• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Kruške

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
recept koji sam dobio od ljudi iz PSS
PENNCOZEB WG+PYRUS 400 SC
ishrana: Yara Mila COMPLEX 12-11-18 SOP + 13S + 2Mg + Mikroelementi
Kroz istem Kpk i preko lista :Yara Vita Rexolin Q40
za 10 dana da ponovim sa Fungi Zato, a prihrana isto.
. jedino sto mislim da cu kroz KPK da pustim Fertigal ferro, zbog Ph koji je kod mene visok.
cisto me interesuje vase misljenje.
Zašto misliš da je Fertigal Ferro (koji ima 3,6% Fe u EDTA helatnom obliku) bolji od Rexolina Q40 (koji sadrži 6% Fe u EDDHA helatnom obliku koji je namjenjen za primjenu u tlo)?
O preporuci za zaštitu bilja neću komentirati, nije moje područje, ali ako želiš riješiti klorozu na pravi način, onda ide uvijek kombinacija Fe-EDDHA helat (Ultraferro/Rexolin Q40 i sl.) i huminske kiseline. Iako, će ove kruške vjerovatno i izgubiti dio lisne mase, ako kasniš sa primjenom.
 

davidzr

Novi član
Tu od
8 Lip 2017
Poruka
5
Zašto misliš da je Fertigal Ferro (koji ima 3,6% Fe u EDTA helatnom obliku) bolji od Rexolina Q40 (koji sadrži 6% Fe u EDDHA helatnom obliku koji je namjenjen za primjenu u tlo)?
O preporuci za zaštitu bilja neću komentirati, nije moje područje, ali ako želiš riješiti klorozu na pravi način, onda ide uvijek kombinacija Fe-EDDHA helat (Ultraferro/Rexolin Q40 i sl.) i huminske kiseline. Iako, će ove kruške vjerovatno i izgubiti dio lisne mase, ako kasniš sa primjenom.

ovo je opiskoji sam nasao

"Fertigal Fero Proizvod sadrži helatni kompleks gvožđa (Fe) u EDDHA obliku. Helatni komleks predstavlja organsku strukturu u kojoj je gvožđe zaštićeno od hemijskog vezivanja, dekompozicije i pH uticaja. Na ovaj način se postiže veća stabilnost, rastvorljivost i usvojivost od strane biljaka. Ovo je jedini oblik gvožđa koji je stabilan u zemljištima sa visokim koeficijentom pH, odnosno u alkalnim zemljištima. Fertigal Fero je siguran izbor u kulturama gde je gvožđe potrebno primeniti preko sistema za navodnjavanje „kap po kap“ na svim tipovima, a posebno na alkalnim zemljištima."

Sto se tice lisne mase upravu si na 100 stabala lisna masa je kompletno izguljena. probacu sve sto su mi preporucili, ako neuspe ostaje da ih sledece godine promenim sa novim sadnicama..
 

davidzr

Novi član
Tu od
8 Lip 2017
Poruka
5
ovo je opiskoji sam nasao

"Fertigal Fero Proizvod sadrži helatni kompleks gvožđa (Fe) u EDDHA obliku. Helatni komleks predstavlja organsku strukturu u kojoj je gvožđe zaštićeno od hemijskog vezivanja, dekompozicije i pH uticaja. Na ovaj način se postiže veća stabilnost, rastvorljivost i usvojivost od strane biljaka. Ovo je jedini oblik gvožđa koji je stabilan u zemljištima sa visokim koeficijentom pH, odnosno u alkalnim zemljištima. Fertigal Fero je siguran izbor u kulturama gde je gvožđe potrebno primeniti preko sistema za navodnjavanje „kap po kap“ na svim tipovima, a posebno na alkalnim zemljištima."

Sto se tice lisne mase upravu si na 100 stabala lisna masa je kompletno izguljena. probacu sve sto su mi preporucili, ako neuspe ostaje da ih sledece godine promenim sa novim sadnicama..



Mali napredak
 

Prilozi

  • 19146119_1197031327108918_8217066295858604268_n.jpg
    19146119_1197031327108918_8217066295858604268_n.jpg
    66.4 KB · Pregleda: 79
  • 19149249_1197031297108921_3204847700758434290_n.jpg
    19149249_1197031297108921_3204847700758434290_n.jpg
    70.9 KB · Pregleda: 71
  • 19149260_1197031150442269_1652064689086351975_n.jpg
    19149260_1197031150442269_1652064689086351975_n.jpg
    64.5 KB · Pregleda: 66
  • 19225762_1197031430442241_7352650094827229749_n.jpg
    19225762_1197031430442241_7352650094827229749_n.jpg
    62.6 KB · Pregleda: 63

Njoko

Dobro znana faca
Tu od
9 Lis 2010
Poruka
1,635
Kakav je urod ove godine a osobito plasman kruške jako me zanima.
Moje propadaju već 2 godinu, nažalost nagodinu idu sve van, postavit ću slike a možda bude i koji video prilog, a tko zna možda i na tv-u!
 

cevo

Član
Tu od
20 Tra 2014
Poruka
88
Imam 4 jutra na koje bi posadio kruske. Zanima me gdje mogu odnjeti uzorak zemlje na analizu te koja im zemlja najbolje odgovara? Kod mene je uglavnom crnica mekana toliko da ostaju tragovi kad hodas i to po ljetu :D Trenutno ima tu svakakvog raslinja i tak ali to planiram pocistiti pa bi probao sa kruskama da iskoristim tu zemlju...
 

Hele

Dobro znana faca
Tu od
6 Sij 2013
Poruka
1,961
Uzmi uzorke sa sondom ( vjerojatno ju ima tvoja sajetodavna) 0-30 i 0-60cm. Napravi makro i mikro elemente, aktivno vapno, tehničke karakteristike tla.
Pošalji na zavod za ishranu bilja na agronomiji ZG.
 

vizy

Aktivni član
Tu od
1 Lip 2014
Poruka
307
...
Moje propadaju već 2 godinu, nažalost nagodinu idu sve van, postavit ću slike a možda bude i koji video prilog, a tko zna možda i na tv-u!
Koji je uzrok propadanja (palež ili neka druga bolest/napasnik) ili to što su kruške na dunji MA?
Imam hobi nasad i sad malo proširujem tj. nabavio sam dunju BA 29 (tlo je 7,2pH i 1,25% vapna) i nagrtanjem sam je razmnožio, te dio zacijepio sa Pastorčicom koje na proljeće cijepim drugim sortama.
Koja je razlika kod posrednika ako se koristi Gelertova/Hardieva ili Pastorčica ili neka treća sorta? Imam stara stabla obje sorte i po tome bih rekao da je Pastorčica bujnija, razgrane tj. široke krošnje, otpornija na kasno proljetni mraz u odnosu na Gelertovu koja je uspravnijeg rasta (oblik krošnje je kao jela visine cca. 8m). Po tome bi za vitko vreteno - Gelertova bila ispravniji izbor, no to je samo nagađanje... Unaprijed hvala za iskustva.
 

tatkodvd

Dobro znana faca
Premium
Tu od
2 Pro 2011
Poruka
1,259
Kod nas posrednik uglavnom ide Santa Marija ili Kaluđerka. Bitno da je kompatibilna sa Viljamovkom.
Stabla na sijancu su vitalnija i bujnija, pa je potrebno raditi dodatnu rezidbu. Mada bi uvjek preporučio sijanac. Dunja mora da ide u idealno zemljište i više pažnje joj treba posvetiti oko ishrane i navodnjavanja.
 

vizy

Aktivni član
Tu od
1 Lip 2014
Poruka
307
Imam sad kad krene vegetacija za cijepiti 8 sadnica gdje sam prošle godine na dunji BA 29 zacijepio Pastorčicu tj. Kaluđerku (original Cure - link). Negdje se spominje i Gelertova ili Hardijeva kao dobra za posrednik - link. Gelertova ima ljepše formirano stablo, pa ako utječe na stablo kruške - bila bi bolja opcija da možda ubuduće cijepim sa međupodlogom Gelertova...?
Mogu li tj. uspijeva li dunju BA 29 ili MA cijepiti kosim spojem tako da napravim dva kosa spoja (međupodloga) istovremeno tj. da ne čekam godinu da dobijem sadnicu sa međupodlogom? Ili to radim tako da sad kad krene vegetacija kosim spojem zacijepim Pastorčicu ili Gelertovu, a ljeti čip okulacijom zacijepim želenju sortu (u biti ako probam - a primi sa samo međupodloga - ne ću ništa izgubiti probom...)?

Što se podloge tiče, na ovoj parceli gdje imam hobi nasad 30-ak sadnica kruške, držao sam se uputa po analizi tla. Kako imam malo vapna 1,25% i rahlo, po melioraciji pognojeno, tlo - uzeo sam u početku nešto sadnica na dunji MA i one su se odlično razvile. Klapovu sam uzeo na sjemenjaku i te dvije sadnice se gotovo nisu niti pomakle - uzroke trebam još vidjeti... (očito nije niti sjemenjak za svako tlo...). Pyrodwarf kao podloga se lako cijepi; neke su sadnice bolje razvijene, neke slabije. Razmnožiti ću ga zrelim reznicama, pa da vidim kakav će biti. Sadnice na njemu mislim posaditi u rodnom kraju jer tamo nemem mogućnost navodnjavanja i armature, a možda na kraju bude bolja podloga od MA ili BA 29 i u postojećem voćnjaku... Pomalo eksperimentiram...
 
Posljednje uređivanje:

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
Imam 4 jutra...... crnica mekana toliko da ostaju tragovi kad hodas i to po ljetu ...
Ako je to ljeti mekano od vlage u tlu; neće tu kruška rasti. Znači da tu zimi sigurno leži voda u tlu, a to podloga kruške neće trpijeti.
MOžda bi uspijela kruška na sijancu (divljoj podlozi) ali takve sadnice češ teško naći, iako su takve sadnice za ekstenzivni, travnjački voćnjak vrlo dobre.
 

vizy

Aktivni član
Tu od
1 Lip 2014
Poruka
307
Ne znam kojoj voćki koristi stajaća voda u tlu!?
Na web-u sam našao napis da:
Treba napomenuti i to da sjemenjaci kruške ne vole teško i glinasto tlo.
Je li to istina ili ...?
Na roditeljskom imanju (okolica Ozlja/Svet. Hrašće) je tlo teže ilovasto sa pijeskom, a na 1m dubine je tvrdi nepropusni sloj. Kruške su neke i preko 100 g stare i ne smeta im takvo tlo (npr. orah tu ne može dugo opstati - posuši se, jabuke na sjemenjaku se većinom izvale nakon 50-ak godina), ali se niti jedna kruška nije izvalila ili joj istrunuo korjen. Većinom ih sredi bakterijska palež (200g stara Tepka mi je tako nastradala, a imala je stablo promjera 1,2m...).
Po tome je sjemenjak kruške jedan od najotpornijih podloga, a istina je da ne voli ono što niti jedna voćka/stablo ne voli...
Druga je stvar što je na podlozi dunje ranije stupanje u rod, te kvalitetniji plodovi (to ću još isprobati...) i manja bujnost. No to ima i nedostatke (kao i sve drugo...) kao npr. potreba za međupodlogom.
 

tatkodvd

Dobro znana faca
Premium
Tu od
2 Pro 2011
Poruka
1,259
vizy@ tu može biti problem i do sadnica tipa da su izmrzle, pojavio se rak korija itd. Za duplo kalemljenje treba da sve bude idealno da bi stigla oba kalema kalusirati. Možeš probati.
Drugo gdje si uspio nabaviti podlogu Pyrodwarf, pošto već dugo tragam i nisam uspio naći negdje osim Njemačke (ali ne isplati mi se ići tamo nikako).
 

vizy

Aktivni član
Tu od
1 Lip 2014
Poruka
307
Hvala za savjet. Trebati ću iskopati te zakržljale sadnice kruške Klapov Ljubimac na sijancu i vidjeti što ih je zadesilo... Inače mi je Klapov odlična sorta za prije Viljamovke - najsočnije tj. potpuno topive.
Kod cijepljenja dunje sa međupodlogom i plemkom ići ću samo sa jednim pupom međupodloge, pa ako uspije kalusiranje plemke super, a ako ne - cijepim plemku ljeti čip okulacijom. Trebati ću dosta kasno cijepiti kad podloga dobro krene...
Pyrodwarf sam nabavio iz Njemačke (dostava), a ove zime mi dolaze od tamo i plemke 4 kruške, te M7 podloga za rasađivanje stupastih jabuka i slabobujnih otpornih jabuka.
Od 10 podloga Pyrodwarf sam ostavio 3 kom i napravio matičnjak za razmnožavanje zrelim reznicama. Još ne znam kako ide cijeli postupak razmnožavanja zrelim reznicama, ali se nadam da ću se nekako snaći... Ako netko zna neka pomogne. Ima jedan dokument o tome - link.
 
Posljednje uređivanje:

tatkodvd

Dobro znana faca
Premium
Tu od
2 Pro 2011
Poruka
1,259
Trebati ću dosta kasno cijepiti kad podloga dobro krene..

Bolje ranije čim se podloga javi, to je obično početkom 3 mjeseca. Kad god sam rano ukalemio prijem je bio skoro 100%. Nema tu šta čekati da puno krene. Ona čim se javi i sok krene gura kalem i drži ga vlažnim. Drugo nemoj rano uzimati kalem grančice. 10-tak dana pre kalemljenja maksimalno. Ja obično jabuku i krušku uzimam 2-3 dana prije i uopšte je ne čuvam u pjesku.

Za ovu podlogu (Pyrodwarf) probaj nagrnuti rahlom zemljom taj matičnjak, misli da bi se trebalo ožiliti.
 

vizy

Aktivni član
Tu od
1 Lip 2014
Poruka
307
Mislio sam da bude više soka podloge, pa da dođe i do plemke ...
Ja se držim hladnjaka i vrećica za zamrzavanje i vlažnih krpa (plemke umotane u vlažnu krpu u vrećicu za zamrzavanje i u hladnjak). Tad ne moram misliti kad ih uzimam (većinom naručujem od drugih kao npr. sad iz Njemačke). Imam primjer gdje sam trešnju cijepio kopulacijom plemkom iz 10. mjeseca i nije se osušila.
Hoću reći da ako se dobiju plemke ranije - hladnjak je spas :)
Druga je stvar, što sam kasnije shvatio, da trešnja kalusira/zarsate spojem koji nije čvrst kao kod kruške ili jabuke, pa mi je nakon odmatanja cijepa nakon mjesec dana nevrjeme sa tučom pokidalo sve cijepljene spojeve na trešnji...
Za Pirodwarf piše na onom linku da se reznice duge 15 do 20cm uzmu u 1. ili 2. mjesecu, dezinficiraju se fungicidom Previcur 1%, stave u NAA ili IBA hormon za ožiljavanje (nije nužno) i stave u vlažni perlit na 4 tjedna (25 do 35 dana) na 21°C (mada je i na 5°C bio dobar uspjeh), a potom u 4. mjesecu presade van u supstrat za rast. Brojenjem u jesen im je uspjeh razmnožavanja bio 73 do 83%.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
Ne znam kojoj voćki koristi stajaća voda u tlu!?
Na web-u sam našao napis da:
Treba napomenuti i to da sjemenjaci kruške ne vole teško i glinasto tlo.
Je li to istina ili ...?
........
Tu bi trebalo povući razliku; postoje dvije vrste sjemenjaka/sjemenaca; od prave divlje kruške (Pyrus pyraster), i domaće kruške (Pyrus communis). Jer ako se i posije sjemenka iz obične krupke (Vilijamokva ili neka druga) također će izrasti sjemenjak, ali pravi (dugoviječan, otporan) je od prave divlje kruške.
 

Knez

Novi član
Tu od
20 Pro 2017
Poruka
13
Slazem se.Tzv.prava divlja podloga sjemenjak i kultivirana podloga,sjemenjak.
Kultiviranom se nazivaju sjemenjaci iz sjemena sortne kruske.
Nasi rasadnicari najcesce siju sjeme Viljamovke.
Njima to nosi niz prednosti u odnosu na divlju krusku.
Lakse dolaze do sjemena,lakse se kaleme,nesto su manje trnovite i sto je najbitnije ujednacenije rastu.
Za kupca,vocara daleko je kvalitetnija i otpornija podloga prave divlje kruske
 

vizy

Aktivni član
Tu od
1 Lip 2014
Poruka
307
Hvala za nadopune!
To i objašnava da imam kruške stare preko 50 godina (Tikvica, Klapov, ljetna - vjerojatno Srpanjska Šarena - izgledom kao Conference, a okusom pomalo trpka i polu topivog mesa tj. prije fermentira nego što postaje topiva mesa; Gen. Leclarc i dr.) koje i nisu nešto jako bujne tj. nisu bujne kao stara Tepka, susjedove Tikvice koje su starije ali daleko većeg rasta i neke žute zimske koje su samo u kompotu dobre (pocrvene kad se kuhaju, a miris i okus kompota su odlični). Očito mi je pokojni tata sadio kruške na sjemenjaku neke kultivirane sorte (Tikvica je npr. sorta koju mogu usporediti).
No realno - što bi sa plodovima kruške koji su na min. 10m visine? Tepkini i od ove zimske su OK jer kad padnu su OK. Od Petrovke kad padnu su fermentirani i nisu baš za jelo...
Pyrus-com_ODg3NDM1NVo.JPG
.
A tako mislim i za dosta drugih sorti - nije baš primjereno da se čekaju da padnu kruške, a branje na 10 i više metara mi i nije neki sport...
Drugo je pitanje za koji vijek kruške mislite napraviti sadnju?
Ako je za preko 200 godina, onda bez sjemenjaka divlje kruške ništa. 50 godina će izdržati kultivirani sjemenjak. 25 godina kažu da izdrži vegetativno razmnožene podloga kruške (npr. Pyrodwarf - samo to je pretpostavka...).
A što je sa podlogom dunje kad imamo posrednik i OK tlo za dunju (ne javlja se kloroza)? Izdrži li to stablo 10 ili 25 godina u prosjeku?
Sa praktične strane (orezivanje, prskanje, branje...) mislim da je primjerenije imati npr. vitko vreteno do 3m visine. Jesu li za to primjerene samo vegetativno razmnožene podloge ili bi i neki sjemenjaci dali dobar rezultat?
 
Posljednje uređivanje:

Knez

Novi član
Tu od
20 Pro 2017
Poruka
13
Imam osjecaj da se sjemenjak divlje kruske kao podloga sve vise ponovno upotrebljava za intenzivne nasade kruske.
Jedno vrijeme je podloga divlje kruske bila potpuno zapostavljena i svi nasadi su se sadili na raznim tipovima dunja.
No,pokazalo se da ta podloga ne moze po mnogocemu parirati divljoj kruski.
Novi intenzivni nasadi na podlozi divlje kruske sade se i na 2m razmaka u redu.
Takva stabla se daju odlicno kontrolirati nizom pomotehnickih mjera kao sto su pravilna rezidba, otklanjanje grana u tuplji kut, prstenovanje te pravilna gnojidba.
Najbitnija mjera je opterecivanje rodom jer kolicina roda najbolje obuzdava bujnost.
Rod po jednom takom stablu po nekoliko je puta veci nego isto stablo na dunji a gabariti stabla su neznatno promijenjeni u odnosu na podlogu BA 29.
O dugovjecnosti i isplativosti nasada ne treba ni komentirati...
 

vizy

Aktivni član
Tu od
1 Lip 2014
Poruka
307
Nakon što sam malo pročitao što i kako se radi u drugim zemljama po pitanju podloge kruške - došao sam do zanimljivih spoznaja, a to je da klima najviše utječe na nasad kruške... Tlo je odmah iza klimatskih čimbenika.
Ključne su ljetne vrućine!
Moje teze/zaključci koje bih volio prokomentirati:
Neka još bude nekoliko godina jako sušno ljeto sa visokim temperaturama i mislim da nasada na podlzi dunje ne će biti... Stres izazvan visokom temperaturom i sušnim razdobljem kod kruške cijepljene na dunji izaziva zastoj u rastu, alternativnu rodnost, sitne plodove - jednom riječju nasadi kruške na dunji nakon jako vrućih ljeta propadaju.
Zanimljivo je da oceanska klima osigurava nasade na kruški sasvim drugačijih karakteristika. Tako u Belgiji, Nizozemskoj, sjevernoj i središnjoj Francuskoj, Engleskoj su preporuke sadnje na dunji MC, C 132, EMH, Adams, Sydo ... tj. podlogama koje su se kod nas i na najplodnijim tlima pokazale lošima. Zanimljivo je i da se tamo preporuča sadnja za te podloge 1200 do 1700 kom./ha.
Središnja i istočna Europa imaju problem sa niskim temperaturama zimi koje unište podlogu dunju tj. stablo, a kruškine podloge nisu za neku intenzivnu proizvodnju kod njih, pa tako i nema tamo toliko nasada kao npr. jabuka u Poljskoj.
Južna Francuska i sjeverna Italija (osobito gorska) su najsličnija klimi kao i sami i tamo se preporuča podloga dunje BA 29 koja je najotpornija dunja na plodnost tla, na sušu, najkompatibilnija sa sortama... Proizvodnja krušaka tamo opada...
Kruškine vegetativno razmnožene podloge kao Pyrodwarf imaju slab razvoj korjena i inače slab početak rasta, a nakon 5. godine rastom nadjačaju kruške na npr. BA 29 (Njemačko istraživanje). Zato nitko do sad nije preporučio takve podloge (u rasadniku slab rast, početak rasta u voćnjaku slab, a nakon nekoliko godina bujan - to niti hobisti nisu prihvatili). Vidjeti ću kako će se kod mene ponašati...
Na kraju ostaju sjemenjaci divlje kruške kao najoptimalniji odabir.
Kako vidim priča o kompatibilnosti sorata i podloge dunja je isto vezana za klimu (toplija klima - lošija kompatibilnost). Isto je i sa otpornošću na aktivno vapno i viši pH tla. Primjer je da je granica sadnje u sjevernoj Francuskoj 8% akt. vapna za MC dunju, a u Italiji za istu dunju je 4-5% gdje je otpornija dunja BA 29 sa granicom od 6-7% kad se javlja kloroza/žutica lišća.
Kod nas prema napisu - link od prije 20 godina - vidi se da podloge dunje MC, Adams i Sydo nisu mogle osigurati niti skelet koliko ih je toplo ljeto "zakočilo" u rastu. Slično je vjerojatno sad i sa MA podlogom koja podnosi 3-4% akt. vapna u tlu, a ista priča će biti i za BA 29 kao najotpornijom dunjinom podlogom (i najbujnijom).
Na web-u ima napisa i da dunja MA podnosi max. 2% akt. vapna u tlu i da je za sklop od 3000 - 5000 st./ha - link. A za MC u Belgiji je preporuka 1500 stab./ha i tlo do 8% akt. vapna u tlu koja je osjetljivija sorta na akt. vapno u tlu od MA !!!
Međupodloga se koristi većinom Gellertova i Pastorčica te Santa Marija koje inače najbolje podnose vrućinu (vidio stabla Pastorčice na sjemenjaku u Hercegovini).
Dunjina glavna prednost po napisima je kvaliteta plodova (ukus, veličina...), rodnost, rano stupanje u rod. Kako je to kod vas u praksi?
Možda sam iznio i neke gluposti, no ideja mi je potaknuti raspravu o podlogama.
 
Posljednje uređivanje:

Najnoviji postovi

Na vrh