-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Ekološko voćarstvo
- Temu pokrenuo D&D
- Datum prvog posta
Makar smo otišli od teme...ali često se pitam koji su razlozi zbog znatno viših cijena kod nas.
Radi li se to o zastarjelim tehnologijama naših proizvođača i velikom hladnom pogonu te previše "čudnih" troškova ili je to ostalo iz Juge "toliko košta koliko košta,jel oćeš il nećeš?"
Naravno da ti po dosta tih stvari nisam sugovornim,ali osim cijena gnojiva za ekološku koje su u prosjeku 3 x veće od konvencionalnih gnojiva, ono što mi je veliki minus su vodotopiva gnojiva bez kojih mislim da nema pravih rezultata.
Vodotpiva jesu po kg skuplja,ali mislim da se bez njih ne može nikako.
Po meni, radi uštede moguće ih je smanjiti na način da ova "prava" vodotopiva donekle zamijene sa Ureom i možda KAN-om ali i da se onda stave vodotopiva koja imaju samo fosfor ili kalij.
U konvencionalnoj ima takvih dobrih kombinacija za vodotpiva da je to super.
Tko ne može naći što mu treba on nema što raditi sa voćnjakom.
Poznanik povremeno radi za nekog švabu u voćnjaku.
Kaže da na jesen bace oko 70% količine ovih fosforno-kalijskih gnojiva kao što je ovaj 7-20-30 ali oni koriste nešto slično 7-20-30 sa još 10 nekih simbola iza. To bace krajem listopada. Onda obično u veljači bace ostatak tog gnojiva te krajem ožujka ili početkom travnja opet bace oko 80% predviđene količine nekog dušičnog gnojiva sa mikroelemnetima (koliko sam skužio to je nešto kao KAN jer je rekao da i oni stavljaju samo ureuu ali vrlo malo) U svibnju stavljaju ostatak ovoga koje je kao KAN i nešto malo uree.
Imaju navodnjavanjei koriste vodotopiva gnojiva.
Tu koriste više vrsta od nekog 18-18-18 pa do 0-40-0 i svakakvih ludih "kombinacija brojeva".
1.8. je zadnji datum kad stavljau gnojiva koja u sebi imaju dušika.
Ovisno o procjeni stanja i količina oborina tijekom kolovoza u navodnjavanje dodaju različite kombinacije fosfora i kalija.
Što se tiče špricanje preko lista. Svakih 10-ak dana nečime špricaju.
Kombiniraju zaštitu pa prihranu pa mikreolemente.
Kaže da gotovo nikada ne miješaju zaštitu sa prihranom jer im se to pokazalo daleko bolje.
Što se tiče prinosa, daleko su iznad naših i profi nasada.
Svake 3 godine rade analizu zemlje te dodaju kako on to veli "razne praškove" i to idu 1x nekim kao plugovima pa opet fezama.
Kaže da im se prije davno dogodilo da zbog velike suše nije se otopilo ovo dušično dnojivo koje su stavljali na proljeće pa je na jesen počelo divljati i rasti kao u proljeće i naravno nije odrvenilo pa su slijedeće godine imali dosta manji urod.
Dio nasada prelaze na ekološku,ali nisam baš uspio saznati od njega puno pametnih stvari o tome jer osim što njemu to nije glavni posao, on radi što mu kažu i ne petlja se puno.
S tim da je rekao da su ove ekološke stvari koje su tekuće kao sirup guste i fine a gnojiva sva u peletima.
Kako će biti kad uđemo u Eu sa listama dovoljenih preparata i gnojiva ?
Npr kod jednog uvoznika ekoloških preparata u Hr sam vidio da nema u ponudi neka vodotopiva gnojiva koja proizvođač čiji je zastupnik ima (doduše,dosta primitne kombinacije u kojima je dominantan dušik) i veli ovaj da mu je trošak da bi uvozio to gnojivo za koje sam pitao toliki da mu se ne isplati uvoziti ispod nekoliko kamiona,a toliko ne može prodati.
Kako stvari sada stoje,mislim da je pri podizanju nasada svakako bolje a i jeftijie rješenje melioratinu gnojidbu obaviti sa klasičnim gnojivma jer osim što su ekološka 3x skuplja neke kombinacije je nemoguće postići npr ako treba puno fosfora (a njega uvijek fali) a manje kalija da bi se dobila potrebna količina fosfora u ukupnoj količini se pojavi višak kalija ali i potovo dušika koji je nepotreban.
U prijelaznom roku koji je 3-4 godine svejedno neće biti neki značajan urod pa sam certifikat niti ne znači ništa.
Posljednje uređivanje:
dingo
Član
- Tu od
- 14 Lis 2010
- Poruka
- 734
Buduči da dosta dobro stojim s matematikom, ja sam izračunao da je meni u mojoj proizvodnji i na uglavnom pjeskovitom zemljištu jedino racionalno gnojiti humusom kojeg sam od prije par godina počeo sam proizvoditi, jer time ujedno i poboljšavam i strukturu tla.:gitarist:
artyman:
artyman:Htio bih pitati, gdje na forumu se mogu naći iskustva u vezi " eko" pripravaka koji se mogu koristiti u voćarstvu. Recimo receptura i način primjene vratića kao insekticida, također primjena propolisa kao insekticida i fungicida. Vodenog stakla, smola četinara kao herbicida. Mislim da ovo otprilike može dati ideju na što sam mislio.
Hvala.
Hvala.
Na forumu nigdje. Ako si već u ekološkoj proizvodnji takve stvari bi trebala znati nadzorna stanica. Osim toga pri poljoprivrednoj komori postoji odjel za ekološku proizvodnju. Osim toga ima ljudi koji su nešto duže u ekološkoj pa znaju više.Treba zvati,pitati...na forumu nema toliko usko specijaliziranih stvari
Što se tiče zaštite u ekološkoj proizvodnji je dozvoljena većina bakrenih pripravaka kao i u konvencionalnoj iako se uvijek daje predost npr borduškoj juhi u odnosu na neke preparate nipa Nordox,Vertimec i slično.
Ja sam se dosta rapsitivao o ekološkom uzgoju pa sam obilazio i neke nadzorne stanice ali i i ministarstvo,komortu itd.
Što se tiče ovih nadzornih stanica koje su u biti najbitnije jer oni nadgledaju eko proizvodnju i moraju biti upućeni što se treba a što ne, što se mije a što ne itd...ima tu svega...većini ekoloških stanica je najbitnije da uberu lovu za nadzor,a po pitanju znanja i savjeta i tu je jako šaroliko.
Ono što je zanimljivo....kad nanjuše da ugovoranja nadzora nije blizu odmah se jako ohlade....npr ja imam dosta sadnica ali nisu posađene...i kad pitaju o kojem je broju sadnica riječ i čuju...ok....ali kad shvate da nisu posađene na njivu,skoro pa kažu "dođi kad posadiš".
Nažalost,to je tako.
A na pitanja šta misle kako će biti kad uđemo u Eu... osim toga da imaju mišljenje da će poticaji biti veći nego sada....i da je to trend u Eu...malo informacija mogu dati....ono što kažu, većinu možeš naći na Googlu,bez da se ide kod njih ili zove ih.
Mene zanima ekološka proizvodnja ali pod uvjetom da je rentabilan i isplativa.
Ako će to biti nešto što je npr 20% manje isplativo od konvencionalne...odoh ja u konvencionalnu. Poticaju su samo jedna stvar i ne treba ih se dražti previše. To štu su nrp 5000' kn/ha a za konventionalnu 2000.... i nije baš nešto previše i to nije razzlog zbog kojeg se treba odlučiti na eko.
Gledao sam neka istraživanja oko ekološkog uzgoja jabuka (makar me jabuke ne zanimaju) . Većina sorti koje su kod nas uobičajene nisu za ekološku proizvodnju. A neke koje su jako dobre za ekološku npr Prima, Florina...nisu zanimljive za tržište kao konzumni proizvod...nego npr za sokove....
Ovdje se ne priča o isplativosti i profitu kao što NEKI stalno i uporno pričaju nego o zdravijem i ODRŽIVOM načinu života i proizvodnje to što je ona za sada neisplativa to je sada ali neznači da neće biti isplativa. Jel ti koji tako razmišljaju i pričaju nemaju pojma da truju i sebe i druge vodu tlo itd da ne nabrajam...
KOPRIVA je dobar insekticid a ima ih kolko hoćeš treba malo tražiti na netu i gledati npr vrtlaricu Sve sami možete napraviti učite učite čitajte pozdrav svima
KOPRIVA je dobar insekticid a ima ih kolko hoćeš treba malo tražiti na netu i gledati npr vrtlaricu
Sve sami možete napraviti učite učite čitajte pozdrav svimaOvdje se ne priča o isplativosti i profitu kao što NEKI stalno i uporno pričaju nego o zdravijem i ODRŽIVOM načinu života i proizvodnje to što je ona za sada neisplativa to je sada ali neznači da neće biti isplativa. Jel ti koji tako razmišljaju i pričaju nemaju pojma da truju i sebe i druge vodu tlo itd da ne nabrajam...
KOPRIVA je dobar insekticid a ima ih kolko hoćeš treba malo tražiti na netu i gledati npr vrtlaricu
JEdna je stva imati vrt a sebe pa ga uzgajati po gotovo ideajnim ekološkim načelima a druga imati to na višem komercijalnom nivou koji je biti ako ne glavni,barem pretežni izvor prihoda.
Kad sam otvarao ovu temu očekivao sam više konkretnih rasprava i da će se (po)javiti barem par njih koji imaju više od 100 stabala nečega.
Razmjena iskustava ali i stavova je dobrodošla,pogotovo ako netko može imati koriste od nje ili barem neku ideju koja će stvoriti iz toga.
Mene privalači ekološki uzgoj iz više razloga ali neću reći da sam veći katolik od Pape. Ako to neće biti isplativo...onda mi trebaju grbava leđa i puno briga.
Jedno je hobi a drugo nešto što će donijeti zaradu.
Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati kad uđemo u EU.
Ali vjerujem da će proći barem 6 mjeseci dok naši prevedu i prepišu neke zakone koji su vani uobičajeni a odnose se na eko proizvodnju.
Ako se tu ne uvede reda i ekološka proizvidnja ne bude "pogurana" u raznim oblicima od zakonodavske poreko kontola pa do raznih subvencija/poticaja, pomoći itd...teško da će biti kruha od toga.
Osim toga koliko znam 99% preparata i gnojiva za ekološku proizvodnju se uvozi iz vana...kaskamo za svime...ako nam EU ne donese nešto (svašta) bitno nema ništa od ozbiljne eko proizvodnje.
Hele
Dobro znana faca
- Tu od
- 6 Sij 2013
- Poruka
- 1,961
Evo europske regulative (imaš sve jezike, europske):
http://ec.europa.eu/agriculture/organic/home_de
Za one koji znaju njemački:
http://www.oekolandbau.de/
Bio sam to nešto gledao pred cca godinu dana i kao da sam to prestao čitat jer sam negdje pročitao da smo mi usladili dosta te regulative sa EU, ako ne i sve.
Evo nešto iskopirano sa linka iz potpisa (ako već ima neka mod pobriše):
1. BIJELA DJETELINA
Bijela djetelina je „dobra vila” svakog travnjaka
Nekada davno, prije otkrića sintetičkih herbicida za travnjake krajem 1940-ih, na većini travnjaka bilo je bijele djeteline.
Djetelina je u vrtu dobrodošla. Pošto nije bilo moguće proizvesti herbicid koji bi uništavao sav korov, a istovremeno poštedio travu i djetelinu, djetelina je u marketinškoj kampanji koja je uslijedila svrstana u kategoriju korova.
Znanstvenik koji je proizveo 2,4-D, najrasprostranjeniji herbicid, javno se ispričao jer njegov proizvod za neželjeni efekt ima uništavanje djeteline. „Svrstavanje bijele djeteline u korov bit će svojevrstan šok za stare vrtlare” napisao je doktor R. Milton Carleton u svojoj knjizi „Novi načini odstranjivanja korova”, objavljenoj 1957. godine. „Sjećam se vremena kada je kvaliteta travnjaka bila procjenjivana prema postotku zastupljenosti bijele djeteline. Što je zastupljenost bila veća, travnjak se smatao boljim”.
Današnji naglasak na brizi o travnjacima na prirodan način doveo je do drugačijeg pogleda na djetelinu i njezinog svrstavanja u primarne biljke na travnjaku. Dobrobiti djeteline su brojne.
6 dobrih razloga zašto djetelina nije korov:
Niskorastuća je, pa zahtijeva malo košenja
Zimzelena je, čak i u hladnim klimatskim područjima
Dobro podnosi sušu, zahtijeva jako malo ili nimalo dodatnog zalijevanja
Prirodno je gnojivo za ostale biljke u travnjaku, budući da ima sposobnost u svom korijenju skladištiti dušik iz atmosfere
Sprječava prisustvo drugih korova u travnjaku
Otporna je na insekte i bolesti, naročito na bijele larve balegara, koje mogu biti glavna pošast u travnjaku
2. KOPRIVA (lat. Urtica dioica)
2.1. OPIS BILJKE
Kopriva je dvodomna zeljasta višegodišnja biljka. Stabljika je uspravna i doseže visinu do 150 cm, a listovi su dugi od 3 do 15 cm. Listovi srcolikog oblika se nalaze na kratkim peteljkama i imaju kratke dlačice. Korijen joj je poprilično velik. Listovi i peteljke su pokriveni žarnicama, i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti, jer izliju oštar sok na kožu. Cvjetovi koprive su zeleni i neugledni. Kopriva ima ljekovita svojstva. Cvijeta od proljeća do jeseni, a za vrijeme zime ostaje u zemlji.
2.2. TEKUĆE GNOJIVO OD KOPRIVE
Tekuće gnojivo od koprive izvrsno je dušično gnojivo za prihranu raznih biljnih vrsta i kao insekticid prvenstveno protiv lisnih ušiju a i drugih insekata. Redovitom primjenom koprivinog gnojiva biljka sama stvori neutralnu sredinu i ne dozvoljava razvoj gljivičnih oboljenja. Što isto tako jako važno, biljka stvori neutralnu sredinu i ne dozvoljava razvoj gljivičnih obolenja a sama otpornost biljke je usmjerena i na borbu protiv bakterijskih oboljenja. Koprivino gnojivo djeluje ljekovito, uravnotežujuće te potiče razvoj klorofila i time proces fotosinteze.
Za pripremu nam je potrebno:
• Svježa ili sušena kopriva
• plastična posuda ili bačva. Najbolje je koristiti plastiku jer drvo pušta tanine, a metalne posude ni u kom slučaju ne
dolaze u obzir zbog neželjenih kemijskih reakcija;
• odstajala voda (ukoliko nismo u mogućnosti pribaviti kišnicu);
• mreža koju koristimo umjesto poklopca (metalnu ili već po izboru) da omogućimo cirkulaciju zraka.
Na dno bačve stavljamo usitnjenu koprivu ( što sitnija to bolje) , zatim posudu napunimo vodom. Omjer bi trebao biti 1 kg koprive na 10 l vode ili ukoliko se koristi suha 150 – 200 g suhe koprive na 10 l vode.
Smjesa se tijekom vrenja pjeni tako da valja ostaviti dvadesetak cm mjesta od vrha bačve, a sve promiješamo barem jednom dnevno da bi omogućili kisiku da sudjeluje u procesu razgradnje. Bačvu smjestimo na osunčano mjesto.
Miris koji se razvija tijekom fermentacije moguće je ublažiti šakom kamenog brašna posutom po površini.
Gnoj je spreman za upotrebu nakon 1,5 do 3 tjedna zrenja odnosno kada poprimi tamnu boju i prestane se pjeniti. Bačvu sada možemo začepiti poklopcem.
Gnojivo se mora razrijediti najčešće u omjeru 1:10. Ukoliko se radi o osjetljivijim biljkama ili ste napravili jaki ekstrakt, gnojivo razrijedite na 1:20.
Gnojivo se koristi za prihranu u području korijena, ali moguće ga je upotrebljavati i za prskanje nadzemnih dijelova, (listova i stabljike). Tada je potrebno razrijediti u omjeru 1:50.
Jedine kulture koje ne podnose ovo dušično gnojivo su grah, grašak, luk i češnjak.
Ukoliko se gnojivo ne potroši odjednom, potrebno ga je uskladištiti u nekoj hladnijoj prostoriji da ne bi došlo do ponovne fermentacije. Tako uskladišteno može izdržati do kraja vrtlarske godine.
3. PELIN (Artemisia absinthium)
Pelin ((lat.) Artemisia absinthium) je biljaka trajnica iz porodice glavočika ((lat.) Asteraceae)
3.1. OPIS BILJKE
Pelin raste u visinu od 50 do 100 cm. Stabljika je uspravna, razgranata i prekrivena gustim, srebrnastosivim dlačicama. Cijela biljka je sivkaste boje, a listovi su trostruko perasti. Cvat pelina je polukuglast i sitan, a razvija se na vrhu bogato razgranate stabljike. Cvate od srpnja do rujna. Cijela biljka ima jak i karakterističan miris. Biljka sadrži eterično ulje, gorke tvari, flavonoide, tanine i koristi se u ljekovite svrhe.
3.2. STANIŠTE BILJKE
Pelin je vrlo raširena biljka. Raste na kamenitim i sunčanim staništima, pustom i neobrađenom tlu, na šljunčanim riječnim obalama, na stijenama, uglavnom na suhim staništima, a posebice na vapnenačkom tlu. Može se uzgajati u vrtu, a ne zahtijeva nikakvu posebnu njegu. Razmnožavanje pelina može se postići sjemenom ili dijeljenjem i presađivanjem starijih grmova.
Za pripremu nam je potrebno:
300 gr svjezih listova i cvjetova pelina potopite u 10 litara vode i ostavite ih namakati 2-3 dana. Procijedite i koristite protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava.
4. PRESLICA (Equisetum)
4.1. OPIS BILJKE
Preslice imaju sitne listove koji su međusobno srasli u nazubljen rukavac oko stabljike. Na vrhu stabljike i, ponekad, na vrhu ogranaka, nalazi se skupina plodnih listova slična klasu, strobilus. Listovi s donje strane nose trusnike (sporangiji) s truskama (spore). U nekih se preslica razvijaju dvije vrste stabljika: u rano proljeće plodne svijetlosmeđe stabljike koje na vrhu nose sporangije združene u oblik sličan klipu strobilus. Ugibaju nakon rasijavanja spora. Nakon toga razvijaju se neplodne zelene stabljike u oblik sličan boru. Iz spora kliju sitni, do 1 cm dugi, najčešće jednospolni protaliji muški s anteridijima i ženski s arhegonijima.
U Hrvatskoj raste desetak vrsta. Najčešća je poljska preslica (Equisetum arvense), s crnim podancima koji prodiru duboko u tlo. Raste kao korov na poljima, uz putove, na željezničkim prugama i sl.
4.2. RODOVI I VRSTE
U Hrvatskoj raste desetak vrsta. Najčešća je poljska preslica (Equisetum arvense), s crnim podancima koji prodiru duboko u tlo. Raste kao korov na poljima, uz putove, na željezničkim prugama i sl. Močvarna preslica (Equisetum palustre) česta je biljka močvarnih travnjaka, dok velika preslica (Equisetum telmateia) raste u vlažnim šumama. Zimska preslica (Equisetum hiemale) je rijetka, u Hrvatskoj ubrojena u skupinu osjetljivih (ugroženih) biljaka. Neke su vrste preslica, npr. močvarna preslica (Equisetum palustre), otrovne
4.3. Priprema preparata od preslice:
1 kg PRESLICA u 10 litara vode– namočiti i podgrijati, skoro prokuhati. Nakon toga razrijediti 1 litra pepelnice :5 litara vode te koristiti u preventivnoj zaštiti, naročito protiv pepelnice..tajna je u silicijevoj “oblozi” lista
http://ec.europa.eu/agriculture/organic/home_de
Za one koji znaju njemački:
http://www.oekolandbau.de/
Bio sam to nešto gledao pred cca godinu dana i kao da sam to prestao čitat jer sam negdje pročitao da smo mi usladili dosta te regulative sa EU, ako ne i sve.
Evo nešto iskopirano sa linka iz potpisa (ako već ima neka mod pobriše):
1. BIJELA DJETELINA
Bijela djetelina je „dobra vila” svakog travnjaka
Nekada davno, prije otkrića sintetičkih herbicida za travnjake krajem 1940-ih, na većini travnjaka bilo je bijele djeteline.
Djetelina je u vrtu dobrodošla. Pošto nije bilo moguće proizvesti herbicid koji bi uništavao sav korov, a istovremeno poštedio travu i djetelinu, djetelina je u marketinškoj kampanji koja je uslijedila svrstana u kategoriju korova.
Znanstvenik koji je proizveo 2,4-D, najrasprostranjeniji herbicid, javno se ispričao jer njegov proizvod za neželjeni efekt ima uništavanje djeteline. „Svrstavanje bijele djeteline u korov bit će svojevrstan šok za stare vrtlare” napisao je doktor R. Milton Carleton u svojoj knjizi „Novi načini odstranjivanja korova”, objavljenoj 1957. godine. „Sjećam se vremena kada je kvaliteta travnjaka bila procjenjivana prema postotku zastupljenosti bijele djeteline. Što je zastupljenost bila veća, travnjak se smatao boljim”.
Današnji naglasak na brizi o travnjacima na prirodan način doveo je do drugačijeg pogleda na djetelinu i njezinog svrstavanja u primarne biljke na travnjaku. Dobrobiti djeteline su brojne.
6 dobrih razloga zašto djetelina nije korov:
Niskorastuća je, pa zahtijeva malo košenja
Zimzelena je, čak i u hladnim klimatskim područjima
Dobro podnosi sušu, zahtijeva jako malo ili nimalo dodatnog zalijevanja
Prirodno je gnojivo za ostale biljke u travnjaku, budući da ima sposobnost u svom korijenju skladištiti dušik iz atmosfere
Sprječava prisustvo drugih korova u travnjaku
Otporna je na insekte i bolesti, naročito na bijele larve balegara, koje mogu biti glavna pošast u travnjaku
2. KOPRIVA (lat. Urtica dioica)
2.1. OPIS BILJKE
Kopriva je dvodomna zeljasta višegodišnja biljka. Stabljika je uspravna i doseže visinu do 150 cm, a listovi su dugi od 3 do 15 cm. Listovi srcolikog oblika se nalaze na kratkim peteljkama i imaju kratke dlačice. Korijen joj je poprilično velik. Listovi i peteljke su pokriveni žarnicama, i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti, jer izliju oštar sok na kožu. Cvjetovi koprive su zeleni i neugledni. Kopriva ima ljekovita svojstva. Cvijeta od proljeća do jeseni, a za vrijeme zime ostaje u zemlji.
2.2. TEKUĆE GNOJIVO OD KOPRIVE
Tekuće gnojivo od koprive izvrsno je dušično gnojivo za prihranu raznih biljnih vrsta i kao insekticid prvenstveno protiv lisnih ušiju a i drugih insekata. Redovitom primjenom koprivinog gnojiva biljka sama stvori neutralnu sredinu i ne dozvoljava razvoj gljivičnih oboljenja. Što isto tako jako važno, biljka stvori neutralnu sredinu i ne dozvoljava razvoj gljivičnih obolenja a sama otpornost biljke je usmjerena i na borbu protiv bakterijskih oboljenja. Koprivino gnojivo djeluje ljekovito, uravnotežujuće te potiče razvoj klorofila i time proces fotosinteze.
Za pripremu nam je potrebno:
• Svježa ili sušena kopriva
• plastična posuda ili bačva. Najbolje je koristiti plastiku jer drvo pušta tanine, a metalne posude ni u kom slučaju ne
dolaze u obzir zbog neželjenih kemijskih reakcija;
• odstajala voda (ukoliko nismo u mogućnosti pribaviti kišnicu);
• mreža koju koristimo umjesto poklopca (metalnu ili već po izboru) da omogućimo cirkulaciju zraka.
Na dno bačve stavljamo usitnjenu koprivu ( što sitnija to bolje) , zatim posudu napunimo vodom. Omjer bi trebao biti 1 kg koprive na 10 l vode ili ukoliko se koristi suha 150 – 200 g suhe koprive na 10 l vode.
Smjesa se tijekom vrenja pjeni tako da valja ostaviti dvadesetak cm mjesta od vrha bačve, a sve promiješamo barem jednom dnevno da bi omogućili kisiku da sudjeluje u procesu razgradnje. Bačvu smjestimo na osunčano mjesto.
Miris koji se razvija tijekom fermentacije moguće je ublažiti šakom kamenog brašna posutom po površini.
Gnoj je spreman za upotrebu nakon 1,5 do 3 tjedna zrenja odnosno kada poprimi tamnu boju i prestane se pjeniti. Bačvu sada možemo začepiti poklopcem.
Gnojivo se mora razrijediti najčešće u omjeru 1:10. Ukoliko se radi o osjetljivijim biljkama ili ste napravili jaki ekstrakt, gnojivo razrijedite na 1:20.
Gnojivo se koristi za prihranu u području korijena, ali moguće ga je upotrebljavati i za prskanje nadzemnih dijelova, (listova i stabljike). Tada je potrebno razrijediti u omjeru 1:50.
Jedine kulture koje ne podnose ovo dušično gnojivo su grah, grašak, luk i češnjak.
Ukoliko se gnojivo ne potroši odjednom, potrebno ga je uskladištiti u nekoj hladnijoj prostoriji da ne bi došlo do ponovne fermentacije. Tako uskladišteno može izdržati do kraja vrtlarske godine.
3. PELIN (Artemisia absinthium)
Pelin ((lat.) Artemisia absinthium) je biljaka trajnica iz porodice glavočika ((lat.) Asteraceae)
3.1. OPIS BILJKE
Pelin raste u visinu od 50 do 100 cm. Stabljika je uspravna, razgranata i prekrivena gustim, srebrnastosivim dlačicama. Cijela biljka je sivkaste boje, a listovi su trostruko perasti. Cvat pelina je polukuglast i sitan, a razvija se na vrhu bogato razgranate stabljike. Cvate od srpnja do rujna. Cijela biljka ima jak i karakterističan miris. Biljka sadrži eterično ulje, gorke tvari, flavonoide, tanine i koristi se u ljekovite svrhe.
3.2. STANIŠTE BILJKE
Pelin je vrlo raširena biljka. Raste na kamenitim i sunčanim staništima, pustom i neobrađenom tlu, na šljunčanim riječnim obalama, na stijenama, uglavnom na suhim staništima, a posebice na vapnenačkom tlu. Može se uzgajati u vrtu, a ne zahtijeva nikakvu posebnu njegu. Razmnožavanje pelina može se postići sjemenom ili dijeljenjem i presađivanjem starijih grmova.
Za pripremu nam je potrebno:
300 gr svjezih listova i cvjetova pelina potopite u 10 litara vode i ostavite ih namakati 2-3 dana. Procijedite i koristite protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava.
4. PRESLICA (Equisetum)
4.1. OPIS BILJKE
Preslice imaju sitne listove koji su međusobno srasli u nazubljen rukavac oko stabljike. Na vrhu stabljike i, ponekad, na vrhu ogranaka, nalazi se skupina plodnih listova slična klasu, strobilus. Listovi s donje strane nose trusnike (sporangiji) s truskama (spore). U nekih se preslica razvijaju dvije vrste stabljika: u rano proljeće plodne svijetlosmeđe stabljike koje na vrhu nose sporangije združene u oblik sličan klipu strobilus. Ugibaju nakon rasijavanja spora. Nakon toga razvijaju se neplodne zelene stabljike u oblik sličan boru. Iz spora kliju sitni, do 1 cm dugi, najčešće jednospolni protaliji muški s anteridijima i ženski s arhegonijima.
U Hrvatskoj raste desetak vrsta. Najčešća je poljska preslica (Equisetum arvense), s crnim podancima koji prodiru duboko u tlo. Raste kao korov na poljima, uz putove, na željezničkim prugama i sl.
4.2. RODOVI I VRSTE
U Hrvatskoj raste desetak vrsta. Najčešća je poljska preslica (Equisetum arvense), s crnim podancima koji prodiru duboko u tlo. Raste kao korov na poljima, uz putove, na željezničkim prugama i sl. Močvarna preslica (Equisetum palustre) česta je biljka močvarnih travnjaka, dok velika preslica (Equisetum telmateia) raste u vlažnim šumama. Zimska preslica (Equisetum hiemale) je rijetka, u Hrvatskoj ubrojena u skupinu osjetljivih (ugroženih) biljaka. Neke su vrste preslica, npr. močvarna preslica (Equisetum palustre), otrovne
4.3. Priprema preparata od preslice:
1 kg PRESLICA u 10 litara vode– namočiti i podgrijati, skoro prokuhati. Nakon toga razrijediti 1 litra pepelnice :5 litara vode te koristiti u preventivnoj zaštiti, naročito protiv pepelnice..tajna je u silicijevoj “oblozi” lista
Ja imam više od 100 stabala nečeg:lol:.
Čovjek treba stremiti da bude što je slobodniji moguće, hoću reći da što manje ovisi o drugima kao i njegov uspjeh.
Vidjeti ćemo.
Pozdrav.
Nisam vidio prije odgovor iznad prije ovog mog posta, hvala!
Čovjek treba stremiti da bude što je slobodniji moguće, hoću reći da što manje ovisi o drugima kao i njegov uspjeh.
Vidjeti ćemo.
Pozdrav.
Nisam vidio prije odgovor iznad prije ovog mog posta, hvala!
Posljednje uređivanje:
Iako nisam pročitao sve što si napisao,ali ovakve stvari su itekako dobro došle...kad pročitam možda budem malo pametniji
A ovo sa llinka ću čitati ka uđemo u EU (engleski mi šepav a google translate gubi smiao=
Posljednje uređivanje od moderatora:
Posljednje uređivanje od moderatora:
Hele
Dobro znana faca
- Tu od
- 6 Sij 2013
- Poruka
- 1,961
Moram sada na proljeće posadit neku kulturu za živu ogradu zbog eko certifikata, problem je šta niti sam ne znam šta. U nadzornoj stanici su mi predložili da ne sadim čemprese ili neku drugu živicu jer je skuplje i nema neke koristi od nje.
Ne bih maline jer su boležljive, trebaju žicu, režu se najesen i brzo propadaju. Niti kupinama nisam oduševljen. Čovjek mi je spomenuo lješnjak. Ima tko još kakav prijedlog?
Ne bih također htio neku boležljivu kulturu ili koju vole nametnici da si ne stvorim probleme za ostale biljke na plantaži. Kako stoji lješnjak šta se toga tiče?
Ne bih maline jer su boležljive, trebaju žicu, režu se najesen i brzo propadaju. Niti kupinama nisam oduševljen. Čovjek mi je spomenuo lješnjak. Ima tko još kakav prijedlog?
Ne bih također htio neku boležljivu kulturu ili koju vole nametnici da si ne stvorim probleme za ostale biljke na plantaži. Kako stoji lješnjak šta se toga tiče?
snupy
Član
- Tu od
- 7 Pro 2008
- Poruka
- 423
Najpametnije po meni je posadit neku domaću biljku . Na primjer glog http://ljekovitebiljke.blogspot.com/2008/03/glog-glog-jaa-i-regulira-rad-srca.htm
ili trnulehttp://www.val-znanje.com/modem/zdravlje-ljekovite-biljke-117.html
to su biljke koje i inače rastu po prironim živicama a pošto planiraš ekološku proizvodnju mogu biti i korisne .
ili trnulehttp://www.val-znanje.com/modem/zdravlje-ljekovite-biljke-117.html
to su biljke koje i inače rastu po prironim živicama a pošto planiraš ekološku proizvodnju mogu biti i korisne .
Hele
Dobro znana faca
- Tu od
- 6 Sij 2013
- Poruka
- 1,961
@ snupy: proučit ću malo te 2 biljke, bitno mi je da ih mogu formirati u grm do 1,5m.
Evo još nešto o prihrani tko nije pročitao na linku:
Ovo se odnosi na koprivu ali poželjno je još dodati grančice vrbe nasjeckane. rekao je Krešimir (vlasnik stranice) da će to dodati. Također je rekao kako je primjetio da biljke doslovne polude kada se zaliju kišnicom (ili se koristi za špricanje).
PRIHRANA:
GOJI biljka pored redovitog zaljevanja traži i adekvatnu pravovremenu prihranu. Za redovitu prihranu možete koristiti jeftino a vrlo efikasno eko-gnojivo dobiveno od koprive.
Kopriva je izvor dušika, kalija, željeza, fosfora, kalcija, vitamina C i A te različitih minerala, organskih kiselina i flavonoida. Zbog toga je izvrsno bio-gnojivo.
Postupak za dobivanje gnojiva od Koprive je sljedeći:
Uberite koprivu (ne pored ceste jer sadrži puno olova te je takvo gnojivo kontra produktivno)
Narežite koprivu na sitne komade ( brže se raspada )
Nasjeckanu koprivu stavite u plastičnu bačvu u omjeru, 1 kg koprive na 10 litara vode
Poklopite bačvu te ju ostavite nekoliko dana po mogučnosti na sunčanom mjestu
Svaki dan malo sa štapom promješajte koprive u bačvi
Nakon nekoliko dana koprive će zakipiti što je znak da je gnojivo spremno za upotrebu.
Ukoliko vršimo prihranu GOJI-a preko lista ujedno ćemo ga štititi od kukaca pogotovo lisnih ušiju. Koprivino gnojivo moramo razrijediti: u 10 lit. vode ulijemo 0,5 lit. koprivnog gnojivo, ukoliko prihranu vršimo preko korijena u 10 lit.vode ulijemo 1 lit koprivinog gnojiva.
Ukoliko želite ukloniti neugodan miris koprivinog gnoja ubacite šaku do dvije kamenog brašna
Nikako korisitit metalne ili drvene bačve.
PELETIRANA GNOJIVA:
Uporabom ORGANSKIH PELETIRANIH GNOJIVA postiže se iskoristivost N, P i K 2-3 puta veća nego kod uporabe mineralnih gnojiva!!! Ne postoji problem s ispiranjem i netopivošću. Hranjiva se postupno oslobađaju za optimalnu apsorpciju od strane biljaka.
Prednosti organskih gnijiva
- visoki unos hranjiva (N, P, K i mikroelementi) za biljke,
- postupno oslobađanje elemenata tako da su hranjive tvari dostupne biljkama u ritmu za optimalnu apsorpciju,
- smanjeni gubitak dušika ispiranjem,
- manje postupaka gnojenja,
- povećan kapacitet izmjene kationa u tlu,
- poboljšana topivost metala kao npr. željezo, cink i mangan zahvaljujući formiranju kompleksa između metalnih iona i topive frakcije ogranske tvari.
Osnovne karakteristike
Peletiranih gnojiva su:
- aktivna – imaju jako bogat sadržaj mikroorganizama koji su u stanju u vrlo kratkom vremenu vratiti bilošku aktivnost tla te riješiti problem zamora tla,
- u doticaju s vodom dostupna su u roku od 5 minuta, a potpuno se otapaju za 10 minuta,
- praktična – promjera su do 3 mm i dužine do 2 cm te se lako i ravnomjerno distrubuiraju (i rasipačem gnojiva)
POTREBNI ELEMENTI ZA PRAVILAN RAST I RAZVOJ BILJKE:
DUŠIK (N)
Potreba za dušikom najveća je u fazi intenzivnog rasta mladica i listova goji-a. Nedostatak dušika manifestira se u općem slabljenu sadnice, slabom porastu izboja, svijetlijoj boji lišća te u slabijem prinosu. Suprotno tome, pogreške u doziranju dušika, osobito u nepoštivanju pravila balansne prihrane formulacijom N, P i K, rezultirati će također u problemima koji će se pokazati kroz bujanje zelene mase (mladica), osipanju cvata, produženju vegetacijskog razdoblja. Goji najintenzivnije usvaja dušik od početka vegetacije pa sve do svibnja pa je to vrijeme za gnojidbu dušikom.
FOSFOR (P)
Fosfor ima ključnu ulogu u preocesu disanja i fotosinteze. U slučaju nedostatka fosfora lišće gubi boju (smeđežuta odnosno crvena), mladice slabo rastu, cvijetni pupovi se osipaju, a vegetacija se produljuje. Tlu se fosfor daje nakon berbe tijekom mirovanja i to zajedno s kalijem.
KALIJ (K)
Kalij također ima važnu ulogu u procesu fotosinteze i transpiracije. Djeluje na razvoj generativnih organa biljke i na dozrijevanje goji plodova. Nedostatak kalija manifestira se na lišću (savijanje prema dolje pa odumiru od ruba), kroz slab i usporen rast sadnice, korijen je slabije razvijen što ključno utječe na njegovu apsorbcijsku sposobnost te kroz kasnije dozrijevanje plodova. Općenito, biljka je slabije otporna na bolesti. Goji najviše treba kalij u fazi cvatnje, no, najbolje ga je dati u jesen nakon berbe.
BOR (B)
Zbog nedostatka bora odumirati će vrhovi mladica, one će biti kratke i krhke. Bor je Goji-u neophodan u fazi cvatnje. Najbolji učinci postižu se folijarnom prihranom 10 dana prije cvatnje.
ŽELJEZO (Fe)
Nedosdtatak se očituje kroz klorozu. Ključan je u stvaranju klorofila. Najbolje ga je dati kroz folijarnu prihranu.
MAGNEZIJ (Mg)
Rijeđe će se pojaviti nedostatak magnezija, osim u slučaju laganih pjesokovitih tala. Nedostatak se uočava na listu (između žila će se pojaviti žutilo koje može zahvatiti i cijeli list). Najčešća je pojava u mladim nasadima, kod kojih korijen nije dovoljno razvijen.
Nedostatak ostalih elemenata (zink, bakar, sumpor) rijeđa je pojava.
Evo još nešto o prihrani tko nije pročitao na linku:
Ovo se odnosi na koprivu ali poželjno je još dodati grančice vrbe nasjeckane. rekao je Krešimir (vlasnik stranice) da će to dodati. Također je rekao kako je primjetio da biljke doslovne polude kada se zaliju kišnicom (ili se koristi za špricanje).
PRIHRANA:
GOJI biljka pored redovitog zaljevanja traži i adekvatnu pravovremenu prihranu. Za redovitu prihranu možete koristiti jeftino a vrlo efikasno eko-gnojivo dobiveno od koprive.
Kopriva je izvor dušika, kalija, željeza, fosfora, kalcija, vitamina C i A te različitih minerala, organskih kiselina i flavonoida. Zbog toga je izvrsno bio-gnojivo.
Postupak za dobivanje gnojiva od Koprive je sljedeći:
Uberite koprivu (ne pored ceste jer sadrži puno olova te je takvo gnojivo kontra produktivno)
Narežite koprivu na sitne komade ( brže se raspada )
Nasjeckanu koprivu stavite u plastičnu bačvu u omjeru, 1 kg koprive na 10 litara vode
Poklopite bačvu te ju ostavite nekoliko dana po mogučnosti na sunčanom mjestu
Svaki dan malo sa štapom promješajte koprive u bačvi
Nakon nekoliko dana koprive će zakipiti što je znak da je gnojivo spremno za upotrebu.
Ukoliko vršimo prihranu GOJI-a preko lista ujedno ćemo ga štititi od kukaca pogotovo lisnih ušiju. Koprivino gnojivo moramo razrijediti: u 10 lit. vode ulijemo 0,5 lit. koprivnog gnojivo, ukoliko prihranu vršimo preko korijena u 10 lit.vode ulijemo 1 lit koprivinog gnojiva.
Ukoliko želite ukloniti neugodan miris koprivinog gnoja ubacite šaku do dvije kamenog brašna
Nikako korisitit metalne ili drvene bačve.
PELETIRANA GNOJIVA:
Uporabom ORGANSKIH PELETIRANIH GNOJIVA postiže se iskoristivost N, P i K 2-3 puta veća nego kod uporabe mineralnih gnojiva!!! Ne postoji problem s ispiranjem i netopivošću. Hranjiva se postupno oslobađaju za optimalnu apsorpciju od strane biljaka.
Prednosti organskih gnijiva
- visoki unos hranjiva (N, P, K i mikroelementi) za biljke,
- postupno oslobađanje elemenata tako da su hranjive tvari dostupne biljkama u ritmu za optimalnu apsorpciju,
- smanjeni gubitak dušika ispiranjem,
- manje postupaka gnojenja,
- povećan kapacitet izmjene kationa u tlu,
- poboljšana topivost metala kao npr. željezo, cink i mangan zahvaljujući formiranju kompleksa između metalnih iona i topive frakcije ogranske tvari.
Osnovne karakteristike
Peletiranih gnojiva su:
- aktivna – imaju jako bogat sadržaj mikroorganizama koji su u stanju u vrlo kratkom vremenu vratiti bilošku aktivnost tla te riješiti problem zamora tla,
- u doticaju s vodom dostupna su u roku od 5 minuta, a potpuno se otapaju za 10 minuta,
- praktična – promjera su do 3 mm i dužine do 2 cm te se lako i ravnomjerno distrubuiraju (i rasipačem gnojiva)
POTREBNI ELEMENTI ZA PRAVILAN RAST I RAZVOJ BILJKE:
DUŠIK (N)
Potreba za dušikom najveća je u fazi intenzivnog rasta mladica i listova goji-a. Nedostatak dušika manifestira se u općem slabljenu sadnice, slabom porastu izboja, svijetlijoj boji lišća te u slabijem prinosu. Suprotno tome, pogreške u doziranju dušika, osobito u nepoštivanju pravila balansne prihrane formulacijom N, P i K, rezultirati će također u problemima koji će se pokazati kroz bujanje zelene mase (mladica), osipanju cvata, produženju vegetacijskog razdoblja. Goji najintenzivnije usvaja dušik od početka vegetacije pa sve do svibnja pa je to vrijeme za gnojidbu dušikom.
FOSFOR (P)
Fosfor ima ključnu ulogu u preocesu disanja i fotosinteze. U slučaju nedostatka fosfora lišće gubi boju (smeđežuta odnosno crvena), mladice slabo rastu, cvijetni pupovi se osipaju, a vegetacija se produljuje. Tlu se fosfor daje nakon berbe tijekom mirovanja i to zajedno s kalijem.
KALIJ (K)
Kalij također ima važnu ulogu u procesu fotosinteze i transpiracije. Djeluje na razvoj generativnih organa biljke i na dozrijevanje goji plodova. Nedostatak kalija manifestira se na lišću (savijanje prema dolje pa odumiru od ruba), kroz slab i usporen rast sadnice, korijen je slabije razvijen što ključno utječe na njegovu apsorbcijsku sposobnost te kroz kasnije dozrijevanje plodova. Općenito, biljka je slabije otporna na bolesti. Goji najviše treba kalij u fazi cvatnje, no, najbolje ga je dati u jesen nakon berbe.
BOR (B)
Zbog nedostatka bora odumirati će vrhovi mladica, one će biti kratke i krhke. Bor je Goji-u neophodan u fazi cvatnje. Najbolji učinci postižu se folijarnom prihranom 10 dana prije cvatnje.
ŽELJEZO (Fe)
Nedosdtatak se očituje kroz klorozu. Ključan je u stvaranju klorofila. Najbolje ga je dati kroz folijarnu prihranu.
MAGNEZIJ (Mg)
Rijeđe će se pojaviti nedostatak magnezija, osim u slučaju laganih pjesokovitih tala. Nedostatak se uočava na listu (između žila će se pojaviti žutilo koje može zahvatiti i cijeli list). Najčešća je pojava u mladim nasadima, kod kojih korijen nije dovoljno razvijen.
Nedostatak ostalih elemenata (zink, bakar, sumpor) rijeđa je pojava.
