Nakon što sam malo pročitao što i kako se radi u drugim zemljama po pitanju podloge kruške - došao sam do zanimljivih spoznaja, a to je da klima najviše utječe na nasad kruške... Tlo je odmah iza klimatskih čimbenika.
Ključne su ljetne vrućine!
Moje teze/zaključci koje bih volio prokomentirati:
Neka još bude nekoliko godina jako sušno ljeto sa visokim temperaturama i mislim da nasada na podlzi dunje ne će biti... Stres izazvan visokom temperaturom i sušnim razdobljem kod kruške cijepljene na dunji izaziva zastoj u rastu, alternativnu rodnost, sitne plodove - jednom riječju nasadi kruške na dunji nakon jako vrućih ljeta propadaju.
Zanimljivo je da oceanska klima osigurava nasade na kruški sasvim drugačijih karakteristika. Tako u Belgiji, Nizozemskoj, sjevernoj i središnjoj Francuskoj, Engleskoj su preporuke sadnje na dunji MC, C 132, EMH, Adams, Sydo ... tj. podlogama koje su se kod nas i na najplodnijim tlima pokazale lošima. Zanimljivo je i da se tamo preporuča sadnja za te podloge 1200 do 1700 kom./ha.
Središnja i istočna Europa imaju problem sa niskim temperaturama zimi koje unište podlogu dunju tj. stablo, a kruškine podloge nisu za neku intenzivnu proizvodnju kod njih, pa tako i nema tamo toliko nasada kao npr. jabuka u Poljskoj.
Južna Francuska i sjeverna Italija (osobito gorska) su najsličnija klimi kao i sami i tamo se preporuča podloga dunje BA 29 koja je najotpornija dunja na plodnost tla, na sušu, najkompatibilnija sa sortama... Proizvodnja krušaka tamo opada...
Kruškine vegetativno razmnožene podloge kao Pyrodwarf imaju slab razvoj korjena i inače slab početak rasta, a nakon 5. godine rastom nadjačaju kruške na npr. BA 29 (Njemačko istraživanje). Zato nitko do sad nije preporučio takve podloge (u rasadniku slab rast, početak rasta u voćnjaku slab, a nakon nekoliko godina bujan - to niti hobisti nisu prihvatili). Vidjeti ću kako će se kod mene ponašati...
Na kraju ostaju sjemenjaci divlje kruške kao najoptimalniji odabir.
Kako vidim priča o kompatibilnosti sorata i podloge dunja je isto vezana za klimu (toplija klima - lošija kompatibilnost). Isto je i sa otpornošću na aktivno vapno i viši pH tla. Primjer je da je granica sadnje u sjevernoj Francuskoj 8% akt. vapna za MC dunju, a u Italiji za istu dunju je 4-5% gdje je otpornija dunja BA 29 sa granicom od 6-7% kad se javlja kloroza/žutica lišća.
Kod nas prema napisu -
link od prije 20 godina - vidi se da podloge dunje MC, Adams i Sydo nisu mogle osigurati niti skelet koliko ih je toplo ljeto "zakočilo" u rastu. Slično je vjerojatno sad i sa MA podlogom koja podnosi 3-4% akt. vapna u tlu, a ista priča će biti i za BA 29 kao najotpornijom dunjinom podlogom (i najbujnijom).
Na web-u ima napisa i da dunja MA podnosi max. 2% akt. vapna u tlu i da je za sklop od 3000 - 5000 st./ha -
link. A za MC u Belgiji je preporuka 1500 stab./ha i tlo do 8% akt. vapna u tlu koja je osjetljivija sorta na akt. vapno u tlu od MA !!!
Međupodloga se koristi većinom Gellertova i Pastorčica te Santa Marija koje inače najbolje podnose vrućinu (vidio stabla Pastorčice na sjemenjaku u Hercegovini).
Dunjina glavna prednost po napisima je kvaliteta plodova (ukus, veličina...), rodnost, rano stupanje u rod. Kako je to kod vas u praksi?
Možda sam iznio i neke gluposti, no ideja mi je potaknuti raspravu o podlogama.