-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Zelena gnojidba
- Temu pokrenuo Tajo pajo
- Datum prvog posta
u sušnim periodima možeš se ti na trepavice postaviti...
je, prošle godine je bio veliki problem. ja sam riskirao i nisam orao do zadnjeg pred sjetvu kukuruza i bilo je užas. teško oranje, loša priprema...al nije bilo pomoći jer negdje od sredine drugog mjeseca nije bilo kiše...
al sijao sam opet...za sad još ne planiram ostaviti golu zemlju...
@MilanZetor nije ti još kasno...može se posijati...bitno da nikne prije minusa da može preživjeti...ionako pokrovna tek na proljeće stvara veću masu...
je, prošle godine je bio veliki problem. ja sam riskirao i nisam orao do zadnjeg pred sjetvu kukuruza i bilo je užas. teško oranje, loša priprema...al nije bilo pomoći jer negdje od sredine drugog mjeseca nije bilo kiše...
al sijao sam opet...za sad još ne planiram ostaviti golu zemlju...
@MilanZetor nije ti još kasno...može se posijati...bitno da nikne prije minusa da može preživjeti...ionako pokrovna tek na proljeće stvara veću masu...
ja sam bez obzira na sve probleme imao sasvim solidan urod kukuruza u klipu...bilo ga je 30% manje nego prošle godine, ali s obzirom da su svi oko mene brali prosjek od 7t/ha onda sam ja zadovoljan sa urodom 572...
ja smatram da ima prednosti, bez obzira na suše...od ove godine uvodim još jednu stvar, probat ću sa bakterijama na žetvene ostatke i na proljeće baš na pokrovni usjev...
ja smatram da ima prednosti, bez obzira na suše...od ove godine uvodim još jednu stvar, probat ću sa bakterijama na žetvene ostatke i na proljeće baš na pokrovni usjev...
Kada se dogodi očiti nedostatk padavina, to jest suša - onda glavni problem nisu pokrovni usjevi. Pokrovni usjevi kako god bili uspostavljeni neće spsiti osnovnu kulturu od suše. Možda mogu malo ublažiti ili samo odgoditi štetu do prvih padalina (pod uvijetom da su uspostavljeni pravilno).
Glavna greška uspostave pokrovnih usjeva je u tome - da kada se oni uspostavljaju konvencionalnom pripremom - to jest obradom i onda sjetvom u potpuno obrađeno tlo - to previše košta, previše se izgubi vode iz tla pripremom za sjetvu, a pri tome biljni ostaci se pomješaju sa tlom i onda izgube svoju zaštitnu funkciju (koju bi imali da ostanu na površini tla). Tako da uspostavom pokrovnih usjeva sa punom obradom - zapravo dobivamo sve ono najgore: visoku cijenu, veliki gubitak vode iz tla i ukidanje zaštitne funkcije biljnih ostataka prethodne kulture (kada ostaju na površini tla). Pokrovni usjevi ima smisla samo ako ga možeš uspostaviti/posijati direktnom sjetvom.
Glavna greška uspostave pokrovnih usjeva je u tome - da kada se oni uspostavljaju konvencionalnom pripremom - to jest obradom i onda sjetvom u potpuno obrađeno tlo - to previše košta, previše se izgubi vode iz tla pripremom za sjetvu, a pri tome biljni ostaci se pomješaju sa tlom i onda izgube svoju zaštitnu funkciju (koju bi imali da ostanu na površini tla). Tako da uspostavom pokrovnih usjeva sa punom obradom - zapravo dobivamo sve ono najgore: visoku cijenu, veliki gubitak vode iz tla i ukidanje zaštitne funkcije biljnih ostataka prethodne kulture (kada ostaju na površini tla). Pokrovni usjevi ima smisla samo ako ga možeš uspostaviti/posijati direktnom sjetvom.
Kad dijelim iskustva drugih s pokrovnim gotovo uvijek pričam o notill sjetvi pokrova, neko ovdje sije direkt a netko rasipačem na strnište, a jedan je ove godine probao i sa dronom...Iako ih velika većina sije s obradom, ali takve ne računam...Jer ja ne vidim smisao obrade i sjetve pokrova kojeg nećeš vršiti tako da nema smisla ni s financijske strane obrađivati tlo da bi posijao pokrov...
A varate se da nisu problem pokrovni usjevi u sušnim dijelovima...
Evo ovogodišnje iskustvo mog školskog kolege, konvencionalna obrada, striptill i notill...koliko sam razumio mlađi brat mu radi završni rad na tu temu pa će biti sve i dokumentirano..
Zimski notill pokrov (mix 10ak sorti, al koliko sam vidio nikao grašak, ječam, zob i di god koja rotkva i bob)...
Striptil trake urađene u veljači, a terminacija pokrova (sa teškim valjkom za 'crimpovanje') cca 4tj prije sjetve..a kad je radio striptil trake u veljači u isto vrijeme je i zatvorio teškom drljačom vlagu na konvencionalnom dijelu tj oranju..
6 jutara podijeljeno na 3 dijela, hibrid kashmir...sjetva ne znam točno, ali oko 20.04, možda bliže 25.04
konvencionalno 4t/ha
striptil 1,5t/ha
notil malčer jer je usjev nikao i preko mjesec dana kasnije od ostalih pa ga uhvatila suša i skoro bez oplodnje kukuruz, nekih 10-20% je niklo odmah nakon sjetve i točno tamo gdje je pokrov bio lošiji (potrošio manje vode u tlu) tu je nikao...pa kad je konačno pala kiša za nicanje onda je ostatak nicao al ne sav, neko sjeme je istrunilo itd...
proslogodisnje iskustvo mu je slično, samo što je prošle godine sijao ranije, u 3.mjesecu, imao je nicanje 90% na sve tri načina obrade, jedino mu je mraz na striptilu i notill unistio kukuruz jer je mraz puno jači/opasniji ako ima nekog pokrova..što je i logično zbog jače 'rose' tj imaš cca 5°C fore ('zaštite') uslijed mraza na konvencionalnoj obradi (prosle godine 8t/ha na klasičnoj a notil i striptil radila tanjurača jer je mraz uništio kukuruz)
Tako da kod nas na istoku, ima velikih izazova s takvim načinom, prvi je izbjeći mraz a drugi je sušu...
a s financijske strane gledano ulog mu je skoro 30% veći na striptilu i notilu (pokrovi su skupi...) + cijena mehanizacije za takvu obradu, iako realno po meni nije baš tolika razlika jer mislim da nije računao amortizaciju stroja i potrošnih dijelova na plugu, drljači itd...
Za takvu obradu i uspješno je bitno bar minimalno 850+ l/m2 i još bitnije bez dugačkih intervala 'perioda bez kiše'.
Istraživao sam davno Amerikance, i način obrade i sve po krajevima, i točno se to primjeti..gdje imaju kiše napretek većinom je notill i pokrovi, gdje je manje notill...iako je za sve krajeve karakteristično kad nastupi period 4,5,6 sušnih godina svi se vraćaju metodi 'okretanja tla' a znamo zašto
(osim onih koji imaju navodnjavane, ti ostaju pri notilu)
Tako da se i moj kolega školski ugledao na Amerikance pa mu je dvorište ove godine stigao opet plug nazad, a poslije njega kod dosta njih....
Najuspješniji notill krajevi Amerike nisu preko 50g imali duži period od 20dana bez kiše, a tu kad pada kiša onda pada po 1 i 2 inča što je 25-50L i više)...lako je u takvim uslovima biti pametan
A varate se da nisu problem pokrovni usjevi u sušnim dijelovima...
Evo ovogodišnje iskustvo mog školskog kolege, konvencionalna obrada, striptill i notill...koliko sam razumio mlađi brat mu radi završni rad na tu temu pa će biti sve i dokumentirano..
Zimski notill pokrov (mix 10ak sorti, al koliko sam vidio nikao grašak, ječam, zob i di god koja rotkva i bob)...
Striptil trake urađene u veljači, a terminacija pokrova (sa teškim valjkom za 'crimpovanje') cca 4tj prije sjetve..a kad je radio striptil trake u veljači u isto vrijeme je i zatvorio teškom drljačom vlagu na konvencionalnom dijelu tj oranju..
6 jutara podijeljeno na 3 dijela, hibrid kashmir...sjetva ne znam točno, ali oko 20.04, možda bliže 25.04
konvencionalno 4t/ha
striptil 1,5t/ha
notil malčer jer je usjev nikao i preko mjesec dana kasnije od ostalih pa ga uhvatila suša i skoro bez oplodnje kukuruz, nekih 10-20% je niklo odmah nakon sjetve i točno tamo gdje je pokrov bio lošiji (potrošio manje vode u tlu) tu je nikao...pa kad je konačno pala kiša za nicanje onda je ostatak nicao al ne sav, neko sjeme je istrunilo itd...
proslogodisnje iskustvo mu je slično, samo što je prošle godine sijao ranije, u 3.mjesecu, imao je nicanje 90% na sve tri načina obrade, jedino mu je mraz na striptilu i notill unistio kukuruz jer je mraz puno jači/opasniji ako ima nekog pokrova..što je i logično zbog jače 'rose' tj imaš cca 5°C fore ('zaštite') uslijed mraza na konvencionalnoj obradi (prosle godine 8t/ha na klasičnoj a notil i striptil radila tanjurača jer je mraz uništio kukuruz)
Tako da kod nas na istoku, ima velikih izazova s takvim načinom, prvi je izbjeći mraz a drugi je sušu...
a s financijske strane gledano ulog mu je skoro 30% veći na striptilu i notilu (pokrovi su skupi...) + cijena mehanizacije za takvu obradu, iako realno po meni nije baš tolika razlika jer mislim da nije računao amortizaciju stroja i potrošnih dijelova na plugu, drljači itd...
Za takvu obradu i uspješno je bitno bar minimalno 850+ l/m2 i još bitnije bez dugačkih intervala 'perioda bez kiše'.
Istraživao sam davno Amerikance, i način obrade i sve po krajevima, i točno se to primjeti..gdje imaju kiše napretek većinom je notill i pokrovi, gdje je manje notill...iako je za sve krajeve karakteristično kad nastupi period 4,5,6 sušnih godina svi se vraćaju metodi 'okretanja tla' a znamo zašto
(osim onih koji imaju navodnjavane, ti ostaju pri notilu)Tako da se i moj kolega školski ugledao na Amerikance pa mu je dvorište ove godine stigao opet plug nazad, a poslije njega kod dosta njih....
Najuspješniji notill krajevi Amerike nisu preko 50g imali duži period od 20dana bez kiše, a tu kad pada kiša onda pada po 1 i 2 inča što je 25-50L i više)...lako je u takvim uslovima biti pametan
Dobro u svemu tome je barem da se stječu praktična iskustva sa novim tehnologijama. Pročitao sam nešto malo toga o reduciranoj obradi i autori uglavnom kažu da nema uspjeha odmah poslije prelaska, nego je potreban period prilagodbe tla na nove uvijete nekih barem 3, a u većini slučajeva i 5 godina takvog rada, da bi se postigli neki vidljivi napredak i rezultati. Sa druge strane treba ekonomski izdržati taj period, nabaviti strojeve (koji neće odmah dati rezultata), a pri tome paralelno imati i cijelu liniju strojeva za konvencionalni rad. Po meni (ali daleko premalo iskustva imam da bih mogao biti siguran u to) upravo u ardinim područijima minimalna obrada (sa biljnim ostacima akumuliranim na površini) bi trebala donijeti prednost nad konvencionalnom obradom. Ja sam ove godine direktnom sjetvom posijao tritikal i raž (u strnište soje) koji su uredno niknuli nakon tjedan dana, dok se ovdje na forumu ljudi pitaju kada će u sjetvu konvencionalnim načinom (s pravom jer se i ono malo vode u zemlji trenutno osuši kada se tlo prekrene i izloži na bilo koji način). Forsiranje zelene gnojidbe, kako se sada radi, sigurno ne doprinosi akumulaciji vode u tlu, ali to je više rezultat modela kojeg je netko u adminostraciji zamislio i onda se to nameće svima - ako želiš dobiti dodatnu lovu. A svi žele tu lovu jer i sa tim sredstvima računica je kratka.
ZGseljak
Iskusan lik
- Tu od
- 21 Srp 2018
- Poruka
- 3,914
Meni se zelena gnojidba najbolje pokazala na strništu i da se zaore pred zimu.
Osobno nisam pobornik da zelenu zaoravam pred sjetvu, najviše zbog toga jer se u proljeće gola zemlja brže ugrije, nego ona koja je pokrivena biljnom masom. Zasjenjivanje zemlje mi ima više smisla u ljetu, naravno kad zelena gnojidba uspije niknuti
Osobno nisam pobornik da zelenu zaoravam pred sjetvu, najviše zbog toga jer se u proljeće gola zemlja brže ugrije, nego ona koja je pokrivena biljnom masom. Zasjenjivanje zemlje mi ima više smisla u ljetu, naravno kad zelena gnojidba uspije niknuti
Ideja pokrova je da se zaštiti tlo od erozije, u periodu kada nema komercijalne proizvodnje na tlu da se barem proizvede biomasa koja će doprinjeti ukupnom povećanju organske tvari, koja će kasnije poslužiti kao ishrana mikroorganizama tla i da se prorahli tlo (bez mehaničke intervencije). Ima tu dosta benefita - ali da bi se oni ostvarili ta organska tvar treba ostati na površini, što uglavnom isključuje obradu tla, a to je opet uglavnom no-go u našem općem poimanju poljoprivrede.....
Sa druge strane ovo što je primjetio i piše Pajdaš - ako pokrov konkurira za istu onu vodu sa komercijalnim kulturama - onda one otpadaju jer onemogućavaju komercijalnu proizvodnju (koja sve financira). Ako pokrovne kulture možeš proizvesti a da ne 'ukradu' vodu komercijalnim kulturama onda bi to moglo biti OK. Pokrovne kulture bi trebale povećati mogućnost akumulacije vode u tlu, a ne smanjiti. Ali kada nema dovoljno padavina u zimskom dijelu godine - onda sva ta matematika postaje upitna.
Sa druge strane ovo što je primjetio i piše Pajdaš - ako pokrov konkurira za istu onu vodu sa komercijalnim kulturama - onda one otpadaju jer onemogućavaju komercijalnu proizvodnju (koja sve financira). Ako pokrovne kulture možeš proizvesti a da ne 'ukradu' vodu komercijalnim kulturama onda bi to moglo biti OK. Pokrovne kulture bi trebale povećati mogućnost akumulacije vode u tlu, a ne smanjiti. Ali kada nema dovoljno padavina u zimskom dijelu godine - onda sva ta matematika postaje upitna.
ja nemam mehanizaciju za reduciranu obradu...ove godine sam uspio gruberom proći nakon žetve i posijati zelenu...u 2 prohoda jer sijem sijačicom...kombinacija kao što sam već pisao, ječam grašak daikon...uz to što pomaže u rahlosti zemlje moj plan je da imam i zelenu masu, koju malčiram, od ove godine dodatno prskam bakterijama i zaorem do 20cm da se razgradi i da pomogne u stvaranju humusa...
Znam da će ovo na prvu zvučati kontraintuitivno, ali kada zelenu masu malčiraš i onda zaoravaš nećeš postići povećanje humusa u tlu. Naime ta organska masa će se u toj varijanti daleko prebrzo razgraditi jer i malčiranje i miješanje sa tlom dovode do prebrze razgradnje. Zelena masa potrebna je prevenstveno kao hrana za mikroorganizme ali kroz što duži vremenski period a kada ju zaoreš onda 'izgori' u jako kratkom vremenu. Ako zelenu masu ostaviš na površini daleko sporije će se razgrađivati nego zaorana u tlu (opet će se razgraditi i s vremenom nestati, ali sporije), ali onda je potrebno mijenjati kompletnu tehnologiju rada, što se tebi vjerovatno neće isplatiti. Ovih par godina prelaznog perioda na no-till potrebno je da se akumulira dovoljno mase na površini, da taj sistem nekako proradi.
Jedini način da se stvori novi humus u tlu je da se zelena masa polako taloži na površini i da se samo tlo ne dira..... (to je praktički simulacija prirodnog procesa stvaranja organske tvari u tlu jer u prirodi nema obrade) - zaoravanjem, prekretanjem tla (kao i gruberiranjem koje je u tom smislu skoro isto što i oranje) dolazi do gubitka već postojeće organske tvari u tlu (ukupna bilanca humusa je negativna, on se smanjuje). Zato i ona tla koja su nekada bila bogata organskom tvari kroz vrijeme i sa mehaničkom obradom gube svoju organsku tvar.
Sa druge strane bez obrade - primjene pluga - prerije nikada ne bi bile osvojene i stavljene u funkciju poljoprivredne proizvodnje..... ali to je već neka druga priča.
Jedini način da se stvori novi humus u tlu je da se zelena masa polako taloži na površini i da se samo tlo ne dira..... (to je praktički simulacija prirodnog procesa stvaranja organske tvari u tlu jer u prirodi nema obrade) - zaoravanjem, prekretanjem tla (kao i gruberiranjem koje je u tom smislu skoro isto što i oranje) dolazi do gubitka već postojeće organske tvari u tlu (ukupna bilanca humusa je negativna, on se smanjuje). Zato i ona tla koja su nekada bila bogata organskom tvari kroz vrijeme i sa mehaničkom obradom gube svoju organsku tvar.
Sa druge strane bez obrade - primjene pluga - prerije nikada ne bi bile osvojene i stavljene u funkciju poljoprivredne proizvodnje..... ali to je već neka druga priča.
ZGseljak
Iskusan lik
- Tu od
- 21 Srp 2018
- Poruka
- 3,914
