Centralno i ostalo grijanje

[plus]

Poštovani @iwanho , ja nisam forumaš @bob1391 pa se ispričavam "na upadu".
Imam centralno na drva, s puferom 1300 lit, spregnuto s solarnim sistemom radi pripreme potrošne tople vode (PTV). Nemam dizalicu topline o kakvoj ti pišeš, ali imam 2 kom klima uređaja čiju uslugu povremeno koristimo za brzo zagrijavanje, po potrebi u prijelaznom razdoblju. Osječaj topline tu je subjektivnog karaktera. Termometri mi pokazuju oko 24 stupnja, a meni se čini manje toplo nego dok su radijatori na 20. Subjektivno mišljenje.
Naša kuća je marlesica, stara malo preko 40 god, na svim podovima je 5 cm tvrda kamena vuna i onda glazura, pa parket, laminat itd. Prozori su s IZO staklima, stolarija je drvena originalna.
Nemoj se smijati, mene nimalo ne smeta ako prozori na kuhinji više nisu skladni, ne dihtaju 100%. Probao sam polijepiti uz rubove brtvene trake i ubrzo poskidao. Niti funkcionira napa iznad štednjaka, niti kupaonski ventilator, od nikud ne može u kuću friški zrak.
Da ne duljim, naši su toplinski gubici kao kroz zidani zid debljine 1,2m tako barem piše u dokumentaciji.
Ako mi u podrumu kotlovnici nešti topline pobjegne, nije grijeh, diže se prema gore, a to je naš stambeni dio, opet je sve ostalo unutar naših 4 zida.
Znam da sam malo šašav u svojem pristupu toj problematici života, ali eto još sam tu, još postojim kao u pjesmi.
Uh opet puno teksta, oprosti, ja ne znam to utipkati u jednu rečenicu.
Lp

 

[iwanho]

Poštovani @plus,
nemaš se kaj ispričavati. Naprotiv, vesele me komentari i izjave svakog forumaša. Naročito onih koji imaju iskustva, a tebi ga ne nedostaje. Hvala ti.
Svatko od nas si je posložil onak kak je imal mogućnosti. Ja sam do energetske obnove također imal drvenu (INLES) stolariju s izo staklom. PVC dihta preveč, ali srečom imam okov koji omogućuje 3 stupnja zatvaranja i dva položaja otvorenih prozora/balk. vrata. Ručka ima nekoliko "koljena". Na kuhinji je uvijek zatvoreno u položaju koji omogućuje otprilike jednako strujanje, kak je bilo na 40-ak godina staroj drvenoj stolariji. Ostale prostorije se kombiniraju ovisno od vanjskih uvjeta. ako je vani ispod 0°C, zatvoreno do kraja uz nekoliko dnevnih prozračivanja kroz širom otvorene prozore. Za nekoliko minuta se izmjeni sav zrak u prostoriji, a novi se od topline zidova brzo ugrije.
To kaj je kroz drvenu stolariju malo puhalo nije tak strašno. Kaj se tiče gubitka topline viša me smetal gubitak kroz rolet kutiju gdje je brana između vanjskog i unuternjeg zraka bila samo iverica 10 mm. Imam uglavnom balkonska vrata i na njima namotane rolete dođu tik do iverice.

Drugo, još važnije za odluku o promjeni je bilo održavanje drvene stolarije. Godine činidu svoje, rekli bi Dalmatinci. Taj razlog je, uz mogućnost dobivanja subvencije, doprinesel i kod odluke da grijanje na drva zamijenim dizalicom topline.

Jesam li pogriješil, pokazalo bu vrijeme. Ako Bog da da poživim još 5-6 let, investicija se bu otplatila.

Nisam ni ja kratak u pisanju. Usporedi broj slova svojeg i mojeg posta, vjerojatno smo tu negdje.

 

[vlastel]

Poštovani @iwanho , ja nisam forumaš @bob1391 pa se ispričavam "na upadu".
Imam centralno na drva, s puferom 1300 lit, spregnuto s solarnim sistemom radi pripreme potrošne tople vode (PTV). Nemam dizalicu topline o kakvoj ti pišeš, ali imam 2 kom klima uređaja čiju uslugu povremeno koristimo za brzo zagrijavanje, po potrebi u prijelaznom razdoblju. Osječaj topline tu je subjektivnog karaktera. Termometri mi pokazuju oko 24 stupnja, a meni se čini manje toplo nego dok su radijatori na 20. Subjektivno mišljenje.
Naša kuća je marlesica, stara malo preko 40 god, na svim podovima je 5 cm tvrda kamena vuna i onda glazura, pa parket, laminat itd. Prozori su s IZO staklima, stolarija je drvena originalna.
Nemoj se smijati, mene nimalo ne smeta ako prozori na kuhinji više nisu skladni, ne dihtaju 100%. Probao sam polijepiti uz rubove brtvene trake i ubrzo poskidao. Niti funkcionira napa iznad štednjaka, niti kupaonski ventilator, od nikud ne može u kuću friški zrak.
Da ne duljim, naši su toplinski gubici kao kroz zidani zid debljine 1,2m tako barem piše u dokumentaciji.
Ako mi u podrumu kotlovnici nešti topline pobjegne, nije grijeh, diže se prema gore, a to je naš stambeni dio, opet je sve ostalo unutar naših 4 zida.
Znam da sam malo šašav u svojem pristupu toj problematici života, ali eto još sam tu, još postojim kao u pjesmi.
Uh opet puno teksta, oprosti, ja ne znam to utipkati u jednu rečenicu.
Lp

Obzirom da imate solarno za PTV, imam pitanje. Imam isto to, spremnik 300l, izmjenjivač za solarno je donji. Uključivanje pumpe solarnog je kad je temperatura medija na krovu viša za 5 stupnjeva od temperature u spremniku, pa se pumpa pali i kad je temperatura na krovu 20 stupnjeva. Dali je to ispravno?

 

[Lee Champa]

Da li si zadovoljan?

 

[vlastel]

Zadovoljan, jesam. Ali, majstor i je ubacil bubicu u uho da po zimi grijem solare sa kaminom ili strujom.

 

[Lee Champa]

A zašto? Imaš li vodu u solarima?

 

[H&S]

Zadovoljan, jesam. Ali, majstor i je ubacil bubicu u uho da po zimi grijem solare sa kaminom ili strujom.

Da, majstor je u pravu. Po zimi, dio topline koju dobiješ od centralke na drva, budeš potrošio na solarne panele za funkciju antifrost, bez obzira što ti je u sustavu solarnog voda etilen glikol-odnosno antifriz. Antifrost je funkcija koja povremeno upali pumpu solarnog sustava i ona promješa antifriz po solarnom sustavu u svrhu protiv smrzavanja, i tom prilikom dio topline iz bojlera se potroši na zagrijavanje solarnih kolektora....

 

[plus]

Obzirom da imate solarno za PTV, imam pitanje. Imam isto to, spremnik 300l, izmjenjivač za solarno je donji. Uključivanje pumpe solarnog je kad je temperatura medija na krovu viša za 5 stupnjeva od temperature u spremniku, pa se pumpa pali i kad je temperatura na krovu 20 stupnjeva. Dali je to ispravno?

Ja imam 2 spirale. Kroz donju ide antifriz iz solarnog kolekora. Kroz spiralu u gornjoj zoni mi ide po potrebi voda iz pufera za centralno, te zagrijava samo gornju polovicu PTV bojlera. Ja sam ubacio i originalni Austrija emajl električni grijač za situaciju dok nema sunca, ni vrele vode u centralnom, taj električni isto grije samo gornju zonu. Njega pali procesor, uz "moj uvjet" samo dok je jeftina tarifa struje.

Da, majstor je u pravu. Po zimi, dio topline koju dobiješ od centralke na drva, budeš potrošio na solarne panele za funkciju antifrost, bez obzira što ti je u sustavu solarnog voda etilen glikol-odnosno antifriz. Antifrost je funkcija koja povremeno upali pumpu solarnog sustava i ona promješa antifriz po solarnom sustavu u svrhu protiv smrzavanja, i tom prilikom dio topline iz bojlera se potroši na zagrijavanje solarnih kolektora....

Da i ovo je točno, ali ne događa se kod mene baš često, barem ja nisam skužio.
Jednako tako se po ljeti kolektor nastoji hladiti od prevelike temperature, cirkulacijom vode iz PTV koja je uglavnom niže temp. Ali, opet moj ali, po ljeti ja preko termostatskog miš ventila preusmjeravam pregrijani antifriz u pufer za centralno, naročito dok smo danima na moru. Ima ljudi koji to rade bazenom na dvorištu, ja ga nemam, ili čak pokrivanjem kolektora... Ljudi se svakako snalaze.

 

[plus]

Obzirom da imate solarno za PTV, imam pitanje. Imam isto to, spremnik 300l, izmjenjivač za solarno je donji. Uključivanje pumpe solarnog je kad je temperatura medija na krovu viša za 5 stupnjeva od temperature u spremniku, pa se pumpa pali i kad je temperatura na krovu 20 stupnjeva. Dali je to ispravno?

Imam jako kasno paljenje mozga, oprosti, nisam ti dao konkretan odgovor na konkretna pitanja.

Kod mene procesom pripreme PTV upravlja procesor i on važe kada da uključi pumpu od antifriza. Nemam više pojma koja je to temperaturna razlika.
Isto tako procesor uzme vodu iz pufera ako smo bojler ispraznili i zagrije ga na 52,1 stupanj, (Tako je tvornički podešeno.), ako ima vrele vode. Tu sam ja postavio svoje ograničenje, jedan cijevni termostat koji dopušta rad te pumpe samo na 50 ili više stupnjeva vode u puferu, ne bi imalo smisla vrtjeti suviše ohlađenu vodu.

Ako je na senzoru tvojeg kolektora plus 20 stupnjeva, a upali se tvoja cirkulacijska pumpa za antifriz onda je valjda bojler skroz hladan, tako bi moralo biti posloženo.

 

[bob1391]

Hvala.
Za model DT koji planiram ugraditi piše u manualu da treba kod defrosta osigurati min 50 lit cirkulirajuće vode. Imam jedan radijator bez termo glave, ali količina vode u cijevima od DT do tog radijatora je daleko ispod toga. Jedini način da to osiguram je buffer. Vjerojatno bi moglo i bez njega, ali onda riskiram da netko pametuje ako slučajno bude aktivirano jamstvo.
U svakom slučaju hvala ti kaj si podijelil svoje iskustvo ovdje na forumu.

Možeš li podijeliti s nama još neke podatke:
1. površina koju griješ,
2. toplinski gubici - izolacija, stolarija,
3. snaga DT

dnevna, blagovaona i kuhinja 24C,
wc i kupaona bez termostatskih glava, za temperaturu nemam pojma ali je sigurno više od 24C
Hodnik gornja i donja etaža oko 18C
4 spavače sobe ovisno o preferenciji ukucana od 18 pa do 24
sve skupa cca 160m2

pvc stolarija sa 3slojnim staklima
stiropor fasada 8 cm na zidovima od pune cigle

DT 3f 16kW

Kolika je snaga dizalice topline i koliko cca potroši mjesečno struje? Naravno da je to ovisno o veličini kuće, kvadraturi i još sto parametara ali onak neki info me zanima?

S obzirom da imam elektranu teško je reći koliko je stvarni trošak struje jer se dio troši kako se proizvodi ali napisat ću da je za 11 mjesec do jučer predano u mrežu 132kWh a potrošeno iz mreže 502kWh, što znači da mi je ukupni utrošak el. energije koji moram platiti 370kWh s jučerašnjim danom, proizvedeno je samo 270kWh.

Podaci recimo za prošlu godinu su:
listopad predano 663kWh, preuzeto 280kWh, proizvedeno 800kWh
studeni predano 233kWh, preuzeto 764kWh, proizvedeno 410kWh
prosinac predano 118kWh, preuzeto 1077kWh, proizvedeno 290kWh

Diskrepancija između predano i proizvedeno je jer se dio struje potroši kako se proizvodi i taj dio se ne vidi na HEPovom mjernom mjestu.

 

[iwanho]

dnevna, blagovaona i kuhinja 24C,
wc i kupaona bez termostatskih glava, za temperaturu nemam pojma ali je sigurno više od 24C
Hodnik gornja i donja etaža oko 18C
4 spavače sobe ovisno o preferenciji ukucana od 18 pa do 24
sve skupa cca 160m2

pvc stolarija sa 3slojnim staklima
stiropor fasada 8 cm na zidovima od pune cigle

DT 3f 16kW

Hvala lijepa. Prema tvojim podacima, moja planirana DT od 10 kw bi trebala bez problema održavati toplim prostor od 110-115 m². Vjerojatno bi sve dobro funkcioniralo bez buffera, ali ću prema preporuci proizvođača osigurati min 50 lit cirkulirajuće vode. Način za to je buffer/volumizer. Ako će se pokazati da više šteti nego koristi, bypass može efikasno riješiti problem.

 

[vlastel]

A zašto? Imaš li vodu u solarima?

Ne. Glikol

 

[savoris]

S obzirom da imam elektranu teško je reći koliko je stvarni trošak struje jer se dio troši kako se proizvodi

Kolika ti je elektrana i možeš li malo više reći u godišnjem presjeku , isplativosti itd....

 

[ROADRUNNER]

Da, majstor je u pravu. Po zimi, dio topline koju dobiješ od centralke na drva, budeš potrošio na solarne panele za funkciju antifrost, bez obzira što ti je u sustavu solarnog voda etilen glikol-odnosno antifriz. Antifrost je funkcija koja povremeno upali pumpu solarnog sustava i ona promješa antifriz po solarnom sustavu u svrhu protiv smrzavanja, i tom prilikom dio topline iz bojlera se potroši na zagrijavanje solarnih kolektora....

Ne treba radi toga paliti pumpu. Kolektor se grije termosifonski i dio tople vode iz spremnika se gubi na grijanje zraka na krovu.
Zato ja zatvorim ventil prema kolektoru i ne gubi mi se toplina.
Zajeb je samo kad ima sunca....moze se pregrijati. Jednog dana cu ubaciti elektroventil i par termostata...

 

[bob1391]

Kolika ti je elektrana i možeš li malo više reći u godišnjem presjeku , isplativosti itd....

13,5 kWp panela, inverter 10kW, Orjentacija panela pola na istok, pola na zapad.
instalirana je prošle godine i za prošlu godinu je proizvela 7,5MWh dok je ove godine već proizvela 13,3MWh.
O isplativosti je teško pričat jer svako ima svoju kalkulaciju, a ja u kalkulaciju stavljam i plin koji više ne trošim na grijanje i svoj rad i komociju. Nekima su drva besplatna pa cijenu ne stavljaju u kalkulaciju, a ni svoj rad ne računaju.
S trenutnim cijenama moja procjena je da mi je povrat investicije oko 10 godina ako u kalkulaciju ubacim i DT.

 

[iwanho]

Ne treba radi toga paliti pumpu. Kolektor se grije termosifonski i dio tople vode iz spremnika se gubi na grijanje zraka na krovu.
Zato ja zatvorim ventil prema kolektoru i ne gubi mi se toplina.
Zajeb je samo kad ima sunca....moze se pregrijati. Jednog dana cu ubaciti elektroventil i par termostata...

Termosifonski bi se trebal svoriti krug strujanja u jednom smjeru, po gornjim cijevima vanm a po donjim povrat. Kad pumpa tjera iz kolektora u tank, smjer je obrnuti. Kaj to ne bi jednostavnije mogel riješiti nepovratnim ventilom?

 

[ROADRUNNER]

Imam nepovratni ventil ali imam i pumpu koja mijesa vodu unutar spremnika pa je cijeli spremnik vruc i topla voda se dize u suprotnom smjeru prema kolektoru.

 

[Galda]

13,5 kWp panela, inverter 10kW, Orjentacija panela pola na istok, pola na zapad.
instalirana je prošle godine i za prošlu godinu je proizvela 7,5MWh dok je ove godine već proizvela 13,3MWh.
O isplativosti je teško pričat jer svako ima svoju kalkulaciju, a ja u kalkulaciju stavljam i plin koji više ne trošim na grijanje i svoj rad i komociju. Nekima su drva besplatna pa cijenu ne stavljaju u kalkulaciju, a ni svoj rad ne računaju.
S trenutnim cijenama moja procjena je da mi je povrat investicije oko 10 godina ako u kalkulaciju ubacim i DT.

Čisto informativno, jeli u povrat investicije računate i servise tj održavanje sustava DT? Nadam se da u tom periodu neće biti kvarova jer se onda povrat dosta produžuje.
Ja kad sam sve stavio na papir na kraju dođe na to da će se kroz određeni period godina potrošiti određeni iznos novaca. Razlika je samo da li će se na početku dati veća svota pa kasnije manje režije ili na početku manja svota pa kasnije veće režije.

 

[iwanho]

Imam nepovratni ventil ali imam i pumpu koja mijesa vodu unutar spremnika pa je cijeli spremnik vruc i topla voda se dize u suprotnom smjeru prema kolektoru.

Zašto pumpa treba miješati vodu u tanku? Ne možeš je ili, iz nekog razloga, ne smiješ isključiti?

 

[plus]

Imam nepovratni ventil ali imam i pumpu koja mijesa vodu unutar spremnika pa je cijeli spremnik vruc i topla voda se dize u suprotnom smjeru prema kolektoru.

Pozdrav, daj molim te da malo razjasnimo tvoj opis rada tog solarnog sistema, iz prethodnog tvojeg komentara i ovog sad, s naglaskom na potrebne i ugrađene elemente.
Ovdje me zbunjuje tvoje spominjanje pumpe koja ti miješa vodu u spremniku.
Ovo bi bila osnovna ispravna šema načina izvedbe. Gdje se tu nalazi ta tvoja pumpa?

Zašto ju miješati, a ne pustiti prirodno da toplija voda pliva iznad hladne vode koja ulazi trošenjem tople???