Autohtone pasmine goveda i svinja u HR

[Goran81]

Očuvanje biološke raznolikosti jedna je od naših osnovnih ljudskih i moralnih dužnosti prema svijetu u kojem živimo.
Ona, dakako, podrazumijeva i skrb o izvornim i zaštićenim pasminama životinja. Pod zaštitom biološke raznolikosti podrazumijevamo kako očuvanje tako i evidentiranje zavičajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina udomaćenih životinja. Podoalc je gotovo izumrlo autohtono hrvatsko govedo koje svoje korijene vuče iz stepskih područja Ukrajine i Rusije. Karakterističnih razmjerno dugačkih rogova raspona i više od 70 cm, koji oblikom nalikuju liri, ponovno se počeo uzgajati u Centru za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske i time se spriječilo da podolac ne postane evidentiran tek kao pasmina koja je nekad postojala. Trajna zaštita slavonsko srijemskog podolskog goveda nema veliko značenje samo za lokalnu zajednicu nego i šire, za sav uzgoj svih goveda ove pasmine u Hrvatskoj. Prije samo tridesetak godina na našim su srijemskim pašnjacima pasla ova goveda koja su činila gotovo 90% ukupne populacije goveda u Baranji, Srijemu i Slavoniji te u Podravini do Virovitice, a danas ga je UN Agencija za hranu i poljoprivredu klasificira kao gotovo izumrlu pasminu. Do nestanka ovoga goveda dovelo je mnogo više od nepromišljenog uzgoja. Nekada se je slavonsko-srijemski podolac, koristio kao radno govedo na veleposjedima u Slavoniji. Kako se, nažalost, nikada nije pristupilo uzgoju ovog goveda s ciljem poboljšanja tovnih i mliječnih osobina, ova pasmina nije pokazivala osobiti značaj, a njezina se vrijednost počela gubiti s dolaskom mehanizacije u poljoprivredu. Broj grla počeo je značajnije opadati početkom XX. stoljeća, agrarnom reformom koja je uslijedila nakon prvoga svjetskog rata. Tada su se smanjili broj i veličina gospodarstva, a s njima i uzgoj podolca. Govedo koje je bilo dobro samo za rad, jer nije posjedovalo dobre tovne osobine niti zamjetnu mliječnost, prestalo je biti vrijedno. Danas se tek nekoliko desetaka grla posavsko-srijemskog podolca nalazi u vlasništvu Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske. Očuvanje ove pasmine goveda vrlo je važno jer su se upravo autohtona goveda prilagođavala lokalnome podneblju i razvijala otpornost na bolesti. One su poput kakvog genetskog akumulatora koji nam, u doba čak prekomjerne manipulacije genima, može poslužiti za poboljšanje svojstava uzgajanih vrsta. No da se podolac koristio i u, za našu rubriku, mnogo zanimljivije svrhe od pomagača na njivama, govore nam recepti koje su nam ostavili naši stari. Od podolca je radila ukusna juha, gulaš, a but se pripremao i na žaru.
Kako u mesnici nećete naći niti koljenicu za juhu, niti meso za gulaš, niti but za pečenje na žaru, nećemo vam niti ponuditi recepte. Čuvajmo podolce, jedimo janjetinu!

Izvor: portaloko.hr

 

[andela]

lijep pozdrav od andele!

Prijatelju za tvoj kraj je autohtono samo govedo u tipu Buše, a ovo na slici mi više sliči na Red Angus

ako ima tko informaciju bila bih mu vrlo zahvalna,a zanima me:gdje nabaviti busu,da li ona moze normalno zivjeti gdje nema krsa i brda,te kolika joj je cijena?unaprijed se zahvaljujem na bilo kojoj informaciji.nisam trenutni kupac ali me ta mala kravica fascinira i taman je za jednu obitelj,a sto znam nije zahtjevna a ni osjetljiva.

 

[breskvar]

ako ima tko informaciju bila bih mu vrlo zahvalna,a zanima me:gdje nabaviti busu,da li ona moze normalno zivjeti gdje nema krsa i brda,te kolika joj je cijena?unaprijed se zahvaljujem na bilo kojoj informaciji.nisam trenutni kupac ali me ta mala kravica fascinira i taman je za jednu obitelj,a sto znam nije zahtjevna a ni osjetljiva.

...najviše buša na jednom mjestu ima uzgajatelj Ilar Paskojević iz Bosanke kod Dubrovnika (oko 100 krava). U Hrvatskoj postoji udruga uzgajatelja buše, nedavno je održana i izložba buše. Na izložbi je bilo ponuđeno nekoliko junica steonih na prodaju, ali je početna cijena bila oko 10 000 kn, pa niti jedna nije prodana (prema mojim informacijama).
...inače za bušu se isplaćuje poticaj od 3000 kn godišnje po grlu i još 3000 kn za svako tele. Prije je poticaj bio 4500 kn + 3000 kn za svako tele, ali je smanjen na 3000 kn.
...malo "proguglaj" za brojeve telefona udruge...
pozzz

ako ima tko informaciju bila bih mu vrlo zahvalna,a zanima me:gdje nabaviti busu,da li ona moze normalno zivjeti gdje nema krsa i brda,te kolika joj je cijena?unaprijed se zahvaljujem na bilo kojoj informaciji.nisam trenutni kupac ali me ta mala kravica fascinira i taman je za jednu obitelj,a sto znam nije zahtjevna a ni osjetljiva.

...inače, buša uzgajana u boljim hranidbenim uvjetima (izvorno je doslovno gladovala, naročito zimi, na najlošijem sijenu, slami, kukuruzovini, pa čak i grančicama drveća), može dati (obzirom na svoju malu masu od nekih 200 - 300 kg) iznenađujuće velike količine mlijeka. Zabilježeni su čak i slučajevi od 27 l mlijeka dnevno dvadesetak dana nakon teljenja, no ovo su izuzeci...
...kvalitetno sijeno DTS-a i lucerne i nešto koncentrata svakako će dati rezultate

 

[Daljac]

Očuvanje biološke raznolikosti jedna je od naših osnovnih ljudskih i moralnih dužnosti prema svijetu u kojem živimo.
Ona, dakako, podrazumijeva i skrb o izvornim i zaštićenim pasminama životinja. Pod zaštitom biološke raznolikosti podrazumijevamo kako očuvanje tako i evidentiranje zavičajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina udomaćenih životinja. Podoalc je gotovo izumrlo autohtono hrvatsko govedo koje svoje korijene vuče iz stepskih područja Ukrajine i Rusije. Karakterističnih razmjerno dugačkih rogova raspona i više od 70 cm, koji oblikom nalikuju liri, ponovno se počeo uzgajati u Centru za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske i time se spriječilo da podolac ne postane evidentiran tek kao pasmina koja je nekad postojala. Trajna zaštita slavonsko srijemskog podolskog goveda nema veliko značenje samo za lokalnu zajednicu nego i šire, za sav uzgoj svih goveda ove pasmine u Hrvatskoj. Prije samo tridesetak godina na našim su srijemskim pašnjacima pasla ova goveda koja su činila gotovo 90% ukupne populacije goveda u Baranji, Srijemu i Slavoniji te u Podravini do Virovitice, a danas ga je UN Agencija za hranu i poljoprivredu klasificira kao gotovo izumrlu pasminu. Do nestanka ovoga goveda dovelo je mnogo više od nepromišljenog uzgoja. Nekada se je slavonsko-srijemski podolac, koristio kao radno govedo na veleposjedima u Slavoniji. Kako se, nažalost, nikada nije pristupilo uzgoju ovog goveda s ciljem poboljšanja tovnih i mliječnih osobina, ova pasmina nije pokazivala osobiti značaj, a njezina se vrijednost počela gubiti s dolaskom mehanizacije u poljoprivredu. Broj grla počeo je značajnije opadati početkom XX. stoljeća, agrarnom reformom koja je uslijedila nakon prvoga svjetskog rata. Tada su se smanjili broj i veličina gospodarstva, a s njima i uzgoj podolca. Govedo koje je bilo dobro samo za rad, jer nije posjedovalo dobre tovne osobine niti zamjetnu mliječnost, prestalo je biti vrijedno. Danas se tek nekoliko desetaka grla posavsko-srijemskog podolca nalazi u vlasništvu Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske. Očuvanje ove pasmine goveda vrlo je važno jer su se upravo autohtona goveda prilagođavala lokalnome podneblju i razvijala otpornost na bolesti. One su poput kakvog genetskog akumulatora koji nam, u doba čak prekomjerne manipulacije genima, može poslužiti za poboljšanje svojstava uzgajanih vrsta. No da se podolac koristio i u, za našu rubriku, mnogo zanimljivije svrhe od pomagača na njivama, govore nam recepti koje su nam ostavili naši stari. Od podolca je radila ukusna juha, gulaš, a but se pripremao i na žaru.
Kako u mesnici nećete naći niti koljenicu za juhu, niti meso za gulaš, niti but za pečenje na žaru, nećemo vam niti ponuditi recepte. Čuvajmo podolce, jedimo janjetinu!

Izvor: portaloko.hr

U potpunosti se slažem s ovom zadnjom rečenicom. Jedimo janjetinu od autohtone cigaja pasmine ovaca!

 

[mate22]

a jel netko zna nešto o tome kakva bi to grla bila kada bi se ukrižala sa nekom od dominantnih sada vrsta? jel netko zna da je netko probao. npr istarsko govedo na simentalca ili podolac na simentalca, obzirom da su podjednake veličine ako se ne varam. križanje buše sa simentalcem ne čini se izvedivo zbog izrazito velike razlike u veličini životinje (al nikad se ne zna, možda je netko i to probao )

 

[breskvar]

a jel netko zna nešto o tome kakva bi to grla bila kada bi se ukrižala sa nekom od dominantnih sada vrsta? jel netko zna da je netko probao. npr istarsko govedo na simentalca ili podolac na simentalca, obzirom da su podjednake veličine ako se ne varam. križanje buše sa simentalcem ne čini se izvedivo zbog izrazito velike razlike u veličini životinje (al nikad se ne zna, možda je netko i to probao )

...probali su, itekako. Samo na obrnut način
Tj. sustavno su, desetljećima, bušu i podolca pretapali pincgavcem i simentalcem