeva dokazuješ da je usjev otpisan da bi dobio novce od osiguranja. Ili imaš drugu opciju da ideš u 'rizik' i odradiš žetvu i nadaš se najboljem i da šteta na prinosu nije tolika i u tom drugom slučaju odričeš se novaca od osiguranja iako si platio osiguranje.
Sad kreće 'igranka'. Notill i reducirana obrada još jednom promašaj kod nas, ti su otpisani još prije 10dana jer na njivama gdje sam obilazio nalazio sam takve kukuruze visine od koljena do 1,5m. Ali svugdje oplodnja nula bodova, u najboljem slučaju max 10% oplođenih.
Najgora polja su definitivno polja s 'zimskim pokrovima' a takvih je baš puno bilo, iako nisu bila bogzna kakva što se tiče nadzemne mase ali izgleda da su potrošili dovoljno vlage u tlu za glavni usjev...
Inače, jedna friška informacija od susjeda, tj točnije susjedovog brata, brat mu radi u jednoj osiguravateljskoj kući, ali malo 'viša pozicija', uglavnom jako je blizu da osiguranje postaje obavezno za sve i vrlo vjerojatno se vraća od sljedeće godine osiguranje od suše, ALI uvjet će biti da ako želiš osigurati od suše, ne možeš na tom polju imati 'pokrovni usjev' tj moći ćeš osigurati samo njive na kojima nisi imao neki pokrov (ljetni, zimski...) tj međuusjev...Iznimno za polja koja su pod navodnjavanjem! Kod takvih polja će biti dozvoljeno osiguranje od suše iako ima pokrovni usjev.
Prema njegovim riječima, tj informacijama kojima on barata, najveće isplate za štetu od suše zadnje 2-3g su bile upravo na poljima gdje su bili pokrovni usjevi...
Uglavnom, pokušavaju kopirati američke modele osiguranja kakvi su u nekim državama a i rekao je da je tako već u par nekih europskih zemalja.
A u dogledno vrijeme nije isključeno da usvoje klauzulu da kod isplate štete od osiguranja imaš dvije opcije; ili isplata štete bez žetve usjeva ili žetva usjeva bez isplate štete! Tj imat ćeš opciju da u slučaju štete (npr od leda) dobiješ novce od osiguranja ali nema žetve (ide uništavanje usjeva i s te parcele nemaš nikakav prinos). Ide se na 'sprečavanje dvostruke zarade' a sa terminacijom usjeva dokazuješ da je usjev otpisan da bi dobio novce od osiguranja. Ili imaš drugu opciju da ideš u 'rizik' i odradiš žetvu i nadaš se najboljem i da šteta na prinosu nije tolika i u tom drugom slučaju odričeš se novaca od osiguranja iako si platio osiguranje.
- Tu od
- 20 Svi 2010
- Poruka
- 7,777
Vidio sam na fejsu da je bilo tuče tamo oko Pisarovine i Kupčine
- Tu od
- 25 Lip 2014
- Poruka
- 4,096
Samo nek' nam guraju obavezno osiguranje, mogao bi im narod onda gurnuti metar tamo gdje sunce ne sija...
Ja sam se dva puta opekao ugovarajući osiguranje. Više bome neću.
Bilo štete - ne bilo, pare dobit nećeš, uvijek se nešto izjalovi pa čekaš, pa ovo, pa ono. Na kraju prelomi ovamo, prelomi onamo i nema ništa.
Nisam ćorav, nit' invalidan, nek' tjeraju ovce koje žele u tor, ja bome neću.
Ja sam se dva puta opekao ugovarajući osiguranje. Više bome neću.
Bilo štete - ne bilo, pare dobit nećeš, uvijek se nešto izjalovi pa čekaš, pa ovo, pa ono. Na kraju prelomi ovamo, prelomi onamo i nema ništa.
Nisam ćorav, nit' invalidan, nek' tjeraju ovce koje žele u tor, ja bome neću.
@Pajdaš: po meni ovdje, kod nas, još nisam vidio da se ispravno gospodari biomasom prethodnih kultura i međuusjeva (iskreno nisam baš niti previše gledao - ali ono što sam vidio ne zadovoljava logiku). Znači međuusjev/pokrovni usjev troši vodu iz tla za svoj rast, a razliku u kvaliteti čuvanja vode u tlu - ne čini taj usjev - nego biomasa koju je on proizveo (kao i sva biomasa prethodnih kultura) ali samo pod uvijetom da se sva ta biomasa (ili barem većina, što više) akumulira na površini tla koje obrađujemo. To je jedini scenarij u kojem biomasa međukulture može napraviti pozitivnu razliku u bilanci vode u tlu u odnosu na punu obradu. Kod proizvodnje soje to i nije neki problem (direktna sjetva soje u biomasu prethodne kulture) ali kod kukuruza to ne igra direktnom sjetvom (ili bolje rečeno zadovoljavajuće igra u jako malom broju slučajeva) nego je potrebno uvesti strip-till a kukuruz onda posaditi u sredinu te trake ('strip'). Vidio sam nekoliko demonstracija strip tilla kod nas i svi uredno pokazuju kako strip till dobro radi poslije gurbera ili neke druge obrade, što nema velikog smisla. Strip till mora se raditi u strnište kukuruza ili neke druge kulture, da biomasa što više ostane na površini, netaknuta, obrada samo u toj traci u koju će se posijati kukuruz. Ako se radi strip till u jesen onda može i dublja obrada u stripu (15-25 cm), a ako je proljetni strip till - onda plitko. I tako godinama akumulirati biomasu na površini što više i vidit će se razlika. Jedno oranje/gruberiranje ili neka dublja obrada - vraćaš se opet na početak. I potrebno je nekoliko godina da se akumulira dovoljno mase na površini da sistem ispravno proradi. U godini kada se sije soja ili žito - ide se bez strip tilla, direktnom sjetvom. To onda ima nekog smisla.
Što se tiče osiguranja usjeva..... može biti obavezno ali to će onda morati plaćati onaj tko donese takav zakon ali iz svojeg đepa. Sve one državne potpore za osiguranja bilo je mazanje vrata već debelim guskama, bačena lova. Jer država je osiguravala 75% troškova osiguranja a onih preostalih 25% bio je otprilike iznos koji je prije tih subvencija pokrivao 100% osiguranja. Čim je država uletila sa sufinanciranjem - osiguranja su odmah poskupila. I onda još 'sitna slova' u ugovorima pa ne dobiješ ništa kada ti naiđe nevolja.
Američki tip osiguranja (koliko sam shvatio sa raznih foruma) zahtjeva neko određeno minimalno ulaganje u usjev (znači sjeme, gnojivo, pesticidi propisani minimumi koji se dokazuju računima) i onda se osigurava vrijednost usjeva a to znači da si osiguran ako ti usjev ne donese određenu razinu love, znači može biti i bez elementarne nepogode i sasvim solidan prinos ali slaba cijena na tržištu i osiguranje ti pokrije razliku koju nisi ostvario. Minimalna razina ulaganja ovisi i o tipu tla na kojem se radi i to varira jer optimum ulaganja nije svuda isti.
Što se tiče osiguranja usjeva..... može biti obavezno ali to će onda morati plaćati onaj tko donese takav zakon ali iz svojeg đepa. Sve one državne potpore za osiguranja bilo je mazanje vrata već debelim guskama, bačena lova. Jer država je osiguravala 75% troškova osiguranja a onih preostalih 25% bio je otprilike iznos koji je prije tih subvencija pokrivao 100% osiguranja. Čim je država uletila sa sufinanciranjem - osiguranja su odmah poskupila. I onda još 'sitna slova' u ugovorima pa ne dobiješ ništa kada ti naiđe nevolja.
Američki tip osiguranja (koliko sam shvatio sa raznih foruma) zahtjeva neko određeno minimalno ulaganje u usjev (znači sjeme, gnojivo, pesticidi propisani minimumi koji se dokazuju računima) i onda se osigurava vrijednost usjeva a to znači da si osiguran ako ti usjev ne donese određenu razinu love, znači može biti i bez elementarne nepogode i sasvim solidan prinos ali slaba cijena na tržištu i osiguranje ti pokrije razliku koju nisi ostvario. Minimalna razina ulaganja ovisi i o tipu tla na kojem se radi i to varira jer optimum ulaganja nije svuda isti.
*Zar ne bi trebala doći obavijest kad te netko tagira?! 
Jedna od većih 'laži' regenerativne je u tome što mnogi misle da žetveni ostaci ostavljeni na površini (npr kao pokrov) 'ne volatiziraju'. Sa kemijskog i znanstvenog aspekta to je 'malkice' nemoguće.
Normalno u područjima sa dovoljno kiše ta volatizacija je manja...
Ugl, u prosjeku velika većina toga se vraća nazad u atmosferu..A zašto, vrlo jednostavno, evo npr svi spominju sekvestraciju ugljika...Biljka je kroz proces disanja uzela C, terminirao si taj pokrov, on je ostao gore..U najboljem slučaju samo 5% će završiti u tlu a to će biti hrana za živi svijet u tlu. Uzeo si taj C koji je prisutan oko nas, biljka ga je usvojila, biljku si terminirao, ona je ostala gore kao pokrov i kroz raspadanje žetvenih ostataka i pokrova tj dolazi do procesa oksidizacije taj C se vraća opet nazad u atmosferu
Kemijski i znanstveno nemoguće da se ne vrati nazad u atmosferu! Evo samo jedan banalan primjer, C je 'lakši' od zraka 😬
(U pravom regenerativnom pristupu to se 'ne događa', tj smanjeno je ali trenutno u HR nitko nije regenerativan jer ne zadovoljava sve principe regenerativne poljoprivrede koji su osnovni da bi se ovo djelovanje smanjilo itd)
A sa sve većom primjenom mineralnih gnojiva i pesticida, tlo ima sve manju razinu kapaciteta izmjene kationa i samim time proces skladištenja hranjivih tvari iz biljke, pokrova je sve manji i ulazimo u začarani krug.
U sušnim krajevima ovaj efekt je još jači, jer uz sve to imamo još više izraženu i fotodegradaciju..
Tko ne vjeruje u ovo, nek odreže svoj pokrov, stavi u posudu i nek stoji vani na suncu. Ali nek odnese prvo u labos analizu suhe tvari tog pokrova da vidi koliko čega ima, pa nek opet taj isti uzorak koji je stajao cca 6mj i više na suncu opet odnese pa će se iznenadit
Striptill ima još uvijek dosta nedostataka i još uvijek nije savladao jedan jako bitan faktor u proizvodnji...a to je mraz.
U susjednom selu jedan kolega ima striptill...ali radi pravi striptill a ne ove izmišljotine radit striptill iza npr tanjuranog strništa -_-.
Kupljen početkom 2021, i ovo je prva godina kako ga uopće nije koristio. Na moj savjet probavao je i sa dosta kasnijom sjetvom, jer što je manji kukuruz to će šteta od mraza biti manja i povratit će se (dokle god meristem kukuruza nije mrtav!). 4g zaredom mraz mu je totalisao usjev u striptilu (pravi striptill sa pokrovom). Prošle godine ga je posijao 2-3dana poslije zadnjeg zabilježenog mraza tj da izbjegne mraz. I uspio je, na kraju ga je suša i visoke temperature ubile, izrasto je od 30-70cm, skoro da klipa nije imao na čitavoj parceli imao dok parcela pokraj u klasičnoj proizvodnji 7t/ha. Tako da je on završio sa striptillom. Prošle godine kukuruz u fazi 5-6 listova u klasičnoj proizvodnji mu se sav oporavio od mraza (parcele jedna pokraj druge) a u striptilu jedva 10%.
Uostalom, pošto svi smatramo američke farmere pionirima notill i covercropa. Nek slobodno istraži, posebno čiste američke ratare bez stoke, u kojim područjima ima uspješne priče sa notillom i pokrovima. Ima i u sušnim dijelovima države, ali samo pod poljima koja su pod navodnjavanjem! Najsmiješnije mi kad se neki američki farmer u grupi iz sušnog područja hvali sa notilom i pokrovnim usjevom, a kasnije kroz priču s njim saznaš da je pustio 1-2 incha kiše (25-50 l/m2) odmah nakon direktne sjetve da bi pokrov ili glavni usjev imao vlage za redovno nicanje...
Pa onda istražite koliko ta područja dobivaju u prosjeku kiše, koliki su prosječni periodi bez kiše itd.
Ja sam istražio jako detaljno. I na kraju svodi se da se uspješne priče u takvom načinu proizvodnje (suho ratarenje bez navodnjavanja) nalaze na sličnim područjima kao i gdje se kod nas nalaze u HR 🤷♂️
Iako u HR trenutno ne postoji nijedan regenerativni poljoprivrednik, tj ima onih koji to misle da jesu, ali nisu...dokle god se ne ispoštuju svi glavni principi regenerativne poljoprivrede ne možeš se tako zvati 🤷♂️
Tako da, prije ikakvog prelaska na notill, striptill, i covercrop neću uopće da razmišljam prije uvođenja navodnjavanja npr! Jer to je preduslov za sušna područja i područja s neredovitim padalinama.
Jedna od većih 'laži' regenerativne je u tome što mnogi misle da žetveni ostaci ostavljeni na površini (npr kao pokrov) 'ne volatiziraju'. Sa kemijskog i znanstvenog aspekta to je 'malkice' nemoguće.
Normalno u područjima sa dovoljno kiše ta volatizacija je manja...
Ugl, u prosjeku velika većina toga se vraća nazad u atmosferu..A zašto, vrlo jednostavno, evo npr svi spominju sekvestraciju ugljika...Biljka je kroz proces disanja uzela C, terminirao si taj pokrov, on je ostao gore..U najboljem slučaju samo 5% će završiti u tlu a to će biti hrana za živi svijet u tlu. Uzeo si taj C koji je prisutan oko nas, biljka ga je usvojila, biljku si terminirao, ona je ostala gore kao pokrov i kroz raspadanje žetvenih ostataka i pokrova tj dolazi do procesa oksidizacije taj C se vraća opet nazad u atmosferu
Kemijski i znanstveno nemoguće da se ne vrati nazad u atmosferu! Evo samo jedan banalan primjer, C je 'lakši' od zraka 😬
(U pravom regenerativnom pristupu to se 'ne događa', tj smanjeno je ali trenutno u HR nitko nije regenerativan jer ne zadovoljava sve principe regenerativne poljoprivrede koji su osnovni da bi se ovo djelovanje smanjilo itd)
A sa sve većom primjenom mineralnih gnojiva i pesticida, tlo ima sve manju razinu kapaciteta izmjene kationa i samim time proces skladištenja hranjivih tvari iz biljke, pokrova je sve manji i ulazimo u začarani krug.
U sušnim krajevima ovaj efekt je još jači, jer uz sve to imamo još više izraženu i fotodegradaciju..
Tko ne vjeruje u ovo, nek odreže svoj pokrov, stavi u posudu i nek stoji vani na suncu. Ali nek odnese prvo u labos analizu suhe tvari tog pokrova da vidi koliko čega ima, pa nek opet taj isti uzorak koji je stajao cca 6mj i više na suncu opet odnese pa će se iznenadit
Striptill ima još uvijek dosta nedostataka i još uvijek nije savladao jedan jako bitan faktor u proizvodnji...a to je mraz.
U susjednom selu jedan kolega ima striptill...ali radi pravi striptill a ne ove izmišljotine radit striptill iza npr tanjuranog strništa -_-.
Kupljen početkom 2021, i ovo je prva godina kako ga uopće nije koristio. Na moj savjet probavao je i sa dosta kasnijom sjetvom, jer što je manji kukuruz to će šteta od mraza biti manja i povratit će se (dokle god meristem kukuruza nije mrtav!). 4g zaredom mraz mu je totalisao usjev u striptilu (pravi striptill sa pokrovom). Prošle godine ga je posijao 2-3dana poslije zadnjeg zabilježenog mraza tj da izbjegne mraz. I uspio je, na kraju ga je suša i visoke temperature ubile, izrasto je od 30-70cm, skoro da klipa nije imao na čitavoj parceli imao dok parcela pokraj u klasičnoj proizvodnji 7t/ha. Tako da je on završio sa striptillom. Prošle godine kukuruz u fazi 5-6 listova u klasičnoj proizvodnji mu se sav oporavio od mraza (parcele jedna pokraj druge) a u striptilu jedva 10%.
Uostalom, pošto svi smatramo američke farmere pionirima notill i covercropa. Nek slobodno istraži, posebno čiste američke ratare bez stoke, u kojim područjima ima uspješne priče sa notillom i pokrovima. Ima i u sušnim dijelovima države, ali samo pod poljima koja su pod navodnjavanjem! Najsmiješnije mi kad se neki američki farmer u grupi iz sušnog područja hvali sa notilom i pokrovnim usjevom, a kasnije kroz priču s njim saznaš da je pustio 1-2 incha kiše (25-50 l/m2) odmah nakon direktne sjetve da bi pokrov ili glavni usjev imao vlage za redovno nicanje...
Pa onda istražite koliko ta područja dobivaju u prosjeku kiše, koliki su prosječni periodi bez kiše itd.
Ja sam istražio jako detaljno. I na kraju svodi se da se uspješne priče u takvom načinu proizvodnje (suho ratarenje bez navodnjavanja) nalaze na sličnim područjima kao i gdje se kod nas nalaze u HR 🤷♂️
Iako u HR trenutno ne postoji nijedan regenerativni poljoprivrednik, tj ima onih koji to misle da jesu, ali nisu...dokle god se ne ispoštuju svi glavni principi regenerativne poljoprivrede ne možeš se tako zvati 🤷♂️
Tako da, prije ikakvog prelaska na notill, striptill, i covercrop neću uopće da razmišljam prije uvođenja navodnjavanja npr! Jer to je preduslov za sušna područja i područja s neredovitim padalinama.
