-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Zaštita biljaka od bolesti na prirodan način.
- Temu pokrenuo Tessa
- Datum prvog posta
Najjednostavniji način zaštite je da do bolesti ni ne dođe.....što znači ,preventivno jačati imunitet biljaka koje postaju otpornije na bolesti i na štetnike....prva je preporuka dakle kopriva kao gnojivo , razrijeđena i prskanje svaki drugi dan....to naravno vrijedi za one biljke koje koprivu podnose.....ne djeluje najbolje na grah tj bilo koju vrstu leguminoza.....da se podsjetimo, grašak i mahune spadaju u porodcu leptirnjača pa im kopriva ne smeta....
Konkretno, jako dobro djeluje na kupusnajčama ,krumpiru i paradajzu......ja sadim puno zelja, cca 1 ha, već 3 godine za redom i bez obzira na klimatske (ne)prilike, redovitim prskanjem koprivom, nisam imala problema ni sa gljivičnim oboljenjima ni sa štetnicima, iako sam u srcu monokulture zelja ( Vidovec,Varaždin)...
Konkretno, jako dobro djeluje na kupusnajčama ,krumpiru i paradajzu......ja sadim puno zelja, cca 1 ha, već 3 godine za redom i bez obzira na klimatske (ne)prilike, redovitim prskanjem koprivom, nisam imala problema ni sa gljivičnim oboljenjima ni sa štetnicima, iako sam u srcu monokulture zelja ( Vidovec,Varaždin)...
Znači ovako...u bačvu (kontejner) od 1000 litara napunim prvo oko 800 litara vode i naguram unutra oko 80 kg kopriva....pustim da stoji oko 2-3 tjedna i svaki 2-3 dana pokušam promješati ( obično to napravi muž)....kad se na površini prestane stvarati pjena i kad počne jakoooo smrditi, kao kravlja gnojnica otprilike, spremno je za upotrebu....muž stavlja otprilike 50 l na špricu ...šprica je 350 litara...
Osnovni bi omjer bio 1 kg kopriva na 10 l vode..
Osnovni bi omjer bio 1 kg kopriva na 10 l vode..
Hele
Dobro znana faca
- Tu od
- 6 Sij 2013
- Poruka
- 1,961
Ima već na više mjesta na forumu al evo opet
Sredstvo za prskanje od koprive
Upotrebljava se za uništavanje mnogobrojnih lisnih uši, a istovremeno jača biljke, poboljšava im otpornost i gnoji ih.
Priprema:
1 kg svježih nasječenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. Ne duže, jer preparat gubi moć. Ako nema svježih kopriva, na istu količinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osušenih. Poslije 24 sata tekućinu treba procijediti i njome dobro popriskati biljke sa svih strana. U tu svrhu može se upotrijebiti raspršivač ili prskalica za voćke. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana.
Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne uništimo i dobre insekete, koji pomazu u borbi protiv nametnika. Pošto je ovo bio pesticid on nema dugoročno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito prskati biljku, svakih par dana.
Tekuće gnojivo od koprive
Tekuće gnojivo od koprive izvrsno je dušično gnojivo za prihranu raznih biljnih vrsta i kao insekticid prvenstveno protiv lisnih ušiju a i drugih insekata. Redovitom primjenom koprivinog gnojiva biljka sama stvori neutralnu sredinu i ne dozvoljava razvoj gljivičnih oboljenja. Koprivino gnojivo djeluje ljekovito, uravnotežujuće te potiče razvoj klorofila i time proces fotosinteze.
Za pripremu nam je potrebno:
• Svježa ili sušena kopriva
• plastična posuda ili bačva. Najbolje je koristiti plastiku jer drvo pušta tanine, a metalne posude ni u kom slučaju ne dolaze u obzir zbog neželjenih kemijskih reakcija;
• odstajala voda (ukoliko nismo u mogućnosti pribaviti kišnicu);
• mreža koju koristimo umjesto poklopca (metalnu ili već po izboru) da omogućimo cirkulaciju zraka.
Na dno bačve stavljamo usitnjenu koprivu ( što sitnija to bolje) , zatim posudu napunimo vodom. Omjer bi trebao biti 1 kg koprive na 10 l vode ili ukoliko se koristi suha 150 – 200 g suhe koprive na 10 l vode.
Smjesa se tijekom vrenja pjeni tako da valja ostaviti dvadesetak cm mjesta od vrha bačve, a sve promiješamo barem jednom dnevno da bi omogućili kisiku da sudjeluje u procesu razgradnje. Bačvu smjestimo na osunčano mjesto.
Miris koji se razvija tijekom fermentacije moguće je ublažiti šakom kamenog brašna posutom po površini.
Gnoj je spreman za upotrebu nakon 1,5 do 3 tjedna zrenja odnosno kada poprimi tamnu boju i prestane se pjeniti. Bačvu sada možemo začepiti poklopcem.
Gnojivo se mora razrijediti najčešće u omjeru 1:10. Ukoliko se radi o osjetljivijim biljkama ili ste napravili jaki ekstrakt, gnojivo razrijedite na 1:20.
Gnojivo se koristi za prihranu u području korijena, ali moguće ga je upotrebljavati i za prskanje nadzemnih dijelova, (listova i stabljike). Tada je potrebno razrijediti u omjeru 1:50.
Jedine kulture koje ne podnose ovo dušično gnojivo su grah, grašak, luk i češnjak.
Ukoliko se gnojivo ne potroši odjednom, potrebno ga je uskladištiti u nekoj hladnijoj prostoriji da ne bi došlo do ponovne fermentacije. Tako uskladišteno može izdržati do kraja vrtlarske godine.
Sredstvo za prskanje od pelina
Koristi se protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava.
Priprema:
300 gr svježih listova cvjetova pelina (ili 30 gr osušenih) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 2-3 dana. Procijediti i nerazrijedenom tekućinom prskati biljke.
Sredstvo za prskanje od preslice (rastavića)
Ova biljka sadrži prilično silicijumove kiseline. Koristi se protiv biljnih bolesti, kao sto su pljesan, hrđa, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka.
Priprema:
1 kg svježe preslice (ili 150 gr osušene) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 12 sati. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se namakala skuhamo, tako da polako vrije jedno 30 min. Ostavimo poklopljeno da se ohladi a zatim dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. Jednu litra ovog čaja razrijediti u 5 lit vode, procijediti i upotrijebiti.
Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i sunčano. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuće treba ga ponoviti, ne moze škoditi već koristiti.
Sredstvo za prskanje od vratiča u cvjetu (tanacetum vulgare)
Djeluje protiv štetočina, protiv grinja, buba, protiv lisnog moljca, hrđe na biljkama i pljesni.
Priprema:
500 gr svjeih listova, stabljika i cvjetova vratiča ili 30 gr osušene biljke potopiti u 10 lit vode. Može se skuhati kao preslica. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka.
Paznja: ova tekućina pripremljena na ovaj način je otrovna za ljude!
Sredstvo za prskanje od listova rabarbare
Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove.
Priprema:
1 kg svježih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. Procijediti i upotrijebiti. Može se i zalijevati.
Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka
Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lišće postane smeđe. Od kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekata.
Priprema :
500 gr nasječenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. Kada tekućina prestane pjeniti, razrijediti sa desetostrukom količinom vode i protiv pljesni njome prskati zemlju.
Sredstvo za prskanje od buhača
1 kg usitnjenog svježeg bilja ili 100- 200 gr usitnjenog suhog bilja, preliti sa 10 lit kipuće vode, te ostaviti pokriveno 20-30 min. Tekućinu procijediti, ostaviti da se ohladi i upotrijebiti.
Biljke koje možemo upotrijebiti kao biljni pesticid, gnojivo ili kao sredstvo za lječenje nekih bolesti na biljkama
-Bazga (sambucus nigra) –list- protiv biljnih uši, vrtne mušice i muhe
-Boražina (borago officinalis) –cijela biljka- protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca
-Bosiljak (achilea millefolium) –list- protiv biljnih uši, vrtne mušice, muhe i moljci
-Buhač (chrysanthemum cinerariifolium) –cvijet- protiv komaraca, uši , grinja, muha, buha, zohara, mrava, paukova i stjenica
-Češnjak (allium sativum) –lukovica- protiv zelenih muha, biljnih uši, raznih biljnih nametnika a liječi snijet
-Dragoljub (tropaeolum majus) –list- protiv biljnih uši
-Gavez (symphytum officinale) –list- gnojivo koje sadrzi dušik, fosfor, kalij, minerali, kalijev karbonat (fermentacija)
-Hren (armoracia rusticana) –list- protiv truleži
-Kadifica (tagetes patula) –cijela biljka- protiv glisti, crva, vrtnih kukaca i biljnih uši
-Kamilica (chamomilla recutita) –cvjetna glavica- lijeci trulež i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih uši i moljaca
-Kopar (anethum graveolenus) –cijela biljka- protiv truleži, kao gnojivo sadrzi sumpor, kalij, kalcij, natrij, minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca, raznih nametnika
-Kopriva (urtica dioica) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi željezo, dušik. Minerali, mikroelementi i kalijev karbonat. Također odličan kao pesticid.
-Lavanda (lavandula angustifolia) –cvijet i list- protiv muha i moljaca
-Lovor (laurus nobilis) –list- protiv žiđaca, buha, biljnih ušiju, moljaca i vrtnih kukakca
-Maslačak (taraxacum officinale) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi bakar
-Metvica / Menta (mentha piperita) –list- protiv biljnih uši, mrava, muha, buha, miševa i moljaca
-Odoljen (valeriana officinalis) –cijela biljka- kao gnojivo sadrži fosfor i minerale
-Pelin (arthemisia absinthium) –list- protiv muha i moljaca, buha i uši, voćnih moljaca, vrtnih mušica, biljnih uši, gusjenica.
Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka
Koristi se protiv grinja i plijesni te u slučaju kada lišće postane smeđe. 500 gr nasječenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 litara vode. Kada tekućina prestane pjeniti, razrijediti je desetostrukom količinom vode te njome prskati zemlju protiv pljesni. Od kuhanih ljuski crnog luka može se napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata.
Sredstvo protiv lisnih uši i gljivičnih bolesti.
Lisne uši se najlakše odbiju od biljaka ako se u blizini oboljele biljke posadi lavanda ili čubar. Mlazom vode se mogu odstraniti s biljaka, ujutro kako bi se biljke što prije osušile na suncu. Ako to ne pomogne, može se upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.
Tekuće gnojivo od listova gaveza.
Gavez sadrži željezo, kalcij, kalij, fosfor i mangan. Sve su to mikroelementi potrebni biljkama za normalan rast i razvoj. Gnojivo od gaveza jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Priprema se na isti način kao i gnojivo od koprive. Nakon nekoliko dana stajanja, kada se prestane pjeniti, smeđe je boje i neugodnog mirisa koji podsjeća na stajski gnoj. Razrijediti ga vodom u odnosu 1:10. Kvalitetno gnojivo dobit ćete miješanjem gnojiva od koprive i gaveza u odnosu 1:1.
Neven
Poznat je po svojim ljekovitim svojstvima, izlučuje sok koji pomaže tlu pri oslobađanju od štetnih tvari.
Kadifa
Korijen kadifice izlučuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji uništavaju korijen. Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljišnih štetnika i gljivica.
Leptir kupusar
Najbolje ga je otjerati iz zelja ako između zeljarica zasadite rajčice, jer ne vole njezin miris.
Sredstvo za prskanje od koprive
Upotrebljava se za uništavanje mnogobrojnih lisnih uši, a istovremeno jača biljke, poboljšava im otpornost i gnoji ih.
Priprema:
1 kg svježih nasječenih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti 24 sata. Ne duže, jer preparat gubi moć. Ako nema svježih kopriva, na istu količinu vode treba uzeti 100 do 200 gr osušenih. Poslije 24 sata tekućinu treba procijediti i njome dobro popriskati biljke sa svih strana. U tu svrhu može se upotrijebiti raspršivač ili prskalica za voćke. Postupak se moze ponoviti nakon nekoliko dana.
Ne bi trebali prskati tokom vjetrovitih dana da ne uništimo i dobre insekete, koji pomazu u borbi protiv nametnika. Pošto je ovo bio pesticid on nema dugoročno djelovanje kao kemijski preparati tako da sa ovakvim pesticidom treba redovito prskati biljku, svakih par dana.
Tekuće gnojivo od koprive
Tekuće gnojivo od koprive izvrsno je dušično gnojivo za prihranu raznih biljnih vrsta i kao insekticid prvenstveno protiv lisnih ušiju a i drugih insekata. Redovitom primjenom koprivinog gnojiva biljka sama stvori neutralnu sredinu i ne dozvoljava razvoj gljivičnih oboljenja. Koprivino gnojivo djeluje ljekovito, uravnotežujuće te potiče razvoj klorofila i time proces fotosinteze.
Za pripremu nam je potrebno:
• Svježa ili sušena kopriva
• plastična posuda ili bačva. Najbolje je koristiti plastiku jer drvo pušta tanine, a metalne posude ni u kom slučaju ne dolaze u obzir zbog neželjenih kemijskih reakcija;
• odstajala voda (ukoliko nismo u mogućnosti pribaviti kišnicu);
• mreža koju koristimo umjesto poklopca (metalnu ili već po izboru) da omogućimo cirkulaciju zraka.
Na dno bačve stavljamo usitnjenu koprivu ( što sitnija to bolje) , zatim posudu napunimo vodom. Omjer bi trebao biti 1 kg koprive na 10 l vode ili ukoliko se koristi suha 150 – 200 g suhe koprive na 10 l vode.
Smjesa se tijekom vrenja pjeni tako da valja ostaviti dvadesetak cm mjesta od vrha bačve, a sve promiješamo barem jednom dnevno da bi omogućili kisiku da sudjeluje u procesu razgradnje. Bačvu smjestimo na osunčano mjesto.
Miris koji se razvija tijekom fermentacije moguće je ublažiti šakom kamenog brašna posutom po površini.
Gnoj je spreman za upotrebu nakon 1,5 do 3 tjedna zrenja odnosno kada poprimi tamnu boju i prestane se pjeniti. Bačvu sada možemo začepiti poklopcem.
Gnojivo se mora razrijediti najčešće u omjeru 1:10. Ukoliko se radi o osjetljivijim biljkama ili ste napravili jaki ekstrakt, gnojivo razrijedite na 1:20.
Gnojivo se koristi za prihranu u području korijena, ali moguće ga je upotrebljavati i za prskanje nadzemnih dijelova, (listova i stabljike). Tada je potrebno razrijediti u omjeru 1:50.
Jedine kulture koje ne podnose ovo dušično gnojivo su grah, grašak, luk i češnjak.
Ukoliko se gnojivo ne potroši odjednom, potrebno ga je uskladištiti u nekoj hladnijoj prostoriji da ne bi došlo do ponovne fermentacije. Tako uskladišteno može izdržati do kraja vrtlarske godine.
Sredstvo za prskanje od pelina
Koristi se protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava.
Priprema:
300 gr svježih listova cvjetova pelina (ili 30 gr osušenih) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 2-3 dana. Procijediti i nerazrijedenom tekućinom prskati biljke.
Sredstvo za prskanje od preslice (rastavića)
Ova biljka sadrži prilično silicijumove kiseline. Koristi se protiv biljnih bolesti, kao sto su pljesan, hrđa, protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka.
Priprema:
1 kg svježe preslice (ili 150 gr osušene) potopiti u 10 lit vode i ostaviti 12 sati. Drugi dan preslicu izvadimo i u manjem djelu vode u kome se namakala skuhamo, tako da polako vrije jedno 30 min. Ostavimo poklopljeno da se ohladi a zatim dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. Jednu litra ovog čaja razrijediti u 5 lit vode, procijediti i upotrijebiti.
Biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i sunčano. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Ako prvo prskanje nije zadovoljavajuće treba ga ponoviti, ne moze škoditi već koristiti.
Sredstvo za prskanje od vratiča u cvjetu (tanacetum vulgare)
Djeluje protiv štetočina, protiv grinja, buba, protiv lisnog moljca, hrđe na biljkama i pljesni.
Priprema:
500 gr svjeih listova, stabljika i cvjetova vratiča ili 30 gr osušene biljke potopiti u 10 lit vode. Može se skuhati kao preslica. Zimi se njima prskaju biljke a ljeti samo zemlja oko biljaka.
Paznja: ova tekućina pripremljena na ovaj način je otrovna za ljude!
Sredstvo za prskanje od listova rabarbare
Djeluje protiv moljaca koji nagrizaju listove.
Priprema:
1 kg svježih listova rabarbare preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24 sata. Procijediti i upotrijebiti. Može se i zalijevati.
Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka
Koristi se kada se pojave grinje i pljesan i u slucaju da lišće postane smeđe. Od kuhanih ljuski crnog luka moze se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekata.
Priprema :
500 gr nasječenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 lit vode. Kada tekućina prestane pjeniti, razrijediti sa desetostrukom količinom vode i protiv pljesni njome prskati zemlju.
Sredstvo za prskanje od buhača
1 kg usitnjenog svježeg bilja ili 100- 200 gr usitnjenog suhog bilja, preliti sa 10 lit kipuće vode, te ostaviti pokriveno 20-30 min. Tekućinu procijediti, ostaviti da se ohladi i upotrijebiti.
Biljke koje možemo upotrijebiti kao biljni pesticid, gnojivo ili kao sredstvo za lječenje nekih bolesti na biljkama
-Bazga (sambucus nigra) –list- protiv biljnih uši, vrtne mušice i muhe
-Boražina (borago officinalis) –cijela biljka- protiv raznih vrtnih nametnika i kukaca
-Bosiljak (achilea millefolium) –list- protiv biljnih uši, vrtne mušice, muhe i moljci
-Buhač (chrysanthemum cinerariifolium) –cvijet- protiv komaraca, uši , grinja, muha, buha, zohara, mrava, paukova i stjenica
-Češnjak (allium sativum) –lukovica- protiv zelenih muha, biljnih uši, raznih biljnih nametnika a liječi snijet
-Dragoljub (tropaeolum majus) –list- protiv biljnih uši
-Gavez (symphytum officinale) –list- gnojivo koje sadrzi dušik, fosfor, kalij, minerali, kalijev karbonat (fermentacija)
-Hren (armoracia rusticana) –list- protiv truleži
-Kadifica (tagetes patula) –cijela biljka- protiv glisti, crva, vrtnih kukaca i biljnih uši
-Kamilica (chamomilla recutita) –cvjetna glavica- lijeci trulež i pljesan a kao pesticid djeluje protiv biljnih uši i moljaca
-Kopar (anethum graveolenus) –cijela biljka- protiv truleži, kao gnojivo sadrzi sumpor, kalij, kalcij, natrij, minerali a kao pesticid protiv vrtnih kukaca, raznih nametnika
-Kopriva (urtica dioica) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi željezo, dušik. Minerali, mikroelementi i kalijev karbonat. Također odličan kao pesticid.
-Lavanda (lavandula angustifolia) –cvijet i list- protiv muha i moljaca
-Lovor (laurus nobilis) –list- protiv žiđaca, buha, biljnih ušiju, moljaca i vrtnih kukakca
-Maslačak (taraxacum officinale) –cijela biljka- kao gnojivo sadrzi bakar
-Metvica / Menta (mentha piperita) –list- protiv biljnih uši, mrava, muha, buha, miševa i moljaca
-Odoljen (valeriana officinalis) –cijela biljka- kao gnojivo sadrži fosfor i minerale
-Pelin (arthemisia absinthium) –list- protiv muha i moljaca, buha i uši, voćnih moljaca, vrtnih mušica, biljnih uši, gusjenica.
Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka
Koristi se protiv grinja i plijesni te u slučaju kada lišće postane smeđe. 500 gr nasječenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 litara vode. Kada tekućina prestane pjeniti, razrijediti je desetostrukom količinom vode te njome prskati zemlju protiv pljesni. Od kuhanih ljuski crnog luka može se napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata.
Sredstvo protiv lisnih uši i gljivičnih bolesti.
Lisne uši se najlakše odbiju od biljaka ako se u blizini oboljele biljke posadi lavanda ili čubar. Mlazom vode se mogu odstraniti s biljaka, ujutro kako bi se biljke što prije osušile na suncu. Ako to ne pomogne, može se upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.
Tekuće gnojivo od listova gaveza.
Gavez sadrži željezo, kalcij, kalij, fosfor i mangan. Sve su to mikroelementi potrebni biljkama za normalan rast i razvoj. Gnojivo od gaveza jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Priprema se na isti način kao i gnojivo od koprive. Nakon nekoliko dana stajanja, kada se prestane pjeniti, smeđe je boje i neugodnog mirisa koji podsjeća na stajski gnoj. Razrijediti ga vodom u odnosu 1:10. Kvalitetno gnojivo dobit ćete miješanjem gnojiva od koprive i gaveza u odnosu 1:1.
Neven
Poznat je po svojim ljekovitim svojstvima, izlučuje sok koji pomaže tlu pri oslobađanju od štetnih tvari.
Kadifa
Korijen kadifice izlučuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji uništavaju korijen. Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljišnih štetnika i gljivica.
Leptir kupusar
Najbolje ga je otjerati iz zelja ako između zeljarica zasadite rajčice, jer ne vole njezin miris.
Hele
Dobro znana faca
- Tu od
- 6 Sij 2013
- Poruka
- 1,961
Korisne životinje – pomagači u borbi.
Da bi se u vrtu mogla primijeniti biološka zaštita, ne treba tjerati sve životinje, jer nisu sve neprijatelji. Vrlo je važno zadržati korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina. U procesu suzbijanja štetočina od velike koristi su životinje koje se njima hrane. Najbolji pomagači su ptice, ježevi i žabe koji jedu puževe, ali i neki kukci kao što su bubamare, mrežokrilke i bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih ušiju.
Bubamare i njezine ličinke pojedu dnevno i do 400 lisnih ušiju. Da bi bubamare imale što jesti, ne treba uništavati prve lisne uši koje se pojave u proljeće, jer će se tako smanjiti broj bubamara kojih ionako već ima premalo. Ako ste u mogućnosti, za žabe je dobro u vlastitom vrtu iskopati malu baru i zasaditi vodeno bilje. Žabe će nastaniti baru, pa će opasnost od puževa biti puno manja. Ptice na dan prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih nametnika. Da biste privukli i zadržali ptice, postavite im kućicu. Neka otvor kućice bude okrenut prema jugoistoku. Preko ljeta im osiguravajte dovoljne količine vode u plitkim posudama, a zimi hranu. Ptičice će vas riješiti nametnika u vrtu i svakodnevno vas razveseliti svojim pjevanjem. U vrtu nalazimo i pauke koji su prirodni neprijatelji muha i komaraca. Grabežljive grinje su prirodni neprijatelji crvenog pauka, ali i nekih drugih štetnih grinja.
Najčešći nametnici i kako ih se riješiti
Lisne uši su mali nježni kukci koji mogu biti krilati ili beskrilni. Boja im ovisi o stadiju razvoja i biljci hraniteljici pa mogu biti od svijetložute i zelene do crne boje. Hrane se sisanjem biljnih sokova i to na najnježnijim biljnim dijelovima - lisnim izbojima i cvjetnim pupovima. Izazivaju zastoj u rastu biljke, kovrčanje listova, iza njih ostaje medna rosa koja kaplje po donjim listovima čineći ih ljepljivima, a kasnije pocrne jer se na njima razvijaju gljive čađavice. Napadaju velik broj kultura. Javljaju se u proljeće i jesen tijekom toplog i suhog vremena te nakon obilnih kiša. Ako lisne uši jako napadaju neku biljku, to je znak da je poremećena njezina cirkulacija. Ponekad je dovoljno prekriti i prihraniti tlo kod korijena biljke. Postoje biljke koje su ušima naročito privlačne. Te biljke se mogu saditi među druge biljke da bi ih zaštitili od ušiju. Na primjer, saditi salatu i bob među jagode. Uši će se preseliti na salatu i bob, a jagode će ostati neoštećene.
Štete od puževa
Puževi su česti neželjeni gosti, a njihovih prirodnih neprijatelja ježeva i žaba sve je manje. Puževi najčešće napadaju zeleno lisnato povrće. Iako spori, vrlo su uporni i povrću mogu nanijeti veliku štetu. Hrane se noću jer im smeta sunce pa ih je najlakše pronaći kada padne mrak uz pomoć svjetiljke. Puževa se može riješiti uz pomoć taloga kave koji ne vole jer je u većoj koncentraciji otrovan. Napadnute biljke treba zalijevati talogom kave, koji ne samo da će otjerati puževe, već će i blago gnojiti zemlju i istovremeno tjerati biljne mušice. Budite umjereni u zalijevanju tla talogom od kave, jer on podiže kiselost tla. Tlo oko biljaka koje puževi napadaju može se posuti pepelom ili kamenim brašnom. Kako bi se puževi držali što dalje od biljaka ovaj postupak treba ponavljati nakon svake kiše. Puževe odbijaju i neke biljke kao što su dragoljub, kadulja, timijan i ricinus.
Rovac je jedan od učestalih zemnih štetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje. Rovac je noćna životinja i izlazi na površinu zemlje samo noću. Njegov rov nije duboko u zemlji pa se najlakše uhvati ako se u tlo ukopa posudu s vodom, a sa strane postave daščice koje ga usmjeravaju u posudu.
Krtica je korisna životinja jer uništava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krtičnjake koji narušavaju estetski izgled vrta. Najlakše ju je otjerati ako se u tlo ukopa prazna boca, tako da se vrh boce ukopa u otvor njegovog rova, pazeći da se ne začepi grlo flaše. Zvukove koje proizvodi vjetar i prazna boca, krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze.
U borbi protiv štetočina pomaže prirodni suživot između nekih biljaka - ako se posade jedna blizu druge povećava se njihova snaga i urod te se bolje štite od nametnika. Na primjer, sadnja mrkve uz luk, štiti biljke od lukove/mrkvine muhe, a zabijanje grana bazge u tlo služi kao zaštita od krtica. Kako biljke imaju ljekovito djelovanje na ljudsko zdravlje, jednako tako mogu pozitivno utjecati i jedna na drugu. Postupke treba ponavljati i nekoliko puta, ali budite strpljivi.
Da bi se u vrtu mogla primijeniti biološka zaštita, ne treba tjerati sve životinje, jer nisu sve neprijatelji. Vrlo je važno zadržati korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina. U procesu suzbijanja štetočina od velike koristi su životinje koje se njima hrane. Najbolji pomagači su ptice, ježevi i žabe koji jedu puževe, ali i neki kukci kao što su bubamare, mrežokrilke i bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih ušiju.
Bubamare i njezine ličinke pojedu dnevno i do 400 lisnih ušiju. Da bi bubamare imale što jesti, ne treba uništavati prve lisne uši koje se pojave u proljeće, jer će se tako smanjiti broj bubamara kojih ionako već ima premalo. Ako ste u mogućnosti, za žabe je dobro u vlastitom vrtu iskopati malu baru i zasaditi vodeno bilje. Žabe će nastaniti baru, pa će opasnost od puževa biti puno manja. Ptice na dan prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih nametnika. Da biste privukli i zadržali ptice, postavite im kućicu. Neka otvor kućice bude okrenut prema jugoistoku. Preko ljeta im osiguravajte dovoljne količine vode u plitkim posudama, a zimi hranu. Ptičice će vas riješiti nametnika u vrtu i svakodnevno vas razveseliti svojim pjevanjem. U vrtu nalazimo i pauke koji su prirodni neprijatelji muha i komaraca. Grabežljive grinje su prirodni neprijatelji crvenog pauka, ali i nekih drugih štetnih grinja.
Najčešći nametnici i kako ih se riješiti
Lisne uši su mali nježni kukci koji mogu biti krilati ili beskrilni. Boja im ovisi o stadiju razvoja i biljci hraniteljici pa mogu biti od svijetložute i zelene do crne boje. Hrane se sisanjem biljnih sokova i to na najnježnijim biljnim dijelovima - lisnim izbojima i cvjetnim pupovima. Izazivaju zastoj u rastu biljke, kovrčanje listova, iza njih ostaje medna rosa koja kaplje po donjim listovima čineći ih ljepljivima, a kasnije pocrne jer se na njima razvijaju gljive čađavice. Napadaju velik broj kultura. Javljaju se u proljeće i jesen tijekom toplog i suhog vremena te nakon obilnih kiša. Ako lisne uši jako napadaju neku biljku, to je znak da je poremećena njezina cirkulacija. Ponekad je dovoljno prekriti i prihraniti tlo kod korijena biljke. Postoje biljke koje su ušima naročito privlačne. Te biljke se mogu saditi među druge biljke da bi ih zaštitili od ušiju. Na primjer, saditi salatu i bob među jagode. Uši će se preseliti na salatu i bob, a jagode će ostati neoštećene.
Štete od puževa
Puževi su česti neželjeni gosti, a njihovih prirodnih neprijatelja ježeva i žaba sve je manje. Puževi najčešće napadaju zeleno lisnato povrće. Iako spori, vrlo su uporni i povrću mogu nanijeti veliku štetu. Hrane se noću jer im smeta sunce pa ih je najlakše pronaći kada padne mrak uz pomoć svjetiljke. Puževa se može riješiti uz pomoć taloga kave koji ne vole jer je u većoj koncentraciji otrovan. Napadnute biljke treba zalijevati talogom kave, koji ne samo da će otjerati puževe, već će i blago gnojiti zemlju i istovremeno tjerati biljne mušice. Budite umjereni u zalijevanju tla talogom od kave, jer on podiže kiselost tla. Tlo oko biljaka koje puževi napadaju može se posuti pepelom ili kamenim brašnom. Kako bi se puževi držali što dalje od biljaka ovaj postupak treba ponavljati nakon svake kiše. Puževe odbijaju i neke biljke kao što su dragoljub, kadulja, timijan i ricinus.
Rovac je jedan od učestalih zemnih štetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje. Rovac je noćna životinja i izlazi na površinu zemlje samo noću. Njegov rov nije duboko u zemlji pa se najlakše uhvati ako se u tlo ukopa posudu s vodom, a sa strane postave daščice koje ga usmjeravaju u posudu.
Krtica je korisna životinja jer uništava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krtičnjake koji narušavaju estetski izgled vrta. Najlakše ju je otjerati ako se u tlo ukopa prazna boca, tako da se vrh boce ukopa u otvor njegovog rova, pazeći da se ne začepi grlo flaše. Zvukove koje proizvodi vjetar i prazna boca, krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze.
U borbi protiv štetočina pomaže prirodni suživot između nekih biljaka - ako se posade jedna blizu druge povećava se njihova snaga i urod te se bolje štite od nametnika. Na primjer, sadnja mrkve uz luk, štiti biljke od lukove/mrkvine muhe, a zabijanje grana bazge u tlo služi kao zaštita od krtica. Kako biljke imaju ljekovito djelovanje na ljudsko zdravlje, jednako tako mogu pozitivno utjecati i jedna na drugu. Postupke treba ponavljati i nekoliko puta, ali budite strpljivi.
DARIJUS
Iskusan lik
- Tu od
- 9 Stu 2011
- Poruka
- 6,744
ondać, za sigurno...
buhače na mladim prijesadnicama zelja ubijamo/rastjerujemo ______________
gusjenice na zelju ubijamo/rastjerujemo ______________
prašnu uš na zelju ubijamo/rastjerujemo _________________
trips na zelju ubijamo/rastjerujemo _________________
ja sam malo blesaf pa baš moram imat ovak napisano (ipak fala heletu kaj se mučil)
:
buhače na mladim prijesadnicama zelja ubijamo/rastjerujemo ______________
gusjenice na zelju ubijamo/rastjerujemo ______________
prašnu uš na zelju ubijamo/rastjerujemo _________________
trips na zelju ubijamo/rastjerujemo _________________
ja sam malo blesaf pa baš moram imat ovak napisano (ipak fala heletu kaj se mučil)
:Meni se jedino ispravno kod špricanja protiv štetnika čini korištenje ciljanih pripravaka koji djeluju isključivo na štetočinu a ne na korisne kukce, mislm da postoje ali su rijeti i pretpostavljam skupi. Nema smisla špricati sa pripravkom koji recimo može štetiti korisnim kukcima, ništa nismo s time napravili... opet ako susjed pored šprica sa nekim insekticidom koji eliminira sve... moš se slikat... Ode prirodna ravnoteža...
Hele
Dobro znana faca
- Tu od
- 6 Sij 2013
- Poruka
- 1,961
Kopriva je za uši i ne vjerujem da tjera išta drugo.
Za ostale štetočine koje sišu i grizu (dakle nisu korisni kukci) imate NeemAzal.
http://www.proeco.hr/n/58-neemazalr-ts.html
Za ostale štetočine koje sišu i grizu (dakle nisu korisni kukci) imate NeemAzal.
http://www.proeco.hr/n/58-neemazalr-ts.html
itp
Aktivni član
- Tu od
- 12 Svi 2008
- Poruka
- 1,902
Ti bi mogel biti prvi, daj probaj možda uspije!
Kopriva bi trebala biti i prihrana, ko da je problem napuniti špricu i poprskati par jutara...
Hele
Dobro znana faca
- Tu od
- 6 Sij 2013
- Poruka
- 1,961
ispravak, nemamo NeemAzal jerbo ga neće biti u prodaji do početka 4. mjeseca
...a meni sada uši napale blitvu za berbu...
i sad ti budi eko...:mur::mur:
Ja čuvam još jednu malu bočicu, nisam ju niti otvorio, više ne smiju prodavat u tim malim bočicama. Samo šteta je NeemAzal za uši, tu je kopriva zakon. Ako ti je baš hića prodam ti ja ovo svoje. Ja sam čuvao za buhača ali mi se prošle godine hvala Bogu nije pojavio.
Svega imam doma malo na zalihi zbog hitnih slučajeva, dostava iz Pro-eco a traje do 3 dana.
Do 3 dana djeluje kao insekticid, zbog mravlje kiseline, prvi dan dobro pa sve slabije. Nakon par tjedana dobro gnojivo, najbolje za zalijevanje po korijenu, špricanje ima manji efekat.
DARIJUS
Iskusan lik
- Tu od
- 9 Stu 2011
- Poruka
- 6,744
e baš danas pričao o učinkovitosti Neem-a na buhače, i kaže čovjek da nije zadovoljio na njima...negdje 50% ih strada, naime oni ne sišu, već samo grizu i ne uspiju unesti dovoljno Neema u sebe da bi dobili po piksi...
riješio sam uši na stari način...
kolko je bila litra Neem-a lani?...imam osjećaj da je to podosta skup sport za mene koji bi ga trebal jedno 10 litri na godinu...
riješio sam uši na stari način...
kolko je bila litra Neem-a lani?...imam osjećaj da je to podosta skup sport za mene koji bi ga trebal jedno 10 litri na godinu...