Centralno i ostalo grijanje

[mtd001]

@DARIJUS evo još jedne ideje za hladne zimske dane

View attachment 87447

@plus može i ovakva verzija 😉😂

 

[plus]

Ozbiljno sam razmišljao o spremniku topline, pa sam pitao ljude koji imaju sustav. Po meni - ako ne trošim toplinu - spremnik bi morao držati duže od 2-3 dana. ...... Za mene spremnik nije optimalno riješenje, a cijeli sustav je priličan trošak, ako to radiš kako spada.

Ipak si izbjegao dati informaciju s koliko bi rebara radijatora ti htio koristiti spremnik, od kolike zamišljene količine vode. Nije isto spremnik od 1000 lit prazniti s 100 rebara radijatora, ili s 200 rebara radijatora itd.

Spremnik topline zapravo nije ni predviđen kao "rezervoar toplinske energije" za uzgajanje naše višednevne lijenosti ne kurenja (moja slobodna iterpretacija, ne vrijeđam). Spremnik je sigurnosni element uz peć za centralno na drva, koji mora biti dimenzioniran "da zguta najmanje jedno cijelo ložište bez veze i nepotrebno natrpanih drva" dok se više ne treba grijati stan (moja slobodna iterpretacija).

Ja sam "jedan od nas" koji s namjernim preuvečanjem zapremine spremnika, pufera, težim k uzgajanju lijenosti, znači da dnevno što manje kurim, a imam što više komfora i topline, bez konstantne obaveze kurenja. Sebi sam namjerno složio spremnik fi 800 mm, radi što kvalitetnijeg "raslojavanja vode, bez zamješavanja", pa je zbog visine podruma mogao biti samo oko 1300 lit. Jedan moj poznanik i prijatelj (iz Novog) je sebi složio više komfora, ugradnjom više spremnika i postignutom zapreminom od 3000 lit.

PS
Našao sam sad na kompu jednu od rijetkih slika na kojoj je vidljiv i moj el. bojler od 100 lit, sa spiralom za vodu na centralno, kojim smo se koristili oko 20 god. Vide se priključci na plaštu sa strane, na koje je bilo spojeno centralno, kao za radijator. Slika je napravljena u fazi rekonstrukcije, prije same demontaže tog bojlera. Vide se več uneseni u podrum - kotlovnicu, moj pufer od 1300 lit i ekspanziona posuda od 300 lit.

 

[plus]

Evo, da se ja sad malo našalim na svoj račun.

Ovi su mene htjeli nadmašiti:



hm, nije vodi ni kod mene lako, mora se zgrijati dok prođe kroz sve moje zavoje

 

[Axial]

Razumijem što želiš reći, ali spremnik samo kao sigurnosni element je preskupa i prekomplicirana igra za mene.
Radijatora imam i daleko previše po kući (sada uz termofasadu mogao bi ih komotno prepoloviti i bilo bi toplo) a nema ih smisla brojati jer nemam karakteristiku za njih (nisu nabavljeni kod nas, to je neka druga priča). Kako nismo imali podatke, ali sam imao dovoljno rebara - skoro sve smo 'potrošili' rasporedivši ih po cijeloj kući, po sistemu 'nek se nađe'. Uglavnom radijatora (i vode u njima) ima toliko da se peć i nekim slučajem pregrije - da poskidam samo na onim većim termostatske glave - peć se hladi odmah (prebrzo). No to je samo za nekakve ekstremne situacije, jer se temperatura drži prilično strogo pod kontrolom. Kada sam razmišljao o spremniku mislio sam ići barem na 2000 L spremnik i više, mjesta i visine ima za spremnik po želji, limit za spremnik je širina vrata koja vode u ložionu.
Uzgajanje ljenosti je moja omiljena zanimacija, ali uvijek gledam koliko to košta. Meni ne bi imalo smisla potrošiti par iljada eura za spremnik i razne automatike, a da mi to ne donese neki efekt, ono baš da nemam vremena za loženje - išao bih na plinski bojler, termostat - i doviđenja (UNP imam u kući). Imam vremena, imam svoje šume, zapravo živice, sve strojeve (ipak se bavim poljoprivredom) pa se počisti to što se ionako mora ukloniti jer fizički smeta (i jako zaostajem u tom poslu jer uvijek ima izvala, suhog drveća itd., pa ovo kasno i nikako ne dolazi na red). Šume i ne diram, jer jednsotavno ne stignem, ali neka njih.....
Što se tiče automatike koja bi bila obavezna ako ideš na spremnik - dobro je sve to, ali sve što je komplicirano treba znati podesiti, pronaći i otkloniti eventualni kvar, treba se baviti time. Ja preferiram jednostavna riješenja, naročito kod sustava koji su bitni za život.

 

[goran1985]

Apsolutno, puferu je prva namjena sigurnost. Osobno imam malog ( ), 1000l, i svejedno ne mogu nabacati preko 20kg a to je nekih 35-40% ukupnog ložišta. 1500l je po meni neki minimum, 2000l optimum a 3000l idealan kapacitet.

No kako mi sve pomalo ide prema struji ne bi više ulagao u pufere i ostalu skalameriju, svakako sam već prije 5-6 godina dodao i Pel-tec L u sustav a od ove godine i FNE od 24.5kW pa.
Kako ove sezone PTV ne grijem drvima ili peletima nego isključivo strujom nekako sam iznenađen koliki postotak potrošnje tih energenata mi je opadao na grijanje PTV. Ovako odoka, 25-30%.

 

[Axial]

Evo ovo je najbolji primjer kako se stvari mogu iz temelja promijeniti u vrlo kratkom roku. Da mi je netko došao sa tom pričom prije 10-20 godina, kako će - u nekoj bližoj budućnosti - biti isplativo grijati se na struju - pomislio bih da je prilično lud. I sve to još na struju koju sam, doma, proizvodi.......

 

[plus]

@goran1985 samo pitam, da li si aktivno sudjelovao tamo 2012. god. na SSM, centralno za drva, na onom drugom forumu? Nekako si mislim da jesi, ili se samo varam?

 

[iwanho]

Upravo sam ovu Vašu problematiku komentirao sa suprugom. Prvo smo i mi dvadesetak godina imali el. bojler 100 lit sa spiralom za vodu na centralno grijanje. Majstori su ga spojili kao radijator. Ako nismo na kraju loženja zatvorili jedan od ventila na bojleru tada bi centralno grijanje u radu izvuklo njegovu temperaturu, preko spirale i voda bi u jutro bila mlačna, hladna. Bojler bi na kratko poslužio kao grijač za centralno i pothladio se. Izgleda da se Vama događa takva pojava ? Možete li mi molim Vas još malo komentirati i usporediti sve opisano?
Lp

Da, pravilno si zaključil, uz tek malu korekciju. Kod mene pumpa za centralno, dok sam se grijal na drva, noću nije radila. No bojler je svejedno gubil toplinu u krug grijanja, ako ventil nije bil zatvoren. Dakle, gubitak je nastal termosifonski.

Ventil s klapnom mi se dopada jer nema opruge, ali isto kao i @Axial smatram da nema dovoljnog brtvljena pri nedostatku razlike tlakova i da bude propuštal u kontra smjeru. Kad bi se ugradil na cijev s nagibom od cca 5° možda bi funkcioniralo ok.
Vjerojatno bi za moj slučaj sprečavanja termosifonike bilo najbolje napraviti sifon na polaznom (gornjem) vodu prije ulaska u kombinirani bojler. Kolika bi trebala biti visina tog sifona da spriječi termosifoniku?

Nisam detaljnije analiziral bi li se mogel dogoditi neki neželjeni efekt u normalnom radu, ali na prvu mi se čini da ne bi trebalo biti problema, osim odzračivanja. Dakle trebal bi odzračni ventil na izlazu iz bojlera.

 

[ZJ]

No kako mi sve pomalo ide prema struji ... a od ove godine i FNE od 24.5kW pa...

Tolika elektrana baš i ne ide na "normalnu kuću", tj. za samoopskrbu, jer je najčešće ograničenje od 17,25kW (najviše 22kW). Jel' možda na OPG?

Evo ovo je najbolji primjer kako se stvari mogu iz temelja promijeniti u vrlo kratkom roku. Da mi je netko došao sa tom pričom prije 10-20 godina, kako će - u nekoj bližoj budućnosti - biti isplativo grijati se na struju - pomislio bih da je prilično lud. I sve to još na struju koju sam, doma, proizvodi.......

Bit će možda još 10g. isplativo onima koji sad imaju FNE...a nakon toga teško da će biti isplativo.
Ako se ima izbora, a "na selu" uglavnom ima, uvijek treba imati rezervni sustav, bez obzira koliko je to u nekom trenutku "neekonomično".

 

[plus]

Da, pravilno si zaključil, uz tek malu korekciju. Kod mene pumpa za centralno, dok sam se grijal na drva, noću nije radila. No bojler je svejedno gubil toplinu u krug grijanja, ako ventil nije bil zatvoren. Dakle, gubitak je nastal termosifonski.

Ventil s klapnom mi se dopada jer nema opruge, ali isto kao i @Axial smatram da nema dovoljnog brtvljena pri nedostatku razlike tlakova i da bude propuštal u kontra smjeru. Kad bi se ugradil na cijev s nagibom od cca 5° možda bi funkcioniralo ok.
Vjerojatno bi za moj slučaj sprečavanja termosifonike bilo najbolje napraviti sifon na polaznom (gornjem) vodu prije ulaska u kombinirani bojler. Kolika bi trebala biti visina tog sifona da spriječi termosifoniku?

Nisam detaljnije analiziral bi li se mogel dogoditi neki neželjeni efekt u normalnom radu, ali na prvu mi se čini da ne bi trebalo biti problema, osim odzračivanja. Dakle trebal bi odzračni ventil na izlazu iz bojlera.

Razmišljam da bi to bio jedan nepovratni ventil pokraj nekoliko drugih cirkulacijskih krugova, radijatora. Malo me brine da li bi ga pumpa otvarala i radila dobar protok, obzirom da bi joj po drugim cijevima to bilo lakše raditi. Nepovratni je nekakav otpor vodi... Ne znam i da li prodaju klapnaste od pol cola.
S oprugom je problematičnije tako u paralelnoj vezi, druga je stvar nepovratni odmah iza pumpe, to ide bez problema, pa onda grananje cijevi na radijatore... Samo "razmišljam".
Oko odzračivanja ne vidim problem.

 

[iwanho]

Misliš da bi sifon stvaral otpor kao i nepovratni ventil s oprugom? Meni se čini da bi protok kroz sifon pumpa lakše svladala nego nepovratni ventil. Sigurno postoji opasnost protoka vode kroz cijevi s manjim otporom.
Možda se ne isplati s tim gnjaviti. Nakon kaj se nekoliko put ostane bez dovoljno tople vode, zaboravnost zatvaranja ventila postane prošlost.

 

[goran1985]

@goran1985 samo pitam, da li si aktivno sudjelovao tamo 2012. god. na SSM, centralno za drva, na onom drugom forumu? Nekako si mislim da jesi, ili se samo varam?

Jesam ali se javljao sa problemima jer prva ugradnja mog CG je bila takva da ništa znao nisam. Pratio sam te, čak i gnjavio preko pp. Znam da je kod tebe funkcioniralo grijanje kata termosifonski i to mi je bilo zanimljivo ali se za moje stanje nije dobro pokazalo.
I ostala ekipa mi je ukazala da je stanje koje mi je majstor ostavio po ugradnji je ekvivalentno bombi u kotlovnici. Prateći taj forum sam došao u stanje da sam idući kotao na drva ugradio sam, pufer također i naknadno mu dodao i pelet kotao. Također i automatiku vođenu po vanjskoj temperaturi za dva kruga plus ptv sam ugradio sam prateći onu temu i onu o elektroničkom upravljanju...
Samo eto, sada više gledam u smjeru dizalice topline ali kotao na drva nikad neće van kotlovnice, on mora bit makar rezerva...

Tolika elektrana baš i ne ide na "normalnu kuću", tj. za samoopskrbu, jer je najčešće ograničenje od 17,25kW (najviše 22kW). Jel' možda na OPG?

Bit će možda još 10g. isplativo onima koji sad imaju FNE...a nakon toga teško da će biti isplativo.
Ako se ima izbora, a "na selu" uglavnom ima, uvijek treba imati rezervni sustav, bez obzira koliko je to u nekom trenutku "neekonomično".

Nije, obično kućanstvo. Dokupio sam do 22kW, no majstor me uvjerio da neće biti problema što je za toliko jača. Logika mu je bila (a i ima jako puno odrađenih projekata pa time i iskustvo) da će se rijetko kada isporučivati toliko u mrežu jer uvijek nešto potrošnje ima a i sami maksimum elektrane je ostvariv u idealnim uvjetima (ja sam vidio po aplikaciji da proizvodi nekad preko 25kw ali to je neposredno kad u zenitu sunce iziđe iza oblaka pa paneli budu hladniji, čim se užare, nema ni maksimuma proizvodnje...

Nakon deset godina će baterije biti zanimljive. Logika kaže da bi trebale biti jeftinije, em će biti onih iz razduženih elektro automobila, em će tehnologija napredovati (valjda). Znam kad su elektrane se počele ugrađivati da su cijene bile preko 1000€/kW, ja sam ljetos platio 600 a i to je uz ogromne marže montera.

 

[plus]

@iwanho ne mogu znati da li bi sifon išta pomagao. Zaista nemam pojma kako bi se ponašalo s njim.

 

[Axial]

Bit će možda još 10g. isplativo onima koji sad imaju FNE...a nakon toga teško da će biti isplativo.
Ako se ima izbora, a "na selu" uglavnom ima, uvijek treba imati rezervni sustav, bez obzira koliko je to u nekom trenutku "neekonomično".

To nikada ne možeš točno predvidjeti, jer tehnika po prirodi stvari napreduje, sve postaje jeftinije - a sa druge strane državni sustavi naočigled propadaju. Možda za desetak godina FNE postane jedini mogući izvor električne energije tamo gdje danas postoji priključak struje.... Neki su predviđali da će se arktik sigurno u potpunosti otopiti do 2014. (Al Gore et al) i da će porasti razina mora, pa se to nije dogodilo..... Nemoguće je predvidjeti ljudsku glupost.

 

[goran1985]

Evo ovo je najbolji primjer kako se stvari mogu iz temelja promijeniti u vrlo kratkom roku. Da mi je netko došao sa tom pričom prije 10-20 godina, kako će - u nekoj bližoj budućnosti - biti isplativo grijati se na struju - pomislio bih da je prilično lud. I sve to još na struju koju sam, doma, proizvodi....

Bez obzira na elektranu i njenu proizvodnju, pri meni drva nisu najjeftiniji način grijanja. Bukva kod nas u Dalmaciji bude oko 100€ metar. Pelet A1 sam u svibnju platio 2.85€ (kažu da je sad duplo skuplji, ali zapravo nikad nisam platio više od 3.5€ za vreću). Dizalicu topline imam u bratovoj kući i pratio sam kako mu je bilo jednu sezonu prije nego je stavio FNE na krov: potrošnja struje mu je u siječnju bila niti 250€ viša nego godinu dana prije kad je grijao na drva. A ima 300m² plus ptv. Inače bi za čitavu sezonu potrošio oko 13-14 metara bukve. Dakle dizalica topline zrak voda, tu je pretpostavljam COP od 2.5. do 3 ili i manje, Lg terma V monoblok, dakle to je neki niži ili srednji razred dizalica pretpostavljam...

 

[Axial]

Naravno da kada moraš kupovati (skupa) drva - matematika se bitno mijenja. Drva traže prostor gdje će stajati barem godinu dana, a to znači da bi u praksi morao imati prostora za spremiti drva za dvije sezone grijanja. Malo je onih koji kupuju drva dvije sezone unaprijed.

A k tome još u Dalmaciji ima osjetno više sunca (sunčanih dana), nego kod nas na kontinentu. Nego zanima me da li ima FNE na trekerima koji stalno 'hvataju' optimalni kut sunca ili je sve fiksno?

 

[domy_os]

Ima, samo rijetko se tko odluči na tu opciju jer su samo trackeri 5000 i više eura. I sâm sam gledao tu opciju, samo ne mogu si zamisliti "tepsiju" od 40-50 m2 koja se vrti po zraku debelo iznad kuća (mahom prizemnica).

 

[NEWHOLLAND]

Mene zanima kako bi se to ponasalo pri vjetru od 150-200km/h.
5000€ nemam plina i struje u 5 godina.