BIO-VRT (vrtlarenje kao hobi u suradnji s prirodom)

[bobostar]

a ne znam,danas svašta nosi oznaku eko da se lakše i bolje proda. Pa jel ne bi svaki kompost trebao biti eko kad se sve štetne supstance unište na temperaturi kad se radi kompost? Osim ako unutra ne stavljaju nekaj kaj ne "pregori" ..... ja sam našla zemlju za povrće,voće i cvijeće 50l za 26kn u Ktc.I lijepa je crna,nije onak puna piljevine ko neke koje sam kupovala...baš izgleda dobro

Kad je već BIO, onda je potreban oprez oko kupovanja gotove zemlje.
Sama naljepnica na vreći ništa ne jamči (to svatko može napisati; a kontrole nažalost nema), već bi trebala imati certifikat i isti provjeriti.
Pogotovo su kritične ove za cvijeće.
Budući da cvijeće nije namjenjeno za prehranu, onda je količina teških (toksičnih) metala i ostalih otrovnih spojeva puno veća. Naime, supstrati koji ne mogu zadovoljiti norme za proizvodnju povrća, deklariraju se onda za cvijeće (i samim time su jeftiniji).
Ako želiš biti sigurna, onda samo "brand" supstrati za povrće - Brill, Klasmann i sl, uz koje uvijek ide i certifikat.
Za ove no-name veliki, veliki oprez, da ne bi BIO postalo "bio nekad"...

 

[Hana1]

slažem se Bobostar potpuno! U baumaxu nema klasmana nažalost (bar uVž) ali ima Green vital ili Composana,e sad jel to donekle dobro? Na poljoprivrednoj emisiji je Kornelija sama slagala supstrat za sijanje od zemlje sa krtičnjaka i pijeska al ja nemam vremena tražiti krtičnjake a na vrtu ih nema (na sreću ili žalost) pa ako može savjet?

 

[salel]

slažem se Bobostar potpuno! U baumaxu nema klasmana nažalost (bar uVž) ali ima Green vital ili Composana,e sad jel to donekle dobro? Na poljoprivrednoj emisiji je Kornelija sama slagala supstrat za sijanje od zemlje sa krtičnjaka i pijeska al ja nemam vremena tražiti krtičnjake a na vrtu ih nema (na sreću ili žalost) pa ako može savjet?

supstrati se ne kupuju u baumaxu,već u poljoprivrednim ljekarnama.Dakako onim bolje opremljenima.

 

[plevak]

Ima li netko mjesećev sjetveni kalendar za ovu godinu, ili možda znate gdje bi ga mogla nabaviti? Tražila sam posvuda i nikako ga ne mogu naći.

Pozdrav!

Evo izvoli.

http://www.4shared.com/document/U-x1NxSY/Mjesecev_sjetveni_kalendar_201.htm

 

[Hana1]

supstrati se ne kupuju u baumaxu,već u poljoprivrednim ljekarnama.Dakako onim bolje opremljenima.

supstrati se kupuju gdje je veći izbor a kod mene je to baumax jer poljoprivredna drži samo supstrat od Poljoposavca. A u koji god supstrat da posijem povrće zdravije bude nego ovo iz centara ili placa,slažete li se?

 

[plevak]

supstrati se kupuju gdje je veći izbor a kod mene je to baumax jer poljoprivredna drži samo supstrat od Poljoposavca. A u koji god supstrat da posijem povrće zdravije bude nego ovo iz centara ili placa,slažete li se?

Ne razumijem što je pjesnik htio reći !
Kupuješ u baumaxu a ogovaraš centre !?

 

[Hana1]

Ne razumijem što je pjesnik htio reći !
Kupuješ u baumaxu a ogovaraš centre !?

neeee,krivo smo se razumijeli....velim da ako kupim zemlju bilo gdje i posadim povrće koje neće biti tretirano nikakvim kemikalijama i od mojeg sjemena koje imam još od bake za neke sorte...od toga bi morala biti zdravija biljka i plod od onih koje kupimo na placu ili u supermarketima (Konzum,plodine,itd....koji dolaze od nas a još više iz uvoza.. moj običaj nije ogovaranje

 

[temptation]

supstrati se kupuju gdje je veći izbor a kod mene je to baumax jer poljoprivredna drži samo supstrat od Poljoposavca. A u koji god supstrat da posijem povrće zdravije bude nego ovo iz centara ili placa,slažete li se?

Pa Poljoposavec prodaje Floragard njemačke supstrate,jedne od boljih na našem tržištu,kako za uzgoj tako i za sijanje,pa ne razumijem zbog čega kupovati jeftino smeće po raznim Baumaxima...
Jednom sam se dobro nasmijao deklaraciji supstrata,mislim da je bio porijeklom iz Bosne,pisalo je ph od 4,50-8,00,što god da posadiš u takvo smeće neće mrdnut s mjesta...

 

[plevak]

Pa Poljoposavec prodaje Floragard njemačke supstrate,jedne od boljih na našem tržištu,kako za uzgoj tako i za sijanje,pa ne razumijem zbog čega kupovati jeftino smeće po raznim Baumaxima...
Jednom sam se dobro nasmijao deklaraciji supstrata,mislim da je bio porijeklom iz Bosne,pisalo je ph od 4,50-8,00,što god da posadiš u takvo smeće neće mrdnut s mjesta...

U prijevodu to znači da zemlja niti nije kontrolirana. Samo Ukipaju zemlju u vreću i pravac HR.

 

[dotty]

Dragi forumaši!

U svojoj društvenoj grupi iznjela sam neke opće informacije o BIO-vrtlarstvu (a biti će toga još) pa Vam upućujem javni poziv da se pridružite, komentirate i iznosite svoja iskustva (dobra i loša) te da time i Vi pridonesete formiranju jedinstvenog mjesta informacija za sve sadašnje i buduće BIO-vrtlare.

Hvala svima!

 

[dotty]

Dragi forumaši!

U mojoj društvenoj grupi (BIO-VRT) od danas možete pronaći i mjesečev sjetveni kalendar koji će biti ažuriran svaki mjesec!

 

[dotty]

Ovu smo temu malo zaboravili! A i u društvenoj grupi na nalazim na komentare ni pitanja.... pa nekako nemam volje ni pisati kad nema zainteresiranih za čitanje... Pišite mi što mislite o mojoj grupi i što bi željeli saznati...

Lijepi pozdrav svima!

 

[seljačić]

ima nas kojih to jako zanima ali se uvijek nešto podkrade da je važnije i slično.

mada mi svakodnevno sarađujemo sa prirodom naprimjer bio otpaci se odvajaju,bilo da je ljeto ili zima. pravimo kompost sami za naše potrebe jer nam treba za voće,povrće i njivu.

nama to nije u neku ruku hobi jer na taj način hoćemo da imamo koliko toliko čistu i zdravu hranu,bar u onim sgmentima na koje sami možemo utjecati. neprimjenjujemo hemijska sredstva nego samo ono što priroda daje. to je dovoljno jer nismo skoncetrirani na kvantitet nego na kvalitet.

 

[iwanho]

Ja jesam pristaša bio-proizvodnje, ali. Kak bi rekel Grof, uvijek taj nesretni 'ali'. :vragek:
Ako ne upotrijebim barem malo mineralnih gnojiva, nažalost nema baš nekog prinosa. :madmana:
Zanima me kaj je to štetno u mineralnim gnojivima. Ako netko zna, molim ne malo pojasni.

Od otrova koristim samo Actaru protiv krumpirovih zlatica. Naime iako ih skupljam, bez Actare bi me pobijedile. :axe:

 

[seljačić]

Ja jesam pristaša bio-proizvodnje, ali. Kak bi rekel Grof, uvijek taj nesretni 'ali'. :vragek:
Ako ne upotrijebim barem malo mineralnih gnojiva, nažalost nema baš nekog prinosa. :madmana:
Zanima me kaj je to štetno u mineralnim gnojivima. Ako netko zna, molim ne malo pojasni.

Od otrova koristim samo Actaru protiv krumpirovih zlatica. Naime iako ih skupljam, bez Actare bi me pobijedile. :axe:

ako siješ za sebe,onda usiješ malko više pa neprskaš niti gnojiš umjetnim i imaš kvalitet.ako siješ za komercijalu onda ti nema druge.moraš prskati.

ja nisam striktno protiv umjetnog-mineralnog gnojiva,ali ako ima stajskog zašto plaćati vreću gnojiva do 15 eura za 25 kg,kad je traktorska prikolica stajnjaka oko 30 do 35 eura. to je moja računica,a sad svako ima svoje

 

[iwanho]

ako siješ za sebe,onda usiješ malko više pa neprskaš niti gnojiš umjetnim i imaš kvalitet.ako siješ za komercijalu onda ti nema druge.moraš prskati.

ja nisam striktno protiv umjetnog-mineralnog gnojiva,ali ako ima stajskog zašto plaćati vreću gnojiva do 15 eura za 25 kg,kad je traktorska prikolica stajnjaka oko 30 do 35 eura. to je moja računica,a sad svako ima svoje

Samo za sebe proizvodim. Stajnjaka imam u malim količinama (od 2 pajceka). Dodatno spremam kompost od pokošenih tranikov i drugog otpada. Sve skup se skupi za 2 do 3 prikolice po 2,5 kubika. To mi je uglavnom za vrt i za krumpir, a kuruza i ječam ne valjaju bez gnoja. Pogotovo ne u lakšoj zamlji.
Ti imaš sreču kaj moreš dost jeftino dojti do stajnjaka. Kod mene ga baš i nema na prodaju.

 

[seljačić]

Samo za sebe proizvodim. Stajnjaka imam u malim količinama (od 2 pajceka). Dodatno spremam kompost od pokošenih tranikov i drugog otpada. Sve skup se skupi za 2 do 3 prikolice po 2,5 kubika. To mi je uglavnom za vrt i za krumpir, a kuruza i ječam ne valjaju bez gnoja. Pogotovo ne u lakšoj zamlji.
Ti imaš sreču kaj moreš dost jeftino dojti do stajnjaka. Kod mene ga baš i nema na prodaju.

to je doista mala količina kojom raspolažeš.

čuj kod nas ti je sve ludo.svo koji imaju stajnjak radije ga prodaju nego da ga sami koriste.a opet kad ga prodaju kupe mineralni.to ja nikako da shvatim. i joše jedan veliki nedostatak vlada kod naših stočara,niko nema bazen za gnojovku. sve prosipaju negjde bilo gdje,kanalizacija ako je ima,ako nema sve ide u zemlju pored štale.

 

[iwanho]

to je doista mala količina kojom raspolažeš.

čuj kod nas ti je sve ludo.svo koji imaju stajnjak radije ga prodaju nego da ga sami koriste.a opet kad ga prodaju kupe mineralni.to ja nikako da shvatim. i joše jedan veliki nedostatak vlada kod naših stočara,niko nema bazen za gnojovku. sve prosipaju negjde bilo gdje,kanalizacija ako je ima,ako nema sve ide u zemlju pored štale.

Prije dok su mogli, starci su hranili krave i imali smo izbetoniran mali rezervoar.
Od dvije 200 litarne bačve sam složil malu cisternu i otraga napravil ispust kroz rupice na poprečno postavljenoj cijevi.
Punjenje je bilo ručno. Koma. Pražnjenje super.
Vozili smo po livadama. Osim gnojenja imali smo dva efekta na koje nismo računali. Nestale sve krtice, ali se naselili mravi. Dakle krtičnjake su zamijenili mravinjaki.

 

[dotty]

Ja jesam pristaša bio-proizvodnje, ali. Kak bi rekel Grof, uvijek taj nesretni 'ali'. :vragek:
Ako ne upotrijebim barem malo mineralnih gnojiva, nažalost nema baš nekog prinosa. :madmana:
Zanima me kaj je to štetno u mineralnim gnojivima. Ako netko zna, molim ne malo pojasni.

Od otrova koristim samo Actaru protiv krumpirovih zlatica. Naime iako ih skupljam, bez Actare bi me pobijedile. :axe:

Evo odgovora na pitanje o koristi/štetnosti mineralnih gnojiva:

Kemijske soli za gnojidbu lako su topive u vodi te ih stoga korijenje može vrlo brzo i jednostavno apsorbirati. Biljke pri stalnom i intenzivnom gnojenju tim solnim hranjivim otopinama nemaju nikakvu mogućnost odabira. One prihvaćaju ono što im se nalije. Moguće je i pretjerano gnojenje. U listovima se tada, pod određenim okolnostima, nakupljaju suvišne dušične soli (luksuzna potrošnja!), a osmotski tlak se mijenja uslijed prisustva soli. U tkivo biljke dolazi više vode. Posljedice su: nabreklo tkivo i sve slabija otpornost. Sustav korijenja u tom "obilju" počinje trunuti. Potraga za hranom je suvišna. Kvržišne bakterije čija proizvodnja dušika više nije potrebna, obustavljaju svoju djelatnost i nestaju.
Tamo gdje se zemlja sustavno gnoji topivim solima, povlače se i kišne gliste. Život u tlu više nema poticaja i odumire. Podražaji koncentriranih soli na rast povlače za sobom i visoku potrošnju humusa. Mijenja se struktura tla. Kemijska gnojiva sama nisu u stanju stvoriti novi humus. Stoga slabi kvaliteta vrijedne vrtne zemlje ako se dodatno, na neki drugi način, vrtlar ne pobrine za organski dodatak. Lagana pjeskovita tla kriju, osim toga, veliku opasnost da se dio tih skupih umjetnih hranjiva ne može zadržati uzemlji. Ona odlaze u dublje slojeve, prvenstveno u podzemne vode. Tamo nastaju neželjene opasne koncentracije soli. Svaki vrtlar može sam promatrati najvažnije nedostatke kemijskih solnih otopina za biljke. Tako njegovano raslinje manje je otporno na bolesti i nametnike. Tamo gdje je učinjeno previše dobroga rastu nabrekle, manje hranjive biljke, a njihova aroma slabi. Rezultat svih tih "napora" često ima okus vode! Pa vi birajte!

 

[iwanho]

Evo odgovora na pitanje o koristi/štetnosti mineralnih gnojiva:

Kemijske soli za gnojidbu lako su topive u vodi te ih stoga korijenje može vrlo brzo i jednostavno apsorbirati. Biljke pri stalnom i intenzivnom gnojenju tim solnim hranjivim otopinama nemaju nikakvu mogućnost odabira. One prihvaćaju ono što im se nalije. Moguće je i pretjerano gnojenje. U listovima se tada, pod određenim okolnostima, nakupljaju suvišne dušične soli (luksuzna potrošnja!), a osmotski tlak se mijenja uslijed prisustva soli. U tkivo biljke dolazi više vode. Posljedice su: nabreklo tkivo i sve slabija otpornost. Sustav korijenja u tom "obilju" počinje trunuti. Potraga za hranom je suvišna. Kvržišne bakterije čija proizvodnja dušika više nije potrebna, obustavljaju svoju djelatnost i nestaju.
Tamo gdje se zemlja sustavno gnoji topivim solima, povlače se i kišne gliste. Život u tlu više nema poticaja i odumire. Podražaji koncentriranih soli na rast povlače za sobom i visoku potrošnju humusa. Mijenja se struktura tla. Kemijska gnojiva sama nisu u stanju stvoriti novi humus. Stoga slabi kvaliteta vrijedne vrtne zemlje ako se dodatno, na neki drugi način, vrtlar ne pobrine za organski dodatak. Lagana pjeskovita tla kriju, osim toga, veliku opasnost da se dio tih skupih umjetnih hranjiva ne može zadržati uzemlji. Ona odlaze u dublje slojeve, prvenstveno u podzemne vode. Tamo nastaju neželjene opasne koncentracije soli. Svaki vrtlar može sam promatrati najvažnije nedostatke kemijskih solnih otopina za biljke. Tako njegovano raslinje manje je otporno na bolesti i nametnike. Tamo gdje je učinjeno previše dobroga rastu nabrekle, manje hranjive biljke, a njihova aroma slabi. Rezultat svih tih "napora" često ima okus vode! Pa vi birajte!

Najljepše falim.
Ak sam dobro razmel, stvari stoje ovak. Mali dodatak mineralnih gnojiva nije štetan. Pogotovo ak se kombinira sa stajskim gnojem. Gliste su indikator stanja tla.