Zaštita voćnjaka od mraza

[branko 1]

evo otvaram novu temu "zaštita voćnjaka od mraza".

Na forumu se ponešto pisalo o ovoj temi ali je sve razbacano po različitim temama.Nažalost ista tema nije nigdje zaživila.

Kako je opasnost od mogučnosti pojave mraza neizostavna svake godine ( a ove godine se vidjela i posljedica u najgorem mogućem obliku ), mišljenja sam da razmjena iskustva na ovu temu mogu biti svima od koristi.

Ja sam osobno nov u voćarstvu ali planiram svoj nasad marelice barem pokušati zaštititi od posljedice kasnih proljetnih mrazeva.Za ugradnju anti-frost sistema nemam novca te razmišljam o nekom alternativnim riješenjima dimljenje, antifriz za voćarstvo.....

Nažalost kako sam već i napisao nemam osobna iskustva a u literaturi i na internetu postoje neki preparati ( antifriz ) o kojima se piše i preporučava ali još nisam naišao na nikoga tko sa istima ima iskustva te ih može i preporučiti.
Vjetrenjače isto tako nema povratne informacije.

Kako imam površinu od 0,5 h možda bi mi domljenje bilo najbolje riješenje,
ne znam ?

Opčenito sam mišljenje da je ova tema zapostavljena i da je nužna edukacija na istu temu.

Razmijenimo iskustva .........

 

[bobostar]

Morat' će moderatori foruma malo zasukati rukave... specifičnost ovog foruma je da ga ne prati odgovarajući web portal, na kojem bi se onda nalazile sve inforamcije (relevantne, sakupljene sa foruma) o pojedinim temama. Stoga je preslagivanje i tehnički i vremenski vrlo zahtjevno.

No, vratimo se na naslov teme; zaštita od mraza.

Prvi i odlučujući koraka u zaštiti od mraza je pravilan odabir lokacije. To je početak priče, pogotovo ako se ide u komercijalnu proizvodnju.
Ravničarski tereni jesu možda privlačni radi lakše obrade i veličine parcela, ali generalno to nisu voćarski položaji.
Onda slijedi odabir vrste i sorte voćke i na kraju su sredstva zaštite; pasivna (jeftinija) te onda aktivna (učinkovita i vrlo skupa).

 

[demosten]

Ak se ne varam, najjeftiniji način zaštite od mraza jest da ofarbaš vočke u bijelo- Tako će kasnije buđenje i time smanjiš malo štete.

Drugo je špricanjem borom- (ali to je kao vitamini na gripu- pomaže ali ne puno).

Sve ostalo pitaje druge.

 

[aterik]

u prošloj vegetaciji, kod mene, breskve i kajsije nisu niti cvale... mislim da se to smrznulo još u veljači, ostalo je pobrao mraz osim par jabuka... ne bi volio da se to opet desi no ne razumijem to dimljenje pa ako netko to može objasniti... radi se o malom amaterskom voćnjaku od 100 stabala

 

[branko 1]

Morat' će moderatori foruma malo zasukati rukave... specifičnost ovog foruma je da ga ne prati odgovarajući web portal, na kojem bi se onda nalazile sve inforamcije (relevantne, sakupljene sa foruma) o pojedinim temama. Stoga je preslagivanje i tehnički i vremenski vrlo zahtjevno.

No, vratimo se na naslov teme; zaštita od mraza.

Prvi i odlučujući koraka u zaštiti od mraza je pravilan odabir lokacije. To je početak priče, pogotovo ako se ide u komercijalnu proizvodnju.
Ravničarski tereni jesu možda privlačni radi lakše obrade i veličine parcela, ali generalno to nisu voćarski položaji.
Onda slijedi odabir vrste i sorte voćke i na kraju su sredstva zaštite; pasivna (jeftinija) te onda aktivna (učinkovita i vrlo skupa).

Na moju žalost nalazim se na ravničarskom terenu na kojemu ja realna mogučnost pojave mraza.No taj problem dijelim sa mnogima koji imaju svoje voćnjake u nizini.
Loša lokacija ali što da se radi kada nema brda u blizini !

No cilj je izmjeniti iskustva artyman: i pomoči jedni drugima da i mi koji imamo voćnjake u nizini zaštitimo svoje nasade.artyman:

 

[code]

Da li utječe na mraz obrađeno zemljište , odnosno usjev u voćnjaku?

Mislim da sam čuo da povoljno utječe usjev u voćnjaku preko zime i da smanjuje rizik od mraza ?

 

[branko 1]

jedno od riješenja je i biljni antifriz,

Biljni antifriz
NPA (Natural Plant Antifreeze) može sniziti tačku oštećenja od hladnoće čak i za do 7° C. Povećava se kapacitet fotosinteze i osmonski pritisak, biljka bolje usvaja hranu i vodu, zbog boljeg iskorištena prirodnih resursa zemljišta smanjuje se količina upotrebljenog đubriva, povećava se otpornost biljke na bolesti (ušteda na radu i pesticidima), biljka je u boljoj kondiciji i otpornija.
Cropaid NPA ima pH vrednost 1.9-2.1. Ne sme se mešati sa hemikaliljama i pesticidima koji imaju pH vrednost višu od 7 ili okvašivačima jer će Cropaid NPA izgubiti svoja svojstvo. Za primenu izabrati lep i sunčan dan. Najbolje vreme za primenu je dva dana pre očekivanje hladnoće ili mraza. Preporučuje se primena u vremenu između 10 i 15 časova uz temperaturu od 12°C u plasteniku i minimum 9°C na otvorenom. Ukoliko ovo nije moguće primeniti tokom najtoplijeg dela dana. Cropaid neće delovati ukoliko su biljke doživele hladan šok.

Kao što je opisano, Cropaid NPA će privremeno pomoći u sledećih do 10-15 dana , ali neće omogućitit biljkama da rastu izvan njihovog normalnog izgleda.

Primena na voće (kajsije, breskve, šljive, trešnje, grožđe, jabuke i sl.)

Primenom NPA tri puta u pravo vreme omogućavate da biljka lakše podnese pozni mraz ponekad čak i bez gubitka u prinosu. Primer Engleskih proizvođača kajsije pokazuje da je zasad tretiran NPA doneo 80-90% prinosa u odnosu na ne tretiran pri mrazu od -5°C.

Natural Plant Antifreeze nije sredstvo koje leči biljke, već način da se spreči nastajanje oštećenja i stvori imunitet pomoću kojega će biljka sama u određenoj meri da se odbrani. Efekat koji će NPA prouzrokovati ovisi o vrsti biljke, genetskom potencijalu, temperaturi, opštem stanju biljke i sl. Ne može svaka biljka da proizvede AFP i AAA, a one koje mogu uz Cropaid Natural Plant Antifreeze će ih proizvesti još više.

Primer:

Primena Crop AID-a na kajsiji u Liparu (Kula) u proleće 2008.godine (vidi sliku).

Preparat je, prema uputstvu istretiran 17. marta. Potom su usledili mrazevi. Prvi, 20.marta (t=-3°C, oštećenje 0%), drugi 21.marta (t= -3°C, oštećenje 0%) i treći 22.marta (t=-4°C, oštećenje max 5%).

Opširnije:

www.atpdoo.rs/biljni_antifriz


Ovo je skinuto sa internete (ne u cjelosti samo osnove).
Sve skupa se čini jako zanimljivo i efikasno za rane proljetne mrazeve.

Malo sam se raspitivao kod okolnih voćara, ima li netko iskustva sa antifrizom no uvjek isti odgovor.
Nitko nije ni pokušao.
Na forumima se nitko nije pohvalio da je svoj nasad sačuvao primjenom antifriza.

 

[shumbiliks]

I ja se isto raspitujem po balkanskim forumima u vezi Cropaid.a no bez uspeha za sad.
Ono sto znam o njemu je to sto sam procito na netu i nista vise ali i to je dovoljno da me zainteresuje i da probam.
Dali mozda znas di se moze nabavit?

 

[branko 1]

Ne znam gdje se može nabaviti a ni koja mu je cijena.
Kako imam nasad star tek jednu godinu još ove sezone ne planiram tretirati ali za godinu dana vjerujem da ću probat tretirat barem dio voćnjaka.

 

[bobostar]

Ne znam gdje se može nabaviti a ni koja mu je cijena.
Kako imam nasad star tek jednu godinu još ove sezone ne planiram tretirati ali za godinu dana vjerujem da ću probat tretirat barem dio voćnjaka.

Prodajna cijena je cca. 75 EUR/1 lit. (+troškovi slanja) Cropaid NPA, a doza primjene je 500 mL/100 lit. vode i dobro poprskati voćke (uskoro će biti i neki podataka na portalu).
Što se tiče koštićavog voća (marelice) prvo tretiranje ide prije pada lišća (jesen) i onda slijedeće u proljeće kod bubrenja pupova nastaviti prskanja dok ne prođe opasnost od mrazova.

 

[branko 1]

u prošloj vegetaciji, kod mene, breskve i kajsije nisu niti cvale... mislim da se to smrznulo još u veljači, ostalo je pobrao mraz osim par jabuka... ne bi volio da se to opet desi no ne razumijem to dimljenje pa ako netko to može objasniti... radi se o malom amaterskom voćnjaku od 100 stabala

Voće se dimi u vrijeme kada nastupa kasni proljetni mraz obično u noći i rano ujutro..........citat iz knjige "ŠLJIVA" autora P.D.Mišića,

"Zadimljavanjem i zamagljivanjem se stvara dim ili magla iznad šljivika koji se štiti.Na taj način spriječava se izračivanje topline iz zemljišta i organa šljiva.Zadimljivanje izamagljivanje su stari i jeftini načini borbe protiv mrazeva,ali nisu uvjek efikasni.Dim se stvara paljenjem svježeg stajnjaka, korovine, korova, trule piljevine, vlažne slame, otpadaka šaše i starih guma u kritičnom trenutku u noći.Magla se stvara korišćenjem raznih kemiskih sredstava."

Osobno sam se raspitivao za ovakav način zaštite voća ( zadimljavanje ) i mislim da ću probati paliti piljevinu.Jedini mi je problem kako u kratkom vremenu zapaliti 30-40 vrpa vlažne pilevine ?:scratch:scratch:scratch
Iskustva ću podjeliti možda već na proljeće...........

Što se tiće zamagljivanja nigdje nisam nišao na podatak s čim se zamagljuje i koji se kemiski preparati koriste.........

 

[tatkodvd]

Osobno sam se raspitivao za ovakav način zaštite voća ( zadimljavanje ) i mislim da ću probati paliti piljevinu.Jedini mi je problem kako u kratkom vremenu zapaliti 30-40 vrpa vlažne pilevine ?:scratch:scratch:scratch
Iskustva ću podjeliti možda već na proljeće...........

Ne mora biti mokra, bolje je kad je suva. Suva isto dimi kao đavo. Lako ćeš to sve zapaliti. Uzmeš dan-dva prije popakuješ piljevinu u obične PVC vreće od smeća, što veća to bolja. Rasporediš ih po voćnjaku. Takođe prije uspeš nafte u flašu (nikako benzin jer je eksplozivan). Kad treba da ih zapliš otvoriš gore vreću da može dim izlaziti, a na dnu sa strane probiješ otvor od nekih 20 cm, koji malo poliješ naftom i zatim ga zapališ običnim upaljačem i to je to, ide brzo sigurno. Samo ova metoda je efikasna kada nisu jaki mrazevi, odnosno podigne temperaturu za 1 ili max 2 stepena u zavisnosti koliko gusto staviš vreće. Preko minus 4 neće ti pomoći, oprobano.

 

[branko 1]

Ideja sa vrećama i naftom je super. Hvala !

Koliko gusto stavljaš vreće ?

 

[tatkodvd]

Ja sam stavljao otprilike na svakih 20-tak metara.

 

[aterik]

Voće se dimi u vrijeme kada nastupa kasni proljetni mraz obično u noći i rano ujutro......confused:

ako sam dobro shvatio, trebam stvoriti dimnu zavjesu... ovo sa piljevinom se čini dosta jednostavno...

 

[branko 1]

Danas nabavio nešto hrastove piljevine.
Počele pripreme za proljeće...........

 

[tatkodvd]

Danas nabavio nešto hrastove piljevine.
Počele pripreme za proljeće...........

Uh dobro me napomenu sasvim sa zaboravio da treba nabaviti piljevinu .

 

[branko 1]

Ne mora biti mokra, bolje je kad je suva. Suva isto dimi kao đavo. Lako ćeš to sve zapaliti. Uzmeš dan-dva prije popakuješ piljevinu u obične PVC vreće od smeća, što veća to bolja. Rasporediš ih po voćnjaku. Takođe prije uspeš nafte u flašu (nikako benzin jer je eksplozivan). Kad treba da ih zapliš otvoriš gore vreću da može dim izlaziti, a na dnu sa strane probiješ otvor od nekih 20 cm, koji malo poliješ naftom i zatim ga zapališ običnim upaljačem i to je to, ide brzo sigurno. Samo ova metoda je efikasna kada nisu jaki mrazevi, odnosno podigne temperaturu za 1 ili max 2 stepena u zavisnosti koliko gusto staviš vreće. Preko minus 4 neće ti pomoći, oprobano.

Zanima me koliko dugo ti gori piljevina u vreči ?
Jel potrebno dva paljenja ili jedna vreča cca 110 l izdura do jutra ?

 

[daevu]

kad bi se dalo nać starih metalnih kanti od po 20-30l to bi bilo super

nabije se piljevina u sredini rupa i potpali se

 

[tatkodvd]

Zanima me koliko dugo ti gori piljevina u vreči ?
Jel potrebno dva paljenja ili jedna vreča cca 110 l izdura do jutra ?

Može da izgura do jutra.

kad bi se dalo nać starih metalnih kanti od po 20-30l to bi bilo super

nabije se piljevina u sredini rupa i potpali se

To je još bolja ideja, a može se realizovat tako što se nabije piljevina u nekoj metalnoj kanti i onda se tako nabijana stavi u PVC vreću koja se kasnije zapali, opisao sam i kako.
Samo postavlja se pitanje ko koliko ima vremena za tu realizaciju i kolika mu je površina. Piljevine treba spremiti za više dana odnosno najmanje za dva pa i tri jutra kad se očekuje mraz.