a ja ja jaj...
MEĐIMURSKA POVRĆARSKA UDRUGA ZELENI VRT TRAŽI POMOĆ
Većina poljoprivrednih proizvođača koji se u Međimurju bave uzgojem povrća kao osnovnom djelatnošću članovi su Međimurske povrćarske udruge Zeleni vrt, a ovih su dana počeli održavati sastanke na kojima pokušavaju naći rješenje za pravu pošast koja se obrušila na njihove nasade. Izloženi su svakodnevnim krađama često nedozrelog povrća, salate, luka, korjenastog povrća, koje zapravo uzalud prijavljuju policiji, jer se - pojedinačno i izdvojeno iz konteksta - radi obično o šteti koja ne prelazi 1.000 kuna. To je, naime, granica do koje oštećena osoba upućena građanskom parnicom koju sama pokreće može ostvariti naknadu štete, a samo ukoliko je šteta vrijednošću viša od 1.000 kuna, policija pokreće odgovarajući postupak po službenoj dužnosti.
Kap koja je prelila čašu i motivirala povrćare da progovore za novine bio je nedavni incident na polju jednog od članova udruge, Damira Bolića iz Gornjeg Kuršanca koji je, nakon što je bio bezočno okraden, još i od jednog od sudionika te krađe u novinama optužen da ga je pretukao i ozlijedio.
- Sad je zapravo i sporedno što je objavljeno u novinama - kaže Damir Bolić - jer uredovala je i policija. Evidentirala je četvoricu kradljivaca salate koje su moji susjedi zatekli na parceli, pozvali me, a kradljivce smo zadržali do dolaska policije - Rome iz romskog naselja kod Kuršanca, a policija ih je odvela na obradu.
UCJENE
- No, nakon nekoliko dana, dobio sam telefonski poziv u kojem me u ime navodnog oštećenika, tog kojeg sam ja navodno pretukao, pozvao zastupnik da se nagodimo da me ne tuže... To je spektakularno - izmislili su priču, izmislili nanošenje ozljeda, pa zatim počinju i prijetiti jer oni, navodno, imaju jako dobre advokate u Zagrebu koji će se pobrinuti da to srede... Imam pet hektara pod povrćarskim kulturama. Uvijek je bilo sitnih krađa povrća, nismo reagirali kad netko uzme glavicu salate ili struk luka da pojede, ne želimo nepotrebne probleme, ali ovako kako je sada - još nikad nije bilo. Beru naše nasade usred bijela dana, prijete, razmeću se... Pokrali su mi 100 gajbi salate (dođu na polja s kombijem i gajbama) deset dana prije roka berbe, pa sad - ajmo vagati i utvrditi štetu. Nije ta vaga pokazatelj štete, nego je šteta onolika koliko bi po težini i kvaliteti salata vrijedila da je ubrana kad je trebalo, a ne onda kad je ukradena!
KRAĐE SU ORGANIZIRANE
- Mi jasno vidimo - dodaje Neno Kosi iz Totovca, dopredsjednik Zelenog vrta - da su Romi organizirali pravi mafijaški lanac krađe i preprodaje našeg povrća. Imaju organizirane radnike koji beru, rade po narudžbi, imaju vozila kojima otpremaju povrće do onih koji prodaju na tržnicama, a mi smo nemoćni jer nam niti policija ne može pomoći. Uvijek se radi o pojedinačnom slučaju sa štetom nižom od 1.000 kuna i za svaki takav slučaj ja bih trebao pokretati privatnu parnicu?! Pitam se - znači li to istovremeno da meni svaki dan netko može ukrasti povrća za 1.000 kuna i da nitko nema obvezu meni kao građaninu koji uredno plaća svoje obveze, poreze, živi u skladu s građanskim normama i zakonom, osigurati miran i siguran život i uvjete za gospodarenje?
PAZITE SI SAMI?!
- Imam povrtne kulture na 40-ak hektara, recite mi - a policija nam savjetuje da si pazimo nasade i da sami tjeramo kradljivce - je li moguće te površine nadgledati 24 sata na dan? I kako ih potjerati? Lani su mi kradljivci kumu razbili flašom nos kad je njih desetak (a sve su bili Romi koje znamo) zatekao u krađi moje salate i - nikom ništa!
Dalje, pitam se: kako je moguće da se bez problema ukradeno povrće prodaje dalje, provjerava li netko što prodaju pod domaće povrće žene koje od kradljivaca uzimaju naše povrće za daljnju prodaju na placu. Najčešće nam povrće kradu sedam ili deset dana prije optimalnog roka berbe, kad još nije prošla ni karenca od zaštitnih sredstava... Dakle, nama se krade, ljude se vara i ugrožava povrćem kojem nije prošla karenca...
MI SMO UGROŽENI
- Imam deset hektara povrćarskih kultura - nastavlja Željko Carević iz Kuršanca - i u istom sam problemu. Što dalje, to je sve nepodnošljivije, Romi mi kradu sve što sadim, peršin, luk, salatu... Imali smo u Kuršancu sastanak s predstavnicima romskog naselja, bili su i ljudi iz policije, iz našeg mjesnog odbora... Sve uzalud. Kad kažemo da moraju izolirati lopove, ne skrivati ih, uglas lažu - nismo to mi bili, to su bli oni iz Orehovice i tako u krug... Ne znam koje je rješenje, kako stati na kraj tim krađama koje su - dobro veli Neno - jako dobro organizirane, dolazi se u velikim grupama na naše nasade i krade. Zatekao sam desetak Roma u krađi celera. Kad su me vidjeli da idem, ostavili su cekere i vreće i pobjegli u svoje naselje... Bio sam jadan do suza, uzeo sam te cekere, vreće i otišao u romsko naselje za kradljivcima, od jada sam razbacao celer... Svi su šutjeli, svi su se pravili da nitko ništa ne zna. Oni koji nastoje živjeti pošteno u romskom naselju također šute, radi straha! Ima oružja u naselju, ima onih koji se ne ustručavaju prijetiti, a sve ih štiti zavjera šutnje. Svi sve znamo, a nitko ništa ne poduzima. Kako će to završiti? Opet s pričama o ugroženim pravima Roma? Mi smo ugroženi, a ne Romi!
ZOVI POLICIJU, PA REŽEMO PLASTENIKE
- Mi svi skupa predugo žmirimo i pravimo se (kao društvo) da ne vidimo problem - zaključuje Sandra Horvat iz Pribislavca, predsjednica Međimurske povrćarske udruge Zeleni vrt - a bojim se da će razgovori o tom problemu početi kada se dogodi nekakav težak incident. Kao udruga ćemo zatražiti intervenciju i Državnog odvjetništva i županijskih struktura, svih instanci koje bi morale otvoriti oči i vidjeti u čemu je stvar. Sedam hektara imam pod povrćem, imam plastenike i kako se do mojih parcela prolazi kraj moje kuće - vidim kad mi krenu u krađu. Zvala sam policiju, kažem - evo opet su krenuli s kombijem na moje polje, a oni mi vele - zapišite, gospođo, broj... Zapisala bih ja kad bi na kombiju bila tablica. Dogodilo se da smo na jednom kraju polja brali salatu, a na drugom sam vidjela da je netko u mom zelju... Poslala sam našeg Dragana (suradnik na OPG-u, op.n.) da vidi što je. Vratio se blijed, zatekao je grupu Roma u zelju, rezali su glavice kao da je njihovo, pa mu još prijetili nožem i rekli nek priđe ako se usudi! Kad smo ih pokušali upozoriti da ćemo zvati policiju, hladnokrvno su uzvratili neka samo zovemo, da će onda razrezati sve plastenike! Stanje je postalo nepodnošljivo. Kad cijene povrća nešto skoče, kao što je bilo oko Uskrsa i Praznika rada sa salatom, lukom - onda je prava najezda. Krađe su postale krajnje drske, nasilne otimačine, Romi su pretukli jednog našeg člana i još se nije usudio reći tko ga je pretukao. Pravio se čovjek da ne zna napadače jer će se opet sresti s njima, a zaštite nema.
NISMO RASISTI
- Ne želim da opet priča prevagne na raspravu da smo mi rasisti, da optužujemo manjinu, da se optužuje Rome samo zato što su Romi... Da kršimo njihova prava?! A je li Bolićevo pravo prekršeno kad su ga u novinama optužili da je pretukao kradljivca, a njega samog novinar nije pitao baš ništa? Pitajte ljude kakva su im iskustva, kako im se ulazi u dvorišta, iznuđuje, prijeti... Zar ćemo graditi ograde sa šiljcima da se zaštitimo ili postoje civilizirani načini rješavanja problema, imamo li mi prava kao žrtve tih krađa, iznuda, prijetnji? Ja na traktoru moram imati tablicu, registraciju, a nama kruže kradljivci u neregistriranim vozilima i za to nema lijeka? Mi ćemo kao udruga pokrenuti što možemo, na civiliziran ćemo način pokušati upozoriti na problem, ali nisam sigurna da se prije toga neće dogoditi kakav neželjen incident, jer ljudi su na rubu živaca i strpljenja.
Zabilježio i snimio
Marijan Belčić
IZ POLICIJSKE EVIDENCIJE...
Za kazneno djelo krađe - iz čl. 216, st. 2, krađa - za koje se kazneni postupak pokreće temeljem osbne (privatne) tužbe oštećene osobe, za krađe s poljoprivrednih površina u 2008. godini Policijska uprava međimurska zaprimila je ukupno 18 prijava.
Prijavljene su krađe mladog krumpira (pet prijava), salate i luka (po tri prijave), paprike (dvije prijave), rajčice (jedna prijava), sadnica voćaka i čempresa (tri prijave) te plodova voćaka (jedna prijava).
U ovoj godini (do 14. svibnja 2009.) policija je primila pet prijava krađe jagoda, luka, salate te sadnica čempresa i jabuka.
Policijski je postupak u takvim slučajevima jasno zakonom propisan - policijski službenici nakon zaprimanja prijava kreću u otkrivanje (ako su nepoznati) počinitelja kaznenog djela te, nakon pronalaska počinitelja, osobne podatke počinitelja potrebne za pravosudni postupak dostavljaju oštećenim osobama radi pokretanja privatnih parnica.
BRANKO JAKUPAK, POLICIJSKI SLUŽBENIK ZA ZAKONITOST POSTUPANJA PUM-a:
Ni poznate počinitelje ljudi najčešće ne tuže...
Policijska uprava međimurska - u skladu sa zakonskim okvirom službe - vodi vrlo precizne evidencije o svim prijavama koje dolaze od građana. Kad je riječ o krađama u poljima, situacija je specifična - ocjenjuje Branko Jakupak, policijski službenik za zakonitost postupanja u uredu načelnika Policijske uprave međimurske.
- Iz podataka koje imamo - kaže B. Jakupak - možete zaključiti da se ne radi o masovnoj pojavi, međutim, druga je stvar jesu li svi incidentni događaji prijavljeni ili ne. Kada zaprimimo prijavu, naši operativci izlaze na mjesto događaja, utvrđuju identitet počinitelja ili tragaju za počiniteljem ako je nepoznat. Budući da je za policijsko postupanje u krađama povučena zakonska granica od 1.000 kuna vrijednosti nastale štete, dakle policija po zakonu ne pokreće postupak ako je šteta niža od tog iznosa, mi ni ne možemo drugo nego staviti na raspolaganje saznanja prikupljena operativnim radom (podatke o počinitelju) te oštećenu osobu upućujemo na privatnu parnicu. Zakon je jasan, a osim povrtlara koji prijavljuju poljske krađe, slična je situacija i s krađama u šumi, krađama telefona, bicikla...
To ipak ne znači da kradljivci prolaze nekažnjeno jer u svakoj situaciji kada uočimo da se te krađe javljaju učestalo, pa još kao se utvrdi da se radi o istom počinitelju ili počiniteljima, to je za nas operativno druga situacija. U toj situaciji pokreću se svi postupci, bez obzira na pojedinačno niže iznose šteta od 1.000 kuna.
Kada dođe do učestalih krađa na poljima - kao što je bilo lanjske godine na mladom krumpiru ili sezonski atraktivnom povrću - salati, luku, pojačavamo ophodnje i tako se obično problem suzbije u nastanku.