Ishrana povrća i gnojidba

[Kontam]

što se tiče gnojenja, imam problem......njiva je orana na jesen, samo nisam stavio nikakvo gnojivo.....samo su zaorani biljni ostaci......i pitanje......da li da stavljam stajsko gnojivo i ponovno ga zaorem (tu se bojim da nebi okrenuo nazad zaorane ostatke)+nešto NPK.......ili da stavim sve umjetno NPK, malo veću količinu????? da ništa neorem više......tu sam sada na 50% što da radim.....

Nisi napisao za koju kulturu, ukoliko ta kultura traži stajnjak, ništa za to, razbacaj ga, po njemu NPK i isfrezaj sa teškom frezom. Poz

 

[dane001]

Ima li itko ovdje tko bi mogao točnije reči na koji način postiči 5 % humusa u tlu? Ja sam jednu svoju njivu tri godine za redom gnojio stajnjakom i nije se diglo više od 2,6 %. S obzirom da su po analizi i sve druge njive na toj razini a nisu vidjele godinama stajnjak, smatram da je samim stajskim gnojem to teško postiči. Da, svaku godinu sam bacao nekih 40-50 tona po hektaru. Ono što mogu potvrditi je da u svakom slučaju stajnjak aktivira mineralno gnojivo u tlu, jer sam na jednu zemlju, čim sam je kupio, bacio nekih 1200 kg 7-ice po ha i to prilikom oranja zimske brazde. Slijedeće godine nije bilo zamjetnog prinosa, ali zato samo odmah drugu jesen na istu parcelu bacio nekih 60 t stajnjaka po ha i još 400 kg 7-ice i krumpiri su bili nevjerojatni. I naredne tri godine na toj njivi su prinosi izvanredni, pa se nadam da će tako i dalje, jer ju sada održavam.
Isto tako mogu tvrditi provjereno da paprika može dati prinos 70 tona/ha bez da je zemlja vidjela stajnjak proteklih bar 30 godina, a možda i puno više. No vjerujem isto tako da takvim gospodarenjem tlo brzo gubi kvalitetu i prelazi u slabo plodno do siromašno.

pa naravno da nemaš humusa,a od čega bi ga i bilo u đubru,nešto malo slame i to je to. pokupiš sve ostatke sa polja,od kuruzovine,slame i sve to baciš na polje i zaoreš,i eto humusa,ili što Kontam kaže,uzmeš grane kad netko oreže vočnjak i u drobilici pa na polje,ali to je problem,zato i nemamo humusa. a ovo sa 1200kg sedmice po hektaru,jel to nije malo razbacivanje ili si radio neke izračune pa dobio tu potrebnu količinu?

 

[ivanz]

Nisi napisao za koju kulturu, ukoliko ta kultura traži stajnjak, ništa za to, razbacaj ga, po njemu NPK i isfrezaj sa teškom frezom. Poz

trebam za krumpir......a frezu još nemam artyman:

 

[Kontam]

Krumpir spada u kategoriju da voli stajnjak. Pokušaj nabaviti patent kalij. Ili nađi kalij sulfata i dosta kana. Za krumpir je važan magnezij. Poz

 

[ivanz]

Krumpir spada u kategoriju da voli stajnjak. Pokušaj nabaviti patent kalij. Ili nađi kalij sulfata i dosta kana. Za krumpir je važan magnezij. Poz

zbog toga bi ga i stavio.....

al čitao sam, da mu je kalij najbitniji......a onda bi mogao i jeftinije proći na umjetnom gnojivu, jer sada je 7-20-30 dosta skup.....

 

[cabage]

pa naravno da nemaš humusa,a od čega bi ga i bilo u đubru,nešto malo slame i to je to. pokupiš sve ostatke sa polja,od kuruzovine,slame i sve to baciš na polje i zaoreš,i eto humusa,ili što Kontam kaže,uzmeš grane kad netko oreže vočnjak i u drobilici pa na polje,ali to je problem,zato i nemamo humusa. a ovo sa 1200kg sedmice po hektaru,jel to nije malo razbacivanje ili si radio neke izračune pa dobio tu potrebnu količinu?

Toliko je došla preporuka od agronomskog fakulteta iz zagreba po analizi tla. I meni je to izgledalo bezumlje, no neću propasti za tada još jeftinih 1200 kg sedmice. Ovako kak sad radim analize zemlje, svakih par godina uzmem uzorak s iste parcele i pokazalo se da je svake godine potrebno zaoravati 500-600 kg nekog gnojiva poput sedmice, s tim da je najbolje uzeti neku nulu ak se nađe i u proljeće ići sa 400-600 kg hidrocomplexa ili sličnog gnojiva, ovisi o kulturi, premda većina povrtnih kultura ima slične zahtjeve za hranjivima.

 

[dane001]

Toliko je došla preporuka od agronomskog fakulteta iz zagreba po analizi tla. I meni je to izgledalo bezumlje, no neću propasti za tada još jeftinih 1200 kg sedmice. Ovako kak sad radim analize zemlje, svakih par godina uzmem uzorak s iste parcele i pokazalo se da je svake godine potrebno zaoravati 500-600 kg nekog gnojiva poput sedmice, s tim da je najbolje uzeti neku nulu ak se nađe i u proljeće ići sa 400-600 kg hidrocomplexa ili sličnog gnojiva, ovisi o kulturi, premda većina povrtnih kultura ima slične zahtjeve za hranjivima.

pa recimo 0-10-30,ja sam ga koristio u voćnjaku,i mislim da je jeftiniji od sedmice ako se nevaram. daj mi reci gdje uzimaš hidro,u fruktusu ili? i koja je cijena sada ako znaš,moram ići ovih dana pa da znam šta me čeka?

 

[dane001]

još nešto cabage. jel si probao napraviti analizu zemlje pa pomoću izračuna napraviti kalkulaciju koliko čega si potrošio iz zemlje i tako par godina i onda napraviti analizu i usporediti sa tim izračunom? ako me kužiš?

 

[cabage]

pa recimo 0-10-30,ja sam ga koristio u voćnjaku,i mislim da je jeftiniji od sedmice ako se nevaram. daj mi reci gdje uzimaš hidro,u fruktusu ili? i koja je cijena sada ako znaš,moram ići ovih dana pa da znam šta me čeka?

I ja sam jesenos uzeo 0-10-30 timac agro. Mislim da je bio 410 kn, možda koju kunu manje. Hydro uzimam u fructusu, da, a mislim da ti je cijena 600 kn, eventualno nešto manja ak imaš jezične sposobnosti:blackeye

 

[soony-69]

A mišljenje o primjeni kultivatorom?:scratch

 

[denisv]

Postavio bi jedno pitanje doktoru pošto mislim da je on najrelevantniji, al' ako neko drugi zna slobodno neka odgovori;
Interesuje me koliko brzo nitratni azot iz Yare Mile ili Hydrocomlex-a (12-11-18) dođe na raspolaganje, odnosno ako npr. gnojivo rasipamo neposredno pred sadnju i taj nitratni dio dođe tek za dvadesetak do mijesec dana na raspolaganje, ne narušava li on tad ravnotežu u odnosu na kalij jer ujedno će tad stići i dio amonijačne forme a biljka je prošla fazu kad je odnos trebao biti 1:1 i ušla u fazu 1:2. Pitam konkretno za paradajz, a neki će znati zašto.
Znači, ispada da bi se gnojidba morala vršiti bar dvadesetak do mijesec ranije kako bi se hraniva usvajala po redu, odnosno onako kako je predviđeno, a zna se dobro da se u plasteniku kulture izmjenjuju jedna neposredno za drugom. Pa kakav onda način gnojidbe primjeniti kako bi bio najefikasniji (koja mineralna gnojiva) kad se odmah ide u startno gnojenje?

Po mom nekom skromnom sudu, ne bi li bilo bolje (ako je izostavljena ranija osnovna gnojidba) ići sa kompleksnim bez nitratne forme u odnosu 1:2, a azot u startu unijeti u obliku CaNo3 u količini koja je potrebna?

 

[bobostar]

Postavio bi jedno pitanje doktoru pošto mislim da je on najrelevantniji, al' ako neko drugi zna slobodno neka odgovori;
Interesuje me koliko brzo nitratni azot iz Yare Mile ili Hydrocomlex-a (12-11-18) dođe na raspolaganje, odnosno ako npr. gnojivo rasipamo neposredno pred sadnju i taj nitratni dio dođe tek za dvadesetak do mijesec dana na raspolaganje, ne narušava li on tad ravnotežu u odnosu na kalij jer ujedno će tad stići i dio amonijačne forme a biljka je prošla fazu kad je odnos trebao biti 1:1 i ušla u fazu 1:2. Pitam konkretno za paradajz, a neki će znati zašto.
Znači, ispada da bi se gnojidba morala vršiti bar dvadesetak do mijesec ranije kako bi se hraniva usvajala po redu, odnosno onako kako je predviđeno, a zna se dobro da se u plasteniku kulture izmjenjuju jedna neposredno za drugom. Pa kakav onda način gnojidbe primjeniti kako bi bio najefikasniji (koja mineralna gnojiva) kad se odmah ide u startno gnojenje?

Po mom nekom skromnom sudu, ne bi li bilo bolje (ako je izostavljena ranija osnovna gnojidba) ići sa kompleksnim bez nitratne forme u odnosu 1:2, a azot u startu unijeti u obliku CaNo3 u količini koja je potrebna?

Evo tu ima jedan dio odgovora na pitanje: http://www.gnojidba.info/gnojiva/gnojiva-compo/novatec-classic-12-8-16-novo-compo-gnojivo/.
Jedna od mogućnosti je znači korištenje inhibitora nitrifikacije (prelaska amonijskog u nitratni ion), i time biljku duže opskrbiti duškom.
U čemu je razlika između ta dva oblika dušika:
Amonijski: kationski oblik (pozitivan površinski naboj) stoga se u tlu veže na minerale gline (mineralni dio tla), te se stoga teže ispire
Nitratni: anionski oblik (negativni površinski naboj), i ne može se vezati na mineralni dio tla, već samo na organsku tvar/humus, pa se stoga vrlo lako ispire i vrlo je pokretan.
A što biljka kaže? Ako kako možeš nahrani me nitratnim dušikom, to više volim, jer mi više odgovara negativan površinski naboj :.
Nastavak slijedi...

 

[Mateuss]

Uzeo sam vodotopiva gnojiva u BiH za gnojidbu vrta.

Kristaloni.

Crveni - 12+12+36 +m
Bijeli - 15+05+30+ 3m
Plavi - 19+06+20+3m
Special - 20+20+20

Zanima me kojim redom koristiti navedene za jagode, paradajz, krastavce papriku i lubenice.
Znam da ide 1 gram na 1 litar vode to je sve što znam, zahvaljujem na odgovoru.

 

[denisv]

Uzeo sam vodotopiva gnojiva u BiH za gnojidbu vrta.

Kristaloni.

Crveni - 12+12+36 +m
Bijeli - 15+05+30+ 3m
Plavi - 19+06+20+3m
Special - 20+20+20

Zanima me kojim redom koristiti navedene za jagode, paradajz, krastavce papriku i lubenice.
Znam da ide 1 gram na 1 litar vode to je sve što znam, zahvaljujem na odgovoru.

Širok ti je to pojam da bi se sve izdefinisalo u jednom postu.

Zeleni-specijal ti preporučuju za folijarnu gnojidbu. Ima azot u obliku uree.

Uglavnom pratiš fenofaze i tako i gnojiš. Po nekom redoslijedu uopšte, trebalo bi prvo da ide plavi, pa bijeli pa crveni. Sve zavisi o kojem se povrću radi, lisnatom ili plodovitom. Plavi izostavi nakon oplodnje bilo kojeg povrća koje si naveo jer ga može ponovo potjerati u vegetativnu fazu. Dakle poslije formiranja lisne mase slobodno nastavi gnojidbu sa bijelim ili crvenim ni kod jednog nećeš pogriješiti.

 

[dane001]

Uzeo sam vodotopiva gnojiva u BiH za gnojidbu vrta.

Kristaloni.

Crveni - 12+12+36 +m
Bijeli - 15+05+30+ 3m
Plavi - 19+06+20+3m
Special - 20+20+20

Zanima me kojim redom koristiti navedene za jagode, paradajz, krastavce papriku i lubenice.
Znam da ide 1 gram na 1 litar vode to je sve što znam, zahvaljujem na odgovoru.

pa prvo ti ide onaj koji nisi kupio,a to je neka formulacija sa puno fosfora zbog razvitka korijena na početku vegetacije,a to si mogao uzeti umjesto plavoga jer ti ne treba pošto imaš bijeli,onda ti ide tri dvadesetke pa na kraju bijeli,ali sve ovisi i o kulturi koju sadiš. ma samo deri,nemaš šta puno pogriješiti.

 

[brle]

Uzeo sam vodotopiva gnojiva u BiH za gnojidbu vrta.

Kristaloni.

Crveni - 12+12+36 +m
Bijeli - 15+05+30+ 3m
Plavi - 19+06+20+3m
Special - 20+20+20

Zanima me kojim redom koristiti navedene za jagode, paradajz, krastavce papriku i lubenice.
Znam da ide 1 gram na 1 litar vode to je sve što znam, zahvaljujem na odgovoru.

mislim da ide do 4gr na litru vode.......za folijarne tretmane

 

[Mateuss]

To su trenutno bile koje sam kupio sa manjim pakiranjima od 1 kg i bilo je pakiranje velike vreće što ja na ovoj maloj površini neznam kad bih potrošio.
Cijena za 1 kg u kn je oko 18 kn

Zahvaljujem na odgovoru..

 

[denisv]

pa prvo ti ide onaj koji nisi kupio,a to je neka formulacija sa puno fosfora zbog razvitka korijena na početku vegetacije,a to si mogao uzeti umjesto plavoga jer ti ne treba pošto imaš bijeli,onda ti ide tri dvadesetke pa na kraju bijeli,ali sve ovisi i o kulturi koju sadiš. ma samo deri,nemaš šta puno pogriješiti.

Kad otopli kao što je sad i zemlja se zagrije na optimalnu temperaturu forsiranje fosfora nije potrebno jer ga ima dovoljno i u ostalim formulacijama.

[/B]

mislim da ide do 4gr na litru vode.......za folijarne tretmane

Koncentracija za folijarno je od 0,25 do maksimalnih 0,4%

To su trenutno bile koje sam kupio sa manjim pakiranjima od 1 kg i bilo je pakiranje velike vreće što ja na ovoj maloj površini neznam kad bih potrošio.
Cijena za 1 kg u kn je oko 18 kn

Zahvaljujem na odgovoru..

Sve zavisi kakvo ti je zemljište. Ako je blago kiselo kao što je u većini slučajeva, onda je bijeli ili crveni u kombinaciji sa kalcinitom (CaNO3) najbolja solucija za bilo koju fazu osim ako ideš sa ekstra ranom proizvodnjom kad započinješ sa žutim. Kombinaciju NPK-a i CaNO3 balansiraš prema potrebama za azotom. I da napomenem još jedno u isti sud ne miješaš ta dva đubriva osim ako rastvor nećeš odmah potrošiti.

 

[Mateuss]

Zasadio sam vani paradajz papriku krastavac i malo lubenica pa sam mislio sada dati folijarnu prihranu za bolje ukorijevanje.
A za jagode sada su počele cvati i po koji plod pa neznam od ovih kristalona koji bi bio najbolji u ovoj fazi jagoda.

Do sada je bačeno na jesen i sada na proljeće Peletirano gnojivo BioRex više nego je preporučeno pa sam mislio sada dodatno prihranjivati sa tekućim gnojivom.

 

[bobostar]

Uzeo sam vodotopiva gnojiva u BiH za gnojidbu vrta.

Kristaloni.

Crveni - 12+12+36 +m
Bijeli - 15+05+30+ 3m
Plavi - 19+06+20+3m
Special - 20+20+20

Zanima me kojim redom koristiti navedene za jagode, paradajz, krastavce papriku i lubenice.
Znam da ide 1 gram na 1 litar vode to je sve što znam, zahvaljujem na odgovoru.

Evo, ima tu tablica, pa kombiniraj.... (http://www.colic-trade.com/hydro.php).

A drugi puta slobodno idi na nešto jednostavnije (neki 1:1:1, bez UREE, za sve faze te neki 2:1:3 od nakon cvatnje pa do berbe; i to je to).
Vjeruj mi; razlika u učinku vrlo mala; a imaš samo dvije kombinacije.... :icon_winkle:

p.s. Što se tiče jagoda, nakon cvatnje su dva elementa glavna; kalij i kalcij, te svakako bor (važan za transport šečera, koji nastaju u listu, a skladište se u plodu, samo ih treba pokrenuti....). A dušika znatno manje :icon_pidu: (znači kalcij-nitrat je malo problem; premalo kalcija (a jagodi puno treba) a previše dušika (a sada ga treba manje))