Re: karenca i berba grožđa
Zadnje zaštite grožđa od biljnih bolesti!
Broj izdanja:
2883
Datum izdanja:
27.07.2010
Autor članka:
mr. Milorad Šubić
U višegodišnjim prosjecima početkom i sredinom kolovoza kontinentalnim vinorodnim regijama započinje stadij mekšanja boba ili promjena boje kožice (“šara”), odnosno početak dozrijevanja grožđa. Od 2004. godine tijekom razdoblja svibanj-lipanj-srpanj-kolovoz-rujan u središnjem dijelu Hrvatske pada skoro 450 mm kiše, a često se izmjenjuju atlanski prodori vlažnog zraka (s olujnim nevremenom i tučom) s vrlo vrućim i sparnim ljetnim razdobljima. Iznadprosječna količina oborina je ove sezone zabilježena tijekom svibnja, a naročito u prvoj polovici lipnja srpnja na gotovo svim lokalitetima naše zemlje, a nažalost mnogi su vinogradari pretrpjeli i značajne izravne štete od tuče. Zbog veće količine oborina početkom ljeta već smo sredinom srpnja zabilježili intenzivno nalijevanje boba grožđanim sokom, te su grozdovi pojedinih sorata bili vrlo zbijeni. Kao i ranijih sezona, poljskim mikropokusima poljoprivredno-savjetodavna služba u Međimurskoj županiji prati razvoj najvažnijih štetočinja vinove loze (peronospore, pepelnice, grožđanih moljaca i sive plijesni), te istražuje biološku učinkovitost većeg broja pripravka za njihovo integrirano suzbijanje. Tako je dana 8. srpnja o.g. na netretiranom trsju sorte moslavac bijeli (šipon) (lokalitet Vučetinec u Međimurskom vinogorju) zaraza grožđa plamenjačom bila veća od 25%, a pepelnicom je stradalo već 40-ak% nezaštićenog grožđa. Samo 13 dana kasnije, zbog toplinskog je šoka zabilježenog u danima 12.-17. srpnja o.g. peronospora “posustala” u razvoju, ali je zbog topline i sparine pepelnica potpuno zarazila preostalo zdravo grožđa na netretiranom trsju! Ove je sezone do početka kolovoza po preporukama Prognozne službe za zaštitu bilja trebalo obaviti čak 6-7 usmjerenih kemijskih zaštita u vinogradima protiv plamenjače i pepelnice (što je 30% više nego prosječnih godina), a sredinom kolovoza ili najkasnije početkom rujna (za sorte kasnije epohe dozrijevanja) još je moguće obaviti zadnje preventivne zaštite grožđa u dozrijevanju! Početkom dozrijevanja prestaje opasnost od naknadnih zaraza grožđa peronosporom i pepelnicom, a potencijalno raste opasnost od tzv. tipičnih tehnoloških bolesti – uzročnika gnjiloće i truleži grožđa! Prema iskustvima iz ranijih sezona, pojavu kisele truleži grožđa možemo naročito očekivati na sortama ranije epohe dozrijevanja i zbijenih grozdova, npr. pinot sivi, pinot crni, traminac, sauvignon i sl.! Takva je opasnost naročito naglašena u vinogradima u kojima je kemijski suzbijana prva ili cvjetna generacija pepeljastog grožđanog moljca krajem svibnja ili početkom lipnja o.g., pa su grozdovi zbog prevelikog broja bobica bili zbijeni već sredinom srpnja! Ali, ipak je presudan čimbenik za jaču pojavu kisele truleži grožđa veći broj kišnih dana tijekom mjeseca kolovoza i početkom rujna! U tom slučaju raste i opasnost od pojave sive plijesni ili gnjiloće grožđa, naročito u sorata kasnije epohe dozrijevanja, npr. rajnski rizling i graševina. Protiv kisele smo truleži grožđa i peronospore preporučujemo primjenu kombiniranih ili pojedinačnih bakarnih fungicida u krajem mjeseca srpnja! Napominjemo da bakarni fungicidi imaju propisanu “noviju” karencu za vinske sorte 35 dana (ranije je ta karenca iznosila 21 dan), pa ih više u sorata ranijih epoha dozrijevanja ne preporučujemo koristiti. Naime, pri izboru fungicida u zadnjim zaštitama vinskih sorata loze pored učinkovitosti moramo obratiti pozornost na propisane karence! Karenca je najmanji broj dana koji mora proteći od dana primjene nekog kemijskog pripravka do početka berbe! U vinogradarstvu je tipično da jedne te iste djelatne tvari mogu imati različite karence za vinske, odnosno stolne sorte grožđa. Osnovni razlog tome je što neki pripravci ne moraju biti potencijalno štetni za ljudsko zdravlje (pa u stolnim sortama imaju propisanu kraću karencu), ali u vinskim sortama mogu negativno utjecati na početak ili sam tijek fermentacije (jer su toksični za korisne kvašćeve gljivice) i stoga imaju dužu propisanu karencu. Upravo iz tih razloga, u zadnjim zaštitama prednost pri izboru različitih fungicida dajemo pripravcima s karencom 21 ili najviše 28 dana.
U razdoblju od 1980. do 1999. različiti su autori (Cabras, Fort, Magali, Sapis-Domercq i sur.) istraživali negativni utjecaj fungicida (uglavnom pripravaka za suzbijanje peronospore ili plamenjače i sive plijesni ili botritisa). Pritom su s gledišta negativnog utjecaja na početak alkoholnog vrenja (pri čemu u mošt dodajemo kvasce) fungicide podijelili u tri skupine: 1) u prvu spadaju djelatne tvari koje u zakonom propisanim ostacima (MLR) ne omataju početak niti tijek fermentacije, a to su iprodion, procimidon, vinklozolin, bakreni-oksiklorid, mankozeb, propineb i cimoksanil! 2) u drugoj su skupini djelatne tvari koje negativno utječu na sam početak i tijek alkoholnog vrenja, ali u količinama kada su njihovi ostaci na grožđu značajno veći od očekivanih pri normalnoj uporabi ovih sredstva. Tu spadaju fosetil-Al i metalaksil-M! 3) u trećoj su skupini djelatne tvari koje čak u zakonom dopuštenim količinama u moštu nakon njihove propisane primjene uz poštivanje karence (0,1-1,0 mg/lit.) ometaju normalnu fermentaciju. Tu ubrajamo folpet, kaptan, diklofluanid, fenarimol, triadimefon i triadimenol!
Upravo zbog tako dokazanog negativnog utjecaja na početak fermentacije i postotak iskorištenog šećera iz mošta, ove godine već od početka kolovoza ne preporučujemo organske fungicide koji pored plamenjače ili peronospore imaju značajno dobru djelotvornost na botritis ili pospješuju zacjeljivanje rana nakon tuče. To su folpet (npr. u pripravcima Folpan WDG, Folpet WP 50, Mikal Falsh WG ili Winner ili Rival, Galben-F WP, Ridomil Gold Combi, Curzete-F, Pergado, Curzate-F SC i sl.) Dokazano je da folpet primijenjen u razdoblju kraćem od 42 dana pred berbu negativno utječe na kvalitetu vina: takvo vino ima veću specifičnu težinu, sadrži manje alkohola, znatno više ekstrakta bez šećera, veću količinu neprovrelog šećera, te više ukupnih i hlapivih kiselina. Sumporni fungicidi (npr. Chromosul, Kossan, Kalinosul WG, Thiovit Jet, Kumulus DF i sl.) pomiješani s djelatnim tvarima iz skupine ditiokarbamata (npr. Antracol 70 WP, Antracol Combi WP, Melody Duo WP, Dithane M-45, Polyram DF, Ridomil Gold MZ, Polyram DF, Cabrio Top DF i sl.) imaju povećanu karencu za vinske sorte u trajanju čak 56 dana!
Zbog ovogodišnjeg velikog potencijala plamenjače i pepelnice, još u prvoj polovici ili sredinom kolovoza preporučujemo zadnji put koristiti kombinaciju bakarno-sumpornih pripravaka (npr. Curzate-B WG ili Ridomil Gold Plus WP + Chromosul ili Kossan ili Cosavet ili Thiovit Jet i sl.) (karenca ovih kombinacija iznosi za vinske sorte 35 dana). U pravilu su posljednje mjere zaštite u vinogradu tijekom intenzivnog mekšanja ili promjene boje kožice usmjerene protiv sive plijesni ili gnjiloće grožđa (Botrytis cinerea). Siva plijesan je gljivična bolest koja osim izravnih gubitaka u proizvodnji grožđa može pri jačem napadu tijekom vlažnijih rujanskih dana otežati i vinofikaciju. Meteorološki je početak ljeta 2010. godine bio vrlo povoljan botritisu grožđa, pa smo znakove ove bolesti pronalazili već prije cvatnje. Također, nekroza peteljkovine na osjetljivim sortama zbog nedostatka ili “blokade” magnezija (npr. traminac, rajnski rizling, moslavac, graševina) ili jači napad kasne pepelnice može stimulativno utjecati na jaču pojavu sive plijesni neposredno pred berbu grožđa! Struka smatra da su štete od plijesni najveće ukoliko u vrijeme mekšanja i promjene boje bobica (kada sadrže 4% šećera) nastupi obilno ili duže kišno razdoblje. Sredina kolovoza ili vrijeme pune promjene boje kožice boba je optimalno razdoblje za usmjerenu zaštitu zone grožđa protiv patološke sive plijesni ili botritisa pripravcima koji za vinske sorte imaju karencu 21 dan, a prednost dajemo fungicidima Switch WG (0,08-0,1%) u količini 0,5 kg/ha ili Teldor 500 SC (0,15%) u količini 0,75 lit./ha. Preporučena količina prilagođena je zaštiti samo zone grožđa. Noviji botriticid na hrvatskom tržištu od 2005. godine Cantus DF (0,12%) ima propisanu karencu za vinske sorte 28 dana, pa ga na sortama ranije epohe dozrijevanja krajem kolovoza više ne preporučujemo koristiti. Ipak, pripravak Cantus je jedini botriticid na našem tržištu koji pored sive plijesni (Botrytis) odlično suzbija pepelnicu (Oidium), pa iskustva dobivena zadnjih godina potvrđuju opravdanost njegove primjene na lokalitetima i sortama još sredinom kolovoza gdje se jače pojavljuje kasna pepelnica grožđa! Zbog razmjerno brze rezistentnosti (otpornosti) sive plijesni na prečesto korištene botriticide, jedan te isti pripravak tijekom vegetacije ne smije se koristiti više od 1 do 2 puta. Ako u drugoj polovici kolovoza padnu značajne količine oborina (npr. kao tijekom 2008., 2006. i 2005. godine), tada je u prvom tjednu rujna još moguće za sorte kasnije epohe dozrijevanja (a naročito za kasnije planirane berbe) obaviti još jednu dodatnu zaštitu zone grožđa (važno zbog “plemenite plijesni”). Naime, poznata je i tzv. plemenita plijesan, poželjna u kasnim berbama bijelih kvalitetnih sorata grožđa. Javlja se na najboljim vinogradarskim položajima, pri kasnim zarazama grožđa botritisom s barem 12 % šećera, uz naknadne jurom maglovite, ali tijekom dana tople i suhe jesenske dane. Pojava i razvoj plemenite plijesni su nepredvidljivi zbog velikog utjecaja posebnih meteoroloških prilika. Takvo se grožđe kasno bere, a početak jeseni mora dočekati u savršeno ispravnom zdravstvenom stanju.
Snimio M. Šubić
Je da je izvješće staro tri godine,ali jasnio govori zašto neke vrste fungicida ne idu u zadnijim zaštitama i zašto čak i onda kada karenca nije u pitanju neki fungicidi ne smiju ići.
Veliki vinogradari sigurno sve ovo znaju,a možda će kojem malom pomoći.
hi):
