Bijela Izabela

[Kapetan_broda_Kupljenec]

Sve zavisi kak ko ima želudac, ja poznam jednog malera koji si svaki dan na posel zeme kanister od 3 litre, i kad ideju doma sposla on si spi u autu i nikad mu ništ nije bilo, a češe prek 30 let direktora. I svaki dan ga češe.

 

[mikke]

Ako nije dobro složena proradi prdekana tak da muhe cure sa plafona 😂

 

[rudamaca]

Nebu dugo prešlo da bu i cijepa i direktora žutica odnesla .Još se nekaj dela iz tradicije onak iz zaleta.Malo se sunce pokaže i odi reži, odi veži i tsk opet do jeseni.

A rekel mi je jedan koji je godinama baš puno u trsje ulagal i vremena i volje da je samo dva put bil baš zsdovoljan.
Veli kad je prvi put rodilo i lani kad ga je posjekel

 

[mikke]

Malo dalje od mene ima čovjek mali vinograd hotele, ali prska možda 4 put godišnje,a mi 10 i više. Prije dvije godine mi posjekli zbog žutice cirka 200 cjepova, imao i on nešto zaraze, ali nije dirao. To opet rodi po starom, jednostavno ne kužim!!

 

[rudamaca]

Ovom mojem.kolegi je baš dosta otišlo ,isto isprva nije reagiral da se bude oporavilo, ali su se posušuli i zvadil je nekih 400 komada i to na jednom dijelu de je malo uvala Na drugoj strani ima zahvačenih ali su još živi,pa i njemu nije jasno. Možda ih takve ostečene lakše mraz i zima dotuče . Ja dam probal al na cijepu obrezati da je poteral nove mladice dole iz panja pa od toga formirati nekaj i nisam pametan kaj sad . Jedni su ok , drugi su opet nastradali i moral sam ih riješiti

 

[mikke]

Mi smo pogriješili sa Sumialfom,kao za cvrčka,ali sveta voda je jača. Ne djeluje i na krumpirovu zlaticu, ali dobra je za žitnu lemu. Znaš kak veli narod "slika picu proda"

 

[iwanho]

@rudamaca,​

vidim da sa, za razliku od mene, jako razumiješ u grožđe i preradu u vino.

Ne bavim se vinogradarstvom. Imam samo malo brajde uz kuću. Nije izabela nego seksarda koja je malo slađa od izabele i neki je zoveju crni direktor. U vino preradim bez dodavanja ičega osim šečera i to samo ako je slador niži od 13, a kreće se od 12,5 do 14. Zmuljano držim nekoliko dana (obično 3) u bednjecu i zatim prešam. Vino je tamno, ali ne potpuno crno s fino izraženom aromom. Nakon par kupic se zažariju vuha i nema drugih popratnih pojava, a više nisam nikad probal popiti odjedamput jer to ne smatram normalnim.

Jedne godine sam htel dobiti roze vino i prešal sam odmah nakon muljanja. Mošt je bil lijepi crveni. Kad je otkipelo natočil sam da probam kakvo je i ostal iznenađen. Vino je bilo bijelo, čak blijeđe od bijelog direktora. Nažalost, nije imalo ni onu krasnu aromu od seksarde pa više nisam delal na taj način.

Zanima me kak delati da dobijem roze vino i aromu seksarde. Jel to uopće moguće? Mislim da i izabela ima boju u kožici i gotovo jednaku aromu pa bi način prerade trebal biti identičan. Ako netko zna, unaprijed zahvaljujem na savjetu.

 

[mikke]

Imam i ja dva kratka reda izabele, cirka 50 litara vina, isto držim na muljanom tri dana. Kod mene pod imenom Seksarda, ljudi smatraju ono crno koje pušta jaku boju već kod samog muljanja. To je vrlo intenzivne boje , možeš ga u " nalivpero natočiti i pisati".

Ovom mojem.kolegi je baš dosta otišlo ,isto isprva nije reagiral da se bude oporavilo, ali su se posušuli i zvadil je nekih 400 komada i to na jednom dijelu de je malo uvala Na drugoj strani ima zahvačenih ali su još živi,pa i njemu nije jasno. Možda ih takve ostečene lakše mraz i zima dotuče . Ja dam probal al na cijepu obrezati da je poteral nove mladice dole iz panja pa od toga formirati nekaj i nisam pametan kaj sad . Jedni su ok , drugi su opet nastradali i moral sam ih riješiti

Čitao prije par godina, na nekom forumu, da su u Vojvodini riješili većinu cvrčka prskajuči u jesen čokote sa Actelicom, što se kod nas koristi za tretiranje kukuruza kod skladištenja.

 

[senpai]

kako mjeriti šečer ? jeli oprema skupa ? jedno pitanje
sada ljudi smatraju da je stavljanje vode loše. moje vino kada ljudi piju teško mogu piti čisto(kažu prejako) . Meni nije problem. Kada pijem tuđa ili druga vina meni su sva nekak slaba ili prazna. Progutaš i nemaš više okusa. sada kada ja nebi stavljao vodu i šečer moje bi vino bilo još jače. (mješavina grožđa 60 %francuza 20% bijele izabele 25 % svakakvih cijepljenij finih sorti(za zobanje) 5%direktora) cca
probo sam nedavno graševinu iločkih podruma. popiti 2 čaše čistoga meni je teško. meni se ne sviđa. imam neki osječaj da je to voda +sećer +ekstrakt.
.

 

[senpai]

Dobil sam informacije od proizvođača. slal sam email proizvođaču
:
V prilogi vam pošiljam sliko etikete same sorte in tudi paket izabele, kjer je razvidno da samo sorto tudi cepimo na ameriško podlago. Sorta Bela izabela je zelo podobna sorti šmarnica (Direktor v hrvaškem jeziku) ampak ni enako. Bela izabela cepimo, največja razlika med cepljnko in podtaknjencu je v pridelku, gostoti jagod po grozdu, kvaliteti grozdja, bujnosti,…

Če boste odrezali reznicu in jo zapikali v zemljo se bo ta seveda odnesla ampak ne v isti meri kot cepljenk
na hr
U privitku vam šaljem sliku etikete same sorte i također pakiranje izabele, gdje je jasno da je i sama sorta cijepljena na američkoj osnovi. Sorta Bela izabela vrlo je slična sorti šmarnica (direktor na hrvatskom), ali nije ista. Bijelu izabelu cijepimo, najveća razlika između kalem i podloge je u prinosu, gustoći jagoda po grozdu, kvaliteti grožđa, bujnosti,… Ako izrežete reznicu i zabijete je u zemlju, ona će se naravno odnijeti, ali ne u istoj mjeri kao i kalem.

 

[mikke]

Ako je točno onda je to kao naš Solaris,on mi vuče na hibrid.

 

[rudamaca]

Shvačam, ne cijepi zbog filoksere,nego bira podlogu koja daje veču bujnost.


Šolaris sam probal

On je isto hibrid,ali dosta daleko od američkih roditelja,pa se priznaje kao plemenita sorta.Višestrukim križanjem uspjeli su zadržati visoku otpornost na bolesti i muškatnu aromu.Nemam pojma jel ga treba cijepiti.

Da me ne demoralizira ova žutica,stavil bi par komada

 

[mikke]

Meni lično je Solaris,samo"hit" roba.

 

[senpai]

Dakle sada je pitanje. Dali če grebenica biti ista kao početni trs? početni trs ima korijen neki divljak a plemku nešto što mi nije jasno što je. zvat ču plemku isabela. sada moja grebenica se radi iz plemke (isabele). što znači da je korijen isto od plemke. znači grebenica nema korijen divljaka.

 

[rudamaca]

Interesantni problem. Dobil budeš isabelu ak je plemka isabela. Kak ona ne treba podlogu radi filoksere, na drugoj podlozi možda daje veču rodnost,ili bolje podnosi specificno tlo.
Nije problem probati ,pa da vidimo jel ima koristi od cijepljenja izabele ili rasadnik prodaje muda pod bubrege.

Tak ke i žutica stigla

 

[senpai]

a kaj je sa cijepljenim sortama? ako njih grebeničam korijen bu plemka valjda. sad ja imam jedno 15 cijepljenih svakakvih sorti koje neke grebeničam kada mi paše . otac mi veli da se oduvijek sve grebeničalo i uvijek je bilo dobro.

 

[rudamaca]

Onda imaš sreće i vinograd na terenu gdje netreba cijepiti. Postoje pojedina područja gdje du opstali vinogradi bez cijepljena a da i nije baš jasno zašto.

Uglavnom kod mene na zapuštenim vinogradima gdje raste divljak vidi se filoksera ma listovima

 

[senpai]

Ali ja nekada po lišču francuza imam filokseru.

 

[blazkc]

Da mi se sad neko ne uvrijedi.

Noha.izabela,tudum i ostali direktori spadaju u vinovu lozu ko zebre i magarci u trkače konje.
Ne spadaju u stare sorte nego su svi do jednoga hibridi dobiveni u zadnjih 100- 150 godina.

Uz kukuruz i krumpir koji su iskorijenili glad u starom svijetu,preko bare je donešeno i par katastrofa.Novonaseljeni sjevernjaci vjerojatno nisu ni pokušavali uzgajati vinograde,a kad su pristigli naseljnici iz krajeva gdje je vino uobičajeno i donjeli sadnce pokazala se čudna stvar - sve je propadalo i vinogradi su se nakon dvije tri godine sušili.Biljke iz iste porodice-američke sorte loze nisu obolijevale ali nisu bile upotrebljive za proizvodnju ikakvog vina.Neke vrste čak nemaju šećera.Vino se uvozilo a zemlja je smatrana "otrovnom" za sadnju vinograda.

Onda je neki nadobudni blesan okrenul pilu naopako i američke divljake donesel na naš kraj. Pokazalo se da su neki malo žutkasti da su i dalje neupotrebljivi za vino ali i da ne sahnu.
Za karantene i fitosanitarne inspekcije niko nije znal i vrata za katastrofu bila se širom otvorena.Sa sadnicama je stigla i tajanstvena pošast zbog koje vinova loza nije uspijevala u Americi.Filoksera ,sitna uš koja napada neotporni korjen plemenite loze u par godina prouzročila je uništenje tisuća vinograda i ekonomski slom stotina obitelji.I nepovratno uništenje tisuća ako ne i desetaka tisuća malih ,lokalnih sorti koje su se razvile spontanim križanjem kroz stotine godina .
Do pojave filoksere neke stvari u vinogradarstvu su bile jednostavne- pljuneš košticu i izraste novi trs.
U rješavanje problema uključile su se mudre glave a kako se trovanje tla radi uništenja filoksere nije pokazalo najpametnijim ,ispalo je e da cijepljenje plemke plemenite loze na korjen američkog divljaka koji je otporan na zarazu daje rezultate.Tu se opet pokazalo da podloge kod kojih ima dobar postotak uspješnog cijepljena imaju problem sa vapnom u evropskom tlu. Uzastopnim križanjem više američkih i evropskih sorti dovivene su upotrebljive podloge.
Tu je sad druga kvaka
.Uz filokseru stigla je i pepelnica i plamenjača,isto domače bolesti američkih divljaka koji su na njh gotovo otporni zahvaljujući drugačijoj ķožici na bobicama.Kod divljaka je aroma u kožici i što su američko -evropski hibridi zbog kožice bili otporniji na pepelnicu i peronosporu ,pokupili bi i neželjeni okus.

A onda su zagorci (i svi susedni drozđeki,da se ne lažemo) zaključili da se od toga vraga da napraviti prava pijača. Kakvo spašavanje starih sorti,ovo pikneš šibu i raste,nema spricanja,voda se MORA dodati(kao nije zbog količine nego nemre čista noha) a kad ide voda mora i cukor da se voda ne pokvari.

Odovud i zabluda o metilnom alkoholu,jes da ga nešto ima ali je posljedica torture, fermentacije kožica i dodelavanja.

I sad nakon sto godina ispada da je noha starinska sorta a ovi cijepi su novotarije.

Je ,još u vezi toga ima područja koja filoksera nije zahvatila i imaju "cijep" bez cijepljenja.Tlo sa kvarcnim pijeskom koji je preoštar da grinje prežive,ili područja u kojima su vinogradi zimi pod vodom.

Ne vidim svrhu cijepljenja nohe.Sama po sebi je otporna na filokseru jer hibrid američkih sorti

Moj susjed je grožđe bijele hotele odnesel na institut u Zagreb na ispitivanje na metilni alkohol jer su ga susjedi stalno " cepili" da bu poludel od toga vina ! Sa instituta su mu rekli da je grožđe u redu ali da peteljke prilikom vrenja stvaraju metilni alkohol! Znači ako se peteljke meknu pijača je v redu ! Pozdrav iz Podravine 😊🍻

 

[Deda Marek]

Metilni alkohol se stvaral dok su nekad dedeki pacali noju tjedan dana. Normalno uz cukorek i vodicu. Noju maceriraj 24 sata i v prešu. Nemoguće ju je odma prešati zbog želatinastog mesa. A bit svega je da nije dovoljno biti vinogradar. Treba znati biti podrumar