• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, chatu, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Ko se s kim dobro slaze ?

oxygen

Član
Tu od
19 Lip 2011
Poruka
43
Postovane moje kolege ,toliko sam se "zagrijao" za povrltarstvo da bih ako bi mogao, poceo sa uzgojem svih kultura odjednom :D

Ali,kao sto sam naziv teme kaze,interesuje me vase misljenje koje se povrtlarske kulture najbolje slazu:partyman: u istom zatvorenom prostoru (plasteniku) ?
[URL=http://imageshack.us/photo/my-images/214/ljubavuplasteniku.png/][IMG]http://img214.imageshack.us/img214/6447/ljubavuplasteniku.png[/URL] Uploaded with ImageShack.us[/IMG]
 

PetullaRZ

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
852
Postovane moje kolege ,toliko sam se "zagrijao" za povrltarstvo da bih ako bi mogao, poceo sa uzgojem svih kultura odjednom :D

Ali,kao sto sam naziv teme kaze,interesuje me vase misljenje koje se povrtlarske kulture najbolje slazu:partyman: u istom zatvorenom prostoru (plasteniku) ?
[URL=http://imageshack.us/photo/my-images/214/ljubavuplasteniku.png/][IMG]http://img214.imageshack.us/img214/6447/ljubavuplasteniku.png[/URL] Uploaded with ImageShack.us[/IMG]

Iskreno nije dobro svaštariti u plasteniku i to gotovo nikada ne radimo, ali ako se to desi onda je to na proljeće kada smo u jednom objektu sadili salatu, rotkvicu i korabicu(berba 03.mj.) i oni se izvrsno slažu. Isto tako smo jedne godine uz salatu sadili luk srebrenjak što je isto prihvatljivo(berba 04.mj.). Sa rajčicom nismo nikada ništa sadili jer nema smisla ali za spomenuti je da su joj loši susjedi krastavac, krumpir, patlidžan,grah,grašak i paprika. Ove godine sam imao susjede krastavac i grah-mahunar i bilo je odlično. To je što se mog iskustva tiče, ali velim nije dobro svaštariti u plasteniku zbog plodoreda, gnjojidbe, zaljevanja (svaka kultura zahtjeva posebne potrebe) itd.
 

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,147
Iskreno nije dobro svaštariti u plasteniku i to gotovo nikada ne radimo, ali ako se to desi onda je to na proljeće kada smo u jednom objektu sadili salatu, rotkvicu i korabicu(berba 03.mj.) i oni se izvrsno slažu. Isto tako smo jedne godine uz salatu sadili luk srebrenjak što je isto prihvatljivo(berba 04.mj.). Sa rajčicom nismo nikada ništa sadili jer nema smisla ali za spomenuti je da su joj loši susjedi krastavac, krumpir, patlidžan,grah,grašak i paprika. Ove godine sam imao susjede krastavac i grah-mahunar i bilo je odlično. To je što se mog iskustva tiče, ali velim nije dobro svaštariti u plasteniku zbog plodoreda, gnjojidbe, zaljevanja (svaka kultura zahtjeva posebne potrebe) itd.

Dobre i loše komšije u bašti
Postavio Dejan Ilić dana avgust 1, 2010 2

Bolji rod uz krastavac, mrkvu...

Grašak se slaže sa krastavcem, šargarepom, kukuruzom, rotkvom i tikvicama. Slabije uspijeva uz pasulj, luk, krompir i paradajz.
Krastavac dobro raste uz mahune, grašak, luk i kukuruz. Ne podnosi blizinu rotkvice, krompira i paradajza.
Kupus voli u blizini krastavce, šargarepu, grašak i pasulj, a ne voli luk.
Krompir treba izbjegavati u blizini suncokreta, paradajza, krastavaca, cvekle.
Paradajz najbolje rezulate pokazuje ako se gaji uz peršun, celer, kupus, bijeli luk i spanać, dok mu grašak i krompir ne odgovaraju.
Cvekla uspije uz krastavce, kupus i bijeli luk, dok ne podnosi šargarepu, krompir i spanać.
Još neki „zaljubljeni“ parovi su: celer-paradajz, rana šargarepa-luk, tikvice-kukuruz, praziluk-celar i zelena salata-rotkvica, dok se kao rogovi u vreći ponašaju parovi rotkvice-luk, praziluk-cvekla, salata-peršun, grašak-pasulj i pasulj-luk.


Šta se s čim(ne) slaže
22. april 2011. — Durmitor
Prilikom sastavljana godišnjeg plana za sjetvu trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da se neke biljne vrste uspešnije razvijaju i rastu u prisustvu drugih biljaka koje ih štite od bolesti i štetočina, ali svakako treba imati u vidu i činjenicu da pojedine biljne vrste ometaju rast i razviće drugih.
Profesor dr Petar S. Maksimović i dr Nada P. Simović smatraju da pravilno odabrana kombinacija mješovitog gajenja biljaka smanjuje upotrebu hemijskih sredstava pri čemu se dobijaju zdraviji proizvodi. Pšenica se bolje razvija i manje je napadaju bolesti ako u njenoj blizini rastu biljke kukolja, a kao uspješna pokazala se i zajednica pasulja, tikvi i kukuruza, tvrde oni.
Neke biljke svojim mirisom rastjeruju štetočine i time štite ne samo sebe već i svoje komšije, pa će tako poneka stabljika paradajza posadjena u bašti sa kupusom rastjerati štetočine koje napadaju kupus, smatraju Maksimović i Simović. Dobri susjedi paprici su spanać, salata i rotkvice, a loš boranija, dok se paradajz uspešno razvija u društvu kupusa, celera i pastrnjaka, a nešto slabije u prisustvu graška i krompira.
Naše nacionalno povrće krompir se loše slaže sa celerom i suncokretom, ali dobro uspijeva u društvu kupusa i spanaća, dok su grašku dobri susjedi krastavac i salata, a loš boranija.
Boranija se uspešno razvija i raste u blizini kupusa i cvekle, a loše u prisustvu graška i pasulja, dok su dobro društvo salati keleraba i rotkvice. Dobri susedi krastavcu su crni lik i boranija, a loš rotkvica, dok celeru prija prisustvo salate, spanaća, praziluka i boranije.
Šargarepi su dobri susedi sve gajene biljne vrste, a na mnoge od njih i ona povoljno utiče tako što ih štiti od štetočina



Ricinus tjera krtice
Organska poljoprivreda – Dobri i loši susjedi

Neke ukrasne, ljekovite i začinske biljke se siju sa povrćem i voćem da ih zaštite jer stvaraju materije koje su smrt za mnoge mikroorganizme a i odbijaju štetočine i izazivače bolesti.
Ako se umjesto jedne u lejama bašte gaji više kultura prednost je mnogostruka. Mješovite kulture obezbjeđuju veći prinos jer se bolje iskorišćava zemljište i manje iscrpljuje, svaka od biljaka se bolje razvija, ukus je bolji zbog delovanja susjeda, a i bolje se štite od bolesti i štetočina. Međutim, kao i u svijetu ljudi i među biljkama ima dobrih i loših susjeda pa nije sve jedno koje ćete da uparite.
Na primer neke ukrasne, ljekovite i začinske biljke se siju sa povrćem i voćem da ih zaštite jer stvaraju fitonicidne materije koje su smrt za mnoge mikroorganizme, odbijaju štetočine i izazivače bolesti. A, i svojim mirisom maskiraju miris gajenih biljaka koje privlače insekte.

U fitonicidne biljke spadaju: neven, kadifica, dragoljub, borač, bosiljak, čubar, ren, mirođija, majčina dušica, žalfija, metvica, nana, lavanda, bela slačica, maslačak, đurđevak, kamilica, majoran, mlječika, carevac, bijeli i crni luk, celer?!?!

Neven (Calendula officinalis) i kadifica (Tagetus erecta i Tagetus patula) fitonicidima koje luči njihov koren odbijaju gliste nematode. Zato ih bi trebalo da se sade pored redova šargarepe i između ruža. Bijela slačica (Sinapis alba), takođe, suzbija nematode, dok celer odbija leptira kupusara. Dragoljub (Thopaelum majus) tjera biljne vaši, bijelu mušicu i leptira kupusara i zbog toga bi trebalo da se sije ispod voćaka napadnutih biljnim vašima i pored kupusnjača. Ako se ren posadi ispod trešnje spriječiće pojavu gljivične bolesti monilie, a oko krompira odbiće krompirovu zlaticu i uticaće da krtole budu zdrave i ukusne.
Lavanda (Lavandula angustitolia) i majoran (Majorana hortensis) sprečavaju pojavu lisnih vašiju i mrava, dok kamilica (Matricaria chamomilia) „liječi“ zemljiše oko metar u prečniku (sprečava pojavu se bijelog crva, a utiče i na biljke oko sebe). Nana (Menta piperita) odbija štetočine kupusa i lisne vaši, bosiljak (Ocimum basilicum) mirisom odbija lisne vaši, komarce i grinje, dok metvica (Mentha spicata), posađena između plavog patlidžana, štiti ovu biljku od krompirove zlatice. Borač (Borago officinalis) i mirođija (Anethum graveolens) odbijaju leptira kupusara a žalfija (Salvia officinalis), majčina dušica (Thymus vulgaris) i čubar (Satureja hortensis) pored njega i puževe golaće. Maslačak (Turadžacum officinalis) odbija gliste nematode dok crni luk posađen u redove sa šargarepom štiti od mrkvine muve i glista nematoda. Bijeli luk posađen između redova jagode utiče da plodovi ne obole od sive plesni, a posađen između redova šargarepe sprječava pojavu nematoda. Mlječika carevac (Euphorbia lathuris) i ricinus mirisom korena rasteruju krtice, voluharice i poljske miševe.
Kad god je moguće, u bašti bi trebalo da se gaje stare, domaće sorte voća, povrća i vinove loze koje daju kvalitetne plodove, kao i selekcionisane biotipove poludivljeg i divljeg voća i povrća jer je otpornije i bogato biološki aktivnim materijama.

KO S KIM

Celer mrzi krastavac

Bijeli luk – poželjni susjedi su jagode, krastavac, šargarepa, paradajz, voće a nepoželjni su pasulj, grašak i kupus.
Bosiljak – poželjni susjedi su pasulj i razne salate.
Boranija – poželjni susjedi su rotkvica, krastavac, salata, cvekla, celer, paradajz, spanać, tikvice, prokelj i rotkva a nepoželjni crni i bijeli luk, praziluk, vlašac i radič.
Celer – poželjni susjedi su pasulj, krastavac, kupus, praziluk, paradajz i spanać a nepoželjni krompir i celer (ne uspijeva dobro kao monokultura).
Cvekla – poželjni susedi su crni luk, salata, pasulj, luk vlašac dok je nepoželjan spanać.
Crni luk poželjni susedi su krastavci, paradajz, šargarepa, jagode, cvekla, kamilica i mirođija a nepoželjni pasulj, kupusnjače, grašak i praziluk.
Grašak – poželjni susedi su mirođija, šargarepa, kupus, keleraba, salata, rotkvica, rotkve i špargla a nepoželjni krompir, praziluk, crni i bijeli luk, pasulj i paradajz.
Kadifica – poželjni susjedi su kupusnjače, paradajz i celer.
Keleraba – poželjni susjedi su pasulj, grašak, krompir, praziluk, celer, rotkve, salata, spanać, paradajz, kukuruz a nepoželjnih nema.
Krastavac – poželjni susedi su pasulj, mirođija, bijeli i crni luk, kupus, ljetnja salata, celer i pasulj dok su nepoželjne rotkvice.
Krompir – poželjni susedi su pasulj, mirođija, bijeli i crni luk, kupus, ljetnja salata, celer i pasulj a nepoželjni su grašak, kupus, celer, paradajz, salate i tikve.
Luk vlašac – poželjni susedi su šargarepa, cvekla, jagoda a nepoželjni kupusnjače, pasulj, boranija, grašak i praziluk.
Mirođija – poželjni susjedi su voćke, rotkve i pasulj.
Neven – poželjni susjedi su šargarepa i crni luk.
Paradajz – poželjni susjedi su pasulj, šargarepa, crni luk, kupus, keleraba i salata, praziluk, peršun, celer, rotkvice, žalfija, nana, ruzmarin i kadifica dok su nepoželjni grašak, kupus, paradajz, salate i tikve.
Pasulj – poželjni susjedi su krastavac, bosiljak, kupus, keleraba, salata, rotkvice, celer, paradajz, repa, rabarbara i blitva a nepoželjni crni i bijeli luk kao i praziluk.
Peršun – poželjni susjedi su bele i crvene rotkve, paradajz, jagode dok je nepoželjna salata.
Praziluk – poželjni susjedi su jagode, šargarepa, kupus, keleraba, salata, celer, paradajz a nepoželjni crni luk, grašak i sve vrste jagoda.
Ren – poželjni susedi su krompir, mak i voćke.
Rotkve – poželjni susedi su pasulj, grašak, jagoda, šargarepa, kupus, keleraba, salata, peršun, spanać, paradajz, čubar, mirođija i boranija a nepoželjan je krastavac.
Salata – poželjni susjedi su pasulj, grašak, jagode, krastavac, kupus, keleraba, praziluk, rotkve, paradajz, crni luk i bosiljak dok je nepoželjan peršun.
Radič – poželjni susjedi su paradajz, šargarepa, salata, visoka boranija a nepoželjan je peršun.
Spanać – poželjni susedi su krompir, kupus, keleraba, rotkve, pasulj, paradajz a nepoželjna je cvekla.
Šargarepa – poželjni susedi su grašak, mirođija, crni luk, praziluk, rotkvice, neven i žalfija a neopoželjnih nema.
Sve vrste kupusa – poželjni susjedi su jagode, salata, krastavac, celer, praziluk, rotkve, spanać i paradajz dok su nepoželjni crni i bijeli luk, krompir, grašak i pasulj.
Tikvice i bundeve – poželjni susjedi su crni luk, visoka boranija dok nepoželjnih nema.
Žalfija – poželjni susjedi su paradajz i celer.

Pripremio Branko Čičić

Izvor:Bilje i zdravlje
 

Najnoviji postovi

Na vrh