Kapitalna ulaganja

[#Pajdaš]

Kada radiš manje površina to ti daje prednost da možeš puno bolje optimizirati sve radnje. A u poljoprivredi puno toga je baš u pravovremenom obavljanju operacija. Sve moguće prednosti treba maksimalno iskoristiti.
Što se tiče optimalnih površina - u principu je to upravo ona površina sa kojom trenutno raspolažeš, jer si sav posao i planove optimiziraš za površinu koju radiš. Nema tu univerzalnog recepta i tvrdo postavljenih granica. Ali sigurno je da neće financijski opsatati netko tko radi par hektara kukuruza i žita, nego onaj koji radi parsto hektara u istom tom poslu (i njemu je zapravo tanka zarada na tim kulturama). Sa druge strane ako imaš manje površina možeš se baviti radno intenzivnijim kulturama a o radnointenzivnim kulturama na velikim poovrišnama - može se samo sanjati. Drugi je par rukava da li će netko tko cijeli život radi kukuruz i pšenicu odjednom, možda pod stare dane, odjednom krenuti u proizvodnju povrća (primjer).....

Pa evo ja sam si dao vremena i gledao prihode, opsežne rashode i zaradu samo što se tiče ratarstva i kultura koje sam sijao (pšenica, kukuruz, soja kao glavne na 90-95% površine) i ostvarenih prinosa od 2015 do 2025 i dolazim do brojke od prosječne površine od 54ha (kretalo se od 23 do 81ha, kako koja godina) da je dovoljno kroz neki duži period da se može lagodno živjeti od čistog ratarenja i normalnim tempom obnavljati mehanizacija i širiti, s tim što na 54ha ratarstva imao bih daleko manje rizika, skoro duplo manje od mogućnosti za lošu godinu..
(AI tj umj.inteligencija na temelju tih podataka daje izračun od 43.2ha, al u AI sam ubacio još i tabelu padalina i temperatura kroz prethodne godine/mjesece itd)
Na temelju ovog Vašeg odgovora samo potvrđuje moje mišljenje i što se tiče optimalnih površina, problem velike većine je ''too much too soon'' svi bi bili Rockfelleri preko noći tj za 5g a da što manje moraju zasući rukave. Jer realno gledano, klasično ratarenje je i dalje najlakši dio poljoprivrede gdje se rukavi moraju najmanje zasući pa je takva i zarada, čak mišljenje nas nekih s obzirom koliko ima posla u klasičnom ratarenju još uvijek ta zarada je s obzirom na utrošeni rad i vrijeme dosta velika!!
E sad što su svi sebi postavili nerealne ciljeve u kratkom periodu pa se zadužili, to je opet druga strana priče..

Kolega itekako se varate što se tiče boldanog. Ima primjera gdje i veliki su jako lijepo zasukali rukave i diverzificirali svoju proizvodnju, i ne nije im bila potrebna suvremena i moderna mehanizacija i eu fondovi.. (pričam za Hr....).

 

[Axial]

Forumski kolega Axialni, volio bih pročitati što ti predlažeš kao rješenje za razvoj poljoprivrede u lijepoj našoj Hrvatskoj? Tu bi se trebalo podrazumijevati da rješenje nije ukinuti male OPG-ove i razvijati samo velika gospodarstva. Trebalo bi uzeti i činjenicu da smo članica EU koja nam kroji gaće i da brojimo 3.5 milijuna stanovnika, otprilike kao jedan malo veći europski grad. Što bi ti napravio vezano uz promjene u poljoprivredi da si na vlasti npr. slijedeće 4 godine.? Baš me to živo zanima jer vidim da barataš činjenicama puno bolje nego Al. Ovaj forum bi trebao biti usmjeren na to da pomognemo jedni drugima u toj našoj muci sa poljoprivrednom proizvodnjom. Ovo ne pišem sa ciljem da te kritiziram ili tome slično već da probamo, svi zajedno, sročiti nekakva rješenja za promjene koje očito treba napraviti. Zahvaljujem unaprijed.

Konkretno - trebalo bi raditi na nekoliko frontova/razina:
Prvo: treba se pozabaviti načinom kako efikasno trgovce prisiliti da prodaju lokalnu proizvodnju. Samim time trebalo bi dodatno opteretiti bilo kakvo iskrcavanje tuđih proizvodnih višaka na domaćem tržištu po dampiškim cijenama.
Drugo: treba ljudima demonstrirati neke nove tehnologije u praksi, jer uvođenje tehnologija predugo traje kod nas. Zanči treba posebno poticati poljoprivrednike koji bi se time željeli baviti, kod nabave tih novih strojeva i demonstracija istih drugim proizvođačima. To ne može raditi svaka šuša, tu treba odabrati ljude koji poznaju materiju i voljni su savjetovati druge koji imaju iskustva i formalno obrazovanje. Zanči dovesti ljude na polje kada je sjetva, ali i kada je žetva tih istih površina da se vidi krajnji rezultat. Savjetodavna služba - ovakva kakva je - tu je potpuno podbacila, da ne upotrebim neku težu riječ.
Treće: ogorman (skupi) promašaj desio se u trenutku kada su stočari gradili svoje štale i svatko od njih je plaćao punu cijenu za copy-paste projekt za svoju štalu, kao da se na tom projektu radi od nule. Država je trebala ponuditi tipske projekte za te štale svakome za kunu - i tako bitno smanjiti koštanje istih. Naravno netko bi uvijek gradio 'po svome' (što je sasvim OK) - ali onda plaća projekt iz svojeg đepa. Kada se takva štala izgradi i pusti u pogon - savjetodavna obilazi istu i gleda da li je to riješenje vrijedno da se uvrsti u kolekciju tipskih projekata, ako se pokaže kao kvalitetno onda se čovijeku vraća lova koju je uložio u projekt i uvrštava se u kolekciju projekata. Kada bi štale bile građene po tipskim projektima onda bi cijene gradnje daleko manje varirale jer bi brzo posalo jasno što je skupo - a što je povoljna gradnja. A u tipske štale ide tipska oprema, pa to otvara sasvim nova vrata uštedama u nabavi opreme. To su skupe greške koje su napravljene, a zapravo se radi o ljudima koji odlučuju o bitnim stvarima ali uopće nemaju mašte. Ovo ne vrijedi samo za štale - vrijedi doslovno za bilo koji objekt koji se gradi.
Četvrto: inspekcije se trebaju baviti bitnim stvarima, a ne biti zaštitarska služba za nečije privatne interese. Neću dalje pisati o tome ali oni koji se bave sa time - jako dobro znaju o čemu se radi. Nanjuši li se da netko koristi državnu službu i položaj za svoje privatne poslove - najuriti van iz službe obavezno uz kaznu zatvora ako je uzeo lovu od nekoga, za nešto. Jasno je da neke inspekcije doslovno ciljano uništavaju neke ciljane proizvođače a neke druge uopće ne diraju.
Peto: Bez obzira na naše članstvo u EU mi itekako možemo odlučivati o svojoj sudbini. Za to što se naša vlast ne brine adekvatno o našoj državi nije kriva EU, nego ta vlast koja je samu sebe delegirala samo kao promicatelja i glasnika EU zahtjeva. Jednostavno rečeno upitno je da li je vlast u HR (i ova i ona druga, svejedno) uopće sposobna iskrojiti gaće? Treba to znati, a oni samo rade po već gotovim krojevima. A nama očito tuđi krojevi za gaće baš i ne pašu.

Općenito: trebalo bi definirati što je to mali/srednji/veliki proizvođač, koje su obaveze i prava istih. Čvrsto definirati koje su obaveze i prava države u odnosu prema proizvođačima (na primjer što se tiče zaštite privatne imovine nas poljoprivrednika). Pokrenuti ozbiljnu javnu raspravu uopće koji krajnji rezultat želimo postići - kao društvo - od poljoprivrede. Onda će puno lakše biti definirati smjernice. Analizirati koliko i na što su se dosada trošila sredstva za razvoj poljoprivrede (proteklih 30ak godina) - i koje rezultate su nam donjele pojedine politike.... Bilo bi zanimljivo vidjeti tko je sve kroz godine povlačio koliko love. Od kad je EU to je još i prilično transprentno, ali bilo bi zanimljivo vidjeti kako se lova trošila prije, na koje (i čije) 'projekte'. Uopće nije bitno što je to u zastari - bitno je da raja shvati kako lova curi na sve strane i da se poduzmu konkretne mjere da se to curenje zaustavi i da se administrativno-politička ekipa dovede u položaj da ni ne pomisle krasti, jer će im se to jako obiti o glavu.