• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, chatu, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Karenca i berba grožđa

  • Temu pokrenuo bosniahos
  • Datum prvog posta
B

bosniahos

Guest
Krenulo mi loše grožđe,botritis i ostala klapa pa san nemisleč poprska grožđe.Tek nakon prskanja san, naravno,pogleda i piše za jedan preparat 21 azadrugi 42 dana karenca.To bi još i bilo u nekim rokovima ali me vežu neke druge obaveze,pa bi htijel čut vaše mišljenje čekat krajnje vrime karence ili krenut u berbu recimo na 3/4 vrimena karence i što bi se sve moglo dogodit kao nuspojava.Hvala.
 
P

puknuti

Guest
Re: karenca i berba grožđa

Ako nemaš izbora , nemaš izbora
 

Krumpironja

Dobro znana faca
Tu od
7 Svi 2010
Poruka
2,608
Re: karenca i berba grožđa

Krenulo mi loše grožđe,botritis i ostala klapa pa san nemisleč poprska grožđe.Tek nakon prskanja san, naravno,pogleda i piše za jedan preparat 21 azadrugi 42 dana karenca.To bi još i bilo u nekim rokovima ali me vežu neke druge obaveze,pa bi htijel čut vaše mišljenje čekat krajnje vrime karence ili krenut u berbu recimo na 3/4 vrimena karence i što bi se sve moglo dogodit kao nuspojava.Hvala.

a zavisi za čime si šprico,mi smo zadnje sa svičem i karenca je 25 dana ali će se isto prije brat
 
B

bosniahos

Guest
Re: karenca i berba grožđa

Bia je sabithane i cuperblau.
 

johabica

Dobro znana faca
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
3,600
Re: karenca i berba grožđa

Pokušaj naći nešto o tome od Milorada Šubića.On je pisao dosta toga o utjecaju fungicida na vrenje mošta.A baš je to problem kod kasne upotrebe fungicida,pogotovo kod nekih,čak i u vrijeme kada karenca nije upitna.Pa se takvi ne koriste za zadnje zaštite.
 
Posljednje uređivanje:
B

bosniahos

Guest
Re: karenca i berba grožđa

ima li lika ili ču imat ono što bi se reklo prkno.Mene više zanima praksa nego li teorija.
 

johabica

Dobro znana faca
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
3,600
Re: karenca i berba grožđa

Dušice,stavila sam tu na forum ime čovjeka,jednog od vodećih stručnjaka u Hr,jednog u vrhu vrha,koji još nije rekao nešto što u pokusu nije provjerio.I sada,svatko tko nešto treba,iz bilo koje grane-voćarstvo,vinigradarstvo,povrtlarstvo samo može ukucati problem i njegovo ime,i bude mu sve jasno. Njegovi magisterij i doktorat su rađeni na poljima međimurskih poljoprivrednika.Voditelj je međimurske cijelokupne poljoprivrede.Fitopatolog ne samo po struci nego i rođenju. Sretno.
 
B

bosniahos

Guest
Re: karenca i berba grožđa

Daleko san ja od Dušice,predaleko.Da pročita san oni link što si mi poslala,tj. izviješče.Staro je nekoliko godina,a ono što san pročita još me više spustilo u namiri berbe.Karence još duže za gotovo 15 dana.Pošto često svračam u Međimurje možda da se dogovorim sanjime ako nije u Zg ili St ili u Pž,pa da mi da neki savit.Nisam se nikako mislia inatit.Nije spominjan sabithane ni cuperblau ali to bi bilo plus minus.moja je griška što nisam pročita prije prskanja uputstvo več san to zanemari.
 

johabica

Dobro znana faca
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
3,600
Re: karenca i berba grožđa

Starost izvješća nema veze ,htjela sam samo pokazati razloge ograničenja korištenja fungicida prije berbe.Upravo to je najbitnije,jer neki od njih djeluju na završnu kvalitetu vina ako su prisutni,više nego na ljudsko zdravlje.Ja nisam nikakav vinogradar sa moja četiri trsa koje uopće ne špricam-kako im bog da,a to što da ja u tjedan dana pojedem.Ali njegovi savjeti redovito izlaze u lokalnom listu "međimurje",a i ,čini mi se,"Agroglasu",ili bar jesu,A on i nakon pet-šest godina doktorata još uvijek radi poljske pokuse i rezultate prezentira proizvođačima.Svih profila.Meni je u početku povrčarske proizvodnje pomagao,i većinu onoga što o fitopatologiji znam mogu njemu zahvaliti.
Oprosti za "dušice",nisam mislila ništa lošega,samo sam bila dobro raspoložena.:(hi):
 
B

bosniahos

Guest
Re: karenca i berba grožđa

Vidiš kako je čovik ograničen ,pa ja imam kolegu doktora znanosti iz Međimurija,tj iz Peklenice.Pitat ču injega,samo ako je dostupan.Znači slabo če pit neki ovu zimu.Možda če bit ona stara sad prilagođena -piti ili nepiti- haha.Nebi htel imati probleme sa vrinjem a isa zdravljem.Ovo zadnje je i največa mi briga.
 

johabica

Dobro znana faca
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
3,600
Re: karenca i berba grožđa

Ako je iz Peklenice,onda sigurno ima vinograd.A ako ima vinograd,onda je najvjerojatnije čuo za Šubića.Pa ga ti priupitaj.Možda ima i njegov broj moba pa ti ga da.Ja ga nemam,nekako mi sve više manje već poznato pa se snalazim sama,pa sam ga pogubila.Da imam,dala bih ti ga.
A šta dolaziš tako često u Međimurje?
 

Krumpironja

Dobro znana faca
Tu od
7 Svi 2010
Poruka
2,608
Re: karenca i berba grožđa

Ma mislim da nebi trebalo utjecat jako jer kuberblau nije na bazi sumpora a sumpor utječe na vrenje...ali svakako pitaj pametnije...
 

zwer

Super Moderator
Osoblje foruma
Tu od
15 Ožu 2010
Poruka
1,435
Re: karenca i berba grožđa

Mani se nekoliko puta dogodilo da smo brali u karenci....

Nikad problema i nikad nismo na to posebno obračali pozornost...
 

Ekonomist

Član
Tu od
24 Srp 2012
Poruka
470
Re: karenca i berba grožđa

Cuperblau je na bazi bakra pa on manje smeta.
Sabithane mi koristimo za pepelnicu i drugo tako da nisam siguran.
Ja sam imao sličan problem koji proizlazi ne iz karence nego kad grožđe oboli onda se pesticidima spriječi daljnje širenje bolesti a ne izliječi. Takvo grožđe ne uzri kako bi trebalo pa je omjer sladora puno manji. Što se tiče vrenja postoje kvasci koji pobude vrenje. Nakon vrenja, oksidacijski procesi rade svoje i talože sve nezdrave tvari, pa se češćim pretakanjem odstrane.
Slažem se, uvijek najbolje pitati stručnjaka. U kontaktu s nekoliko enologa od kojih uvijek dobijem dobar savijet. Uostalom oni mi prave analizu vina i znam na čemu sam.
 

johabica

Dobro znana faca
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
3,600
Re: karenca i berba grožđa

Zadnje zaštite grožđa od biljnih bolesti!


Broj izdanja:
2883
Datum izdanja:
27.07.2010
Autor članka:
mr. Milorad Šubić

U višegodišnjim prosjecima početkom i sredinom kolovoza kontinentalnim vinorodnim regijama započinje stadij mekšanja boba ili promjena boje kožice (“šara”), odnosno početak dozrijevanja grožđa. Od 2004. godine tijekom razdoblja svibanj-lipanj-srpanj-kolovoz-rujan u središnjem dijelu Hrvatske pada skoro 450 mm kiše, a često se izmjenjuju atlanski prodori vlažnog zraka (s olujnim nevremenom i tučom) s vrlo vrućim i sparnim ljetnim razdobljima. Iznadprosječna količina oborina je ove sezone zabilježena tijekom svibnja, a naročito u prvoj polovici lipnja srpnja na gotovo svim lokalitetima naše zemlje, a nažalost mnogi su vinogradari pretrpjeli i značajne izravne štete od tuče. Zbog veće količine oborina početkom ljeta već smo sredinom srpnja zabilježili intenzivno nalijevanje boba grožđanim sokom, te su grozdovi pojedinih sorata bili vrlo zbijeni. Kao i ranijih sezona, poljskim mikropokusima poljoprivredno-savjetodavna služba u Međimurskoj županiji prati razvoj najvažnijih štetočinja vinove loze (peronospore, pepelnice, grožđanih moljaca i sive plijesni), te istražuje biološku učinkovitost većeg broja pripravka za njihovo integrirano suzbijanje. Tako je dana 8. srpnja o.g. na netretiranom trsju sorte moslavac bijeli (šipon) (lokalitet Vučetinec u Međimurskom vinogorju) zaraza grožđa plamenjačom bila veća od 25%, a pepelnicom je stradalo već 40-ak% nezaštićenog grožđa. Samo 13 dana kasnije, zbog toplinskog je šoka zabilježenog u danima 12.-17. srpnja o.g. peronospora “posustala” u razvoju, ali je zbog topline i sparine pepelnica potpuno zarazila preostalo zdravo grožđa na netretiranom trsju! Ove je sezone do početka kolovoza po preporukama Prognozne službe za zaštitu bilja trebalo obaviti čak 6-7 usmjerenih kemijskih zaštita u vinogradima protiv plamenjače i pepelnice (što je 30% više nego prosječnih godina), a sredinom kolovoza ili najkasnije početkom rujna (za sorte kasnije epohe dozrijevanja) još je moguće obaviti zadnje preventivne zaštite grožđa u dozrijevanju! Početkom dozrijevanja prestaje opasnost od naknadnih zaraza grožđa peronosporom i pepelnicom, a potencijalno raste opasnost od tzv. tipičnih tehnoloških bolesti – uzročnika gnjiloće i truleži grožđa! Prema iskustvima iz ranijih sezona, pojavu kisele truleži grožđa možemo naročito očekivati na sortama ranije epohe dozrijevanja i zbijenih grozdova, npr. pinot sivi, pinot crni, traminac, sauvignon i sl.! Takva je opasnost naročito naglašena u vinogradima u kojima je kemijski suzbijana prva ili cvjetna generacija pepeljastog grožđanog moljca krajem svibnja ili početkom lipnja o.g., pa su grozdovi zbog prevelikog broja bobica bili zbijeni već sredinom srpnja! Ali, ipak je presudan čimbenik za jaču pojavu kisele truleži grožđa veći broj kišnih dana tijekom mjeseca kolovoza i početkom rujna! U tom slučaju raste i opasnost od pojave sive plijesni ili gnjiloće grožđa, naročito u sorata kasnije epohe dozrijevanja, npr. rajnski rizling i graševina. Protiv kisele smo truleži grožđa i peronospore preporučujemo primjenu kombiniranih ili pojedinačnih bakarnih fungicida u krajem mjeseca srpnja! Napominjemo da bakarni fungicidi imaju propisanu “noviju” karencu za vinske sorte 35 dana (ranije je ta karenca iznosila 21 dan), pa ih više u sorata ranijih epoha dozrijevanja ne preporučujemo koristiti. Naime, pri izboru fungicida u zadnjim zaštitama vinskih sorata loze pored učinkovitosti moramo obratiti pozornost na propisane karence! Karenca je najmanji broj dana koji mora proteći od dana primjene nekog kemijskog pripravka do početka berbe! U vinogradarstvu je tipično da jedne te iste djelatne tvari mogu imati različite karence za vinske, odnosno stolne sorte grožđa. Osnovni razlog tome je što neki pripravci ne moraju biti potencijalno štetni za ljudsko zdravlje (pa u stolnim sortama imaju propisanu kraću karencu), ali u vinskim sortama mogu negativno utjecati na početak ili sam tijek fermentacije (jer su toksični za korisne kvašćeve gljivice) i stoga imaju dužu propisanu karencu. Upravo iz tih razloga, u zadnjim zaštitama prednost pri izboru različitih fungicida dajemo pripravcima s karencom 21 ili najviše 28 dana.
U razdoblju od 1980. do 1999. različiti su autori (Cabras, Fort, Magali, Sapis-Domercq i sur.) istraživali negativni utjecaj fungicida (uglavnom pripravaka za suzbijanje peronospore ili plamenjače i sive plijesni ili botritisa). Pritom su s gledišta negativnog utjecaja na početak alkoholnog vrenja (pri čemu u mošt dodajemo kvasce) fungicide podijelili u tri skupine: 1) u prvu spadaju djelatne tvari koje u zakonom propisanim ostacima (MLR) ne omataju početak niti tijek fermentacije, a to su iprodion, procimidon, vinklozolin, bakreni-oksiklorid, mankozeb, propineb i cimoksanil! 2) u drugoj su skupini djelatne tvari koje negativno utječu na sam početak i tijek alkoholnog vrenja, ali u količinama kada su njihovi ostaci na grožđu značajno veći od očekivanih pri normalnoj uporabi ovih sredstva. Tu spadaju fosetil-Al i metalaksil-M! 3) u trećoj su skupini djelatne tvari koje čak u zakonom dopuštenim količinama u moštu nakon njihove propisane primjene uz poštivanje karence (0,1-1,0 mg/lit.) ometaju normalnu fermentaciju. Tu ubrajamo folpet, kaptan, diklofluanid, fenarimol, triadimefon i triadimenol!
Upravo zbog tako dokazanog negativnog utjecaja na početak fermentacije i postotak iskorištenog šećera iz mošta, ove godine već od početka kolovoza ne preporučujemo organske fungicide koji pored plamenjače ili peronospore imaju značajno dobru djelotvornost na botritis ili pospješuju zacjeljivanje rana nakon tuče. To su folpet (npr. u pripravcima Folpan WDG, Folpet WP 50, Mikal Falsh WG ili Winner ili Rival, Galben-F WP, Ridomil Gold Combi, Curzete-F, Pergado, Curzate-F SC i sl.) Dokazano je da folpet primijenjen u razdoblju kraćem od 42 dana pred berbu negativno utječe na kvalitetu vina: takvo vino ima veću specifičnu težinu, sadrži manje alkohola, znatno više ekstrakta bez šećera, veću količinu neprovrelog šećera, te više ukupnih i hlapivih kiselina. Sumporni fungicidi (npr. Chromosul, Kossan, Kalinosul WG, Thiovit Jet, Kumulus DF i sl.) pomiješani s djelatnim tvarima iz skupine ditiokarbamata (npr. Antracol 70 WP, Antracol Combi WP, Melody Duo WP, Dithane M-45, Polyram DF, Ridomil Gold MZ, Polyram DF, Cabrio Top DF i sl.) imaju povećanu karencu za vinske sorte u trajanju čak 56 dana!
Zbog ovogodišnjeg velikog potencijala plamenjače i pepelnice, još u prvoj polovici ili sredinom kolovoza preporučujemo zadnji put koristiti kombinaciju bakarno-sumpornih pripravaka (npr. Curzate-B WG ili Ridomil Gold Plus WP + Chromosul ili Kossan ili Cosavet ili Thiovit Jet i sl.) (karenca ovih kombinacija iznosi za vinske sorte 35 dana). U pravilu su posljednje mjere zaštite u vinogradu tijekom intenzivnog mekšanja ili promjene boje kožice usmjerene protiv sive plijesni ili gnjiloće grožđa (Botrytis cinerea). Siva plijesan je gljivična bolest koja osim izravnih gubitaka u proizvodnji grožđa može pri jačem napadu tijekom vlažnijih rujanskih dana otežati i vinofikaciju. Meteorološki je početak ljeta 2010. godine bio vrlo povoljan botritisu grožđa, pa smo znakove ove bolesti pronalazili već prije cvatnje. Također, nekroza peteljkovine na osjetljivim sortama zbog nedostatka ili “blokade” magnezija (npr. traminac, rajnski rizling, moslavac, graševina) ili jači napad kasne pepelnice može stimulativno utjecati na jaču pojavu sive plijesni neposredno pred berbu grožđa! Struka smatra da su štete od plijesni najveće ukoliko u vrijeme mekšanja i promjene boje bobica (kada sadrže 4% šećera) nastupi obilno ili duže kišno razdoblje. Sredina kolovoza ili vrijeme pune promjene boje kožice boba je optimalno razdoblje za usmjerenu zaštitu zone grožđa protiv patološke sive plijesni ili botritisa pripravcima koji za vinske sorte imaju karencu 21 dan, a prednost dajemo fungicidima Switch WG (0,08-0,1%) u količini 0,5 kg/ha ili Teldor 500 SC (0,15%) u količini 0,75 lit./ha. Preporučena količina prilagođena je zaštiti samo zone grožđa. Noviji botriticid na hrvatskom tržištu od 2005. godine Cantus DF (0,12%) ima propisanu karencu za vinske sorte 28 dana, pa ga na sortama ranije epohe dozrijevanja krajem kolovoza više ne preporučujemo koristiti. Ipak, pripravak Cantus je jedini botriticid na našem tržištu koji pored sive plijesni (Botrytis) odlično suzbija pepelnicu (Oidium), pa iskustva dobivena zadnjih godina potvrđuju opravdanost njegove primjene na lokalitetima i sortama još sredinom kolovoza gdje se jače pojavljuje kasna pepelnica grožđa! Zbog razmjerno brze rezistentnosti (otpornosti) sive plijesni na prečesto korištene botriticide, jedan te isti pripravak tijekom vegetacije ne smije se koristiti više od 1 do 2 puta. Ako u drugoj polovici kolovoza padnu značajne količine oborina (npr. kao tijekom 2008., 2006. i 2005. godine), tada je u prvom tjednu rujna još moguće za sorte kasnije epohe dozrijevanja (a naročito za kasnije planirane berbe) obaviti još jednu dodatnu zaštitu zone grožđa (važno zbog “plemenite plijesni”). Naime, poznata je i tzv. plemenita plijesan, poželjna u kasnim berbama bijelih kvalitetnih sorata grožđa. Javlja se na najboljim vinogradarskim položajima, pri kasnim zarazama grožđa botritisom s barem 12 % šećera, uz naknadne jurom maglovite, ali tijekom dana tople i suhe jesenske dane. Pojava i razvoj plemenite plijesni su nepredvidljivi zbog velikog utjecaja posebnih meteoroloških prilika. Takvo se grožđe kasno bere, a početak jeseni mora dočekati u savršeno ispravnom zdravstvenom stanju.
Snimio M. Šubić

Je da je izvješće staro tri godine,ali jasnio govori zašto neke vrste fungicida ne idu u zadnijim zaštitama i zašto čak i onda kada karenca nije u pitanju neki fungicidi ne smiju ići.
Veliki vinogradari sigurno sve ovo znaju,a možda će kojem malom pomoći.
 
Posljednje uređivanje:

Anthrax

Novi član
Tu od
12 Ruj 2013
Poruka
26
Re: karenca i berba grožđa

Mani se nekoliko puta dogodilo da smo brali u karenci....

Nikad problema i nikad nismo na to posebno obračali pozornost...

Oprosti ali jesi li ti normalan?

Karenca je ono ništa. Samo bzvz piše na ambalaži?
Ak imalo brineš za svoje zdravlje to nebi nikad napravil, a kamoli pil.

Apsoluto je ista stvar i s antibioticima kod životinjama. Ne uneses dovoljno otrova kroz cijelu godinu da ti jos to treba. Btw briga me za tebe, al za ljude oko tebe koji neznajuci sto piju truju sebe, njih žalim :(

Bože dragi, i onda se cudimo zasto kod nas ima toliko zdrastvenih tegoba :facepalm:
 

NEWHOLLAND

Dobro znana faca
Tu od
15 Srp 2010
Poruka
4,588
Re: karenca i berba grožđa

Mislis da ako na salami pise da valja do sutra ako je pojedes prekustra da ces se otrovat?
 

johabica

Dobro znana faca
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
3,600
Re: karenca i berba grožđa

Karenca,karenca,karenca.Sve je to lijepo nam objašnjeno,ali....
Ista aktivna tvar je prije nego smo ušli u EU imala različiti broj dana karence u EU i kod nas.U EU obično kraće.Recimo klorpirifos-kod nas najmanje trideset dana,u nekim kulturama i šezdeset,a u povrću je bio zabranjen.A vani je bio registriran u paprici i folijarno i zemljišno i zalijevanjem sa karencom deset dana.I kako tu biti pametan.
Činjenica je da rezuidi smetaju i ometaju neke procese a i štete zdravlju.Ali,ako je karenca dvadeset dana,dali je dvadeset i prvi dan vrijeme kada štetnog djelovanja više nema,a devetnaesti dan još rizičan?E,to se ja pitam uvijekm kada razmišljam o karenci.A mogučnosti da problem riješim analizom nemam.Jer mi nije nadohvat ruke i jer i da mi je bi me lupila po đepu toliko da bih već nakon prvog puta odustala od svake daljnje.
 

Anthrax

Novi član
Tu od
12 Ruj 2013
Poruka
26
Re: karenca i berba grožđa

Mislis da ako na salami pise da valja do sutra ako je pojedes prekustra da ces se otrovat?

Ovo ti nikak nema smisla s mojom tezom.

Kod pravog vina, a ne češmigovine ili tuduma treba znati što, kako i kad. Bolje baciti 100kg i piti top kvalitetu (i zdrastveno mislim) mego da je koja litrica više pa smeće.

Zivot je prekratak da bi pili lose vino

Pitanje koje proizlazi iz autora teme nema smisla. On je trebal biti dovoljno pametan i ne gledati svaki deci tuduma kojeg ocito proizvodi
 
B

bosniahos

Guest
Re: karenca i berba grožđa

Gledaj pametnjakoviču sa 6 postova i đermanyflagom na avataru i lokacijom sjever hrvatske pitanje je i tema moja i postavil san je sa razlogom a ne iz fore ili dasi kratim vrime.Da nisi čuja za grešku-pogrešku u sljedu.Ja a virujem ineki drugi trebaju kvalitetan odgovor i zbog toga smo tu da jedni drugima pomažemo.
 

Najnoviji postovi

Na vrh