Re: zbrinjavanje gnojnice
Kako god da bilo morati ćemo ispunjavati te zadane uvjete.
Što se tiće kapaciteta laguna za gnojnicu, prevario sam se. Kapacitet lagune mora biti dovoljan za 6 mjeseci. Barem tako stoji u pravilniku. Evo još zanimljivih dijelova iz tog pravilnika.
Primjenu stajskog gnoja potrebno je provoditi na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru. U cilju smanjivanja gubitaka dušika u primjeni stajskog gnoja, korisno je provoditi sljedeće:
– gnojidba stajskim gnojem provodi se na način da se spriječi hlapljenje amonijaka, a pri tom treba voditi računa u kojem je stadiju vegetacija, o vremenskim razmacima, posebno temperaturi i vlažnosti zraka te osunčanosti,
– na nezasijanim površinama potrebno je stajski gnoj što prije unijeti u tlo,
– stajski gnoj treba jednakomjerno rasporediti po površini tla,
– gnojovku prije gnojenja promiješati. Zabranjena je primjena stajskog gnoja:
– u II. Zoni sanitarne zaštite izvorišta, ako nije drugačije određeno propisima koji uređuju upravljanje vodama,
– na tlima zasićenim vodom,
– na tlima koja su prekrivena snježnim prekrivačem,
– na zamrznutim tlima te na plavnim zemljištima,
– u proizvodnji povrća, jagodastog voća i ljekovitog bilja, unutar 30 dana prije zriobe i berbe,
– pomiješanog s otpadnim muljem ili kompostom od otpadnog mulja,
– s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami,
– na ne poljoprivrednim zemljištima.
Zabranjena je primjena gnojnice i gnojovke:
– u II. Zoni sanitarne zaštite izvorišta, ako nije drugačije određeno propisima koji uređuju upravljanje vodama,
– na 25 m udaljenosti od bunara,
– na 20 m udaljenosti od jezera,
– na 5 m udaljenosti od ostalih vodenih tokova,
– na nagnutim terenima gdje se slijevaju s površine,
– na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10 % na udaljenosti manjoj od 10 m od vodenih tokova.
.
.
.
Stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu, ili u drugim spremnicima. Spremnici moraju biti vodonepropusni, tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš, kao i onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode. Spremnici moraju svojom veličinom zadovoljiti prikupljanje gnoja za šestomjesečno razdoblje, s time da je za jedno uvjetno grlo potrebno, za razdoblje od šest mjeseci skladištenja, osigurati:
– za kruti stajski gnoj najmanje 4 m2 površine spremnika uz visinu nakupine gnoja od 2 m odnosno 8 m3 prostora spremnika za kruti stajski gnoj, ako je visina hrpe manja od 2 metra, a za gnojnicu spremnik od 2 m3,
– za skladištenje gnojovke 10 m3 za lagune.
Bez obzira na odredbe ovoga pravilnika, jame za gnojnicu nije potrebno izgraditi ukoliko se kroz sustav i tehnologiju uzgoja domaćih životinja ne stvara gnojnica.
.
.
.
Ako se gnojidba stajskim gnojem ne može provesti zbog nedovoljnih poljoprivrednih površina, poljoprivredno gospodarstvo mora višak stajskog gnoja zbrinuti gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, preradom stajskog gnoja u bio-plin, kompost, supstrat, ili pak zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine.