Kruške

[Klay]

Poštovanje ekipa. Imam mali voćnjak cca 20 stabala (kruška, breskva, trešnja) sve u prvoj ili drugoj godini.
Kod kruške mi se suše listovi i mladi izboji, negdje su pocrnile i grane. Neki se listovi ni ne otvaraju nego su sfrkani dok su mladi i odma se suše. Nisam primjetio uši ni grinje. Prskao sa cuprablau, pa signum...ne pomaže. Ako netko zna jel monilija, palež, rak?

 

[vizy]

Tu se kod mene javlja problem jer je preporuka protiv kruskinog pikca (Hrđe) Mankozeb (Dithane DG) 3 puta poslje cvatnje u razmaku 15 dana.

Možda ti pomogne ovaj članak - link.
Objašnjava i zašto ja nemam te bolesti - jer nema Juniperusa u blizini (četinara, smreke i sl.).
Citati:

Hrđa kruške ili kruškin pikac je relativno česta bolest kruške povezana s blizinom nekih ukrasnih biljaka iz roda Juniperus. Naime, da bi ta patogena gljivica završila svoj ciklus, potrebna su joj dva domaćina; ukrasno bilje iz roda Juniperus kao zimski, tj. primarni domaćin, i kruška kao ljetni, tj. sekundarni domaćin. Spore te gljivice donesene vjetrom inficiraju Juniperuse na mjestima gdje iglice izlaze iz drveta pa dolazi do zadebljanja kore i drveta. Gljivica se na Juniperusu razvija i u povoljnim uvjetima inficira krušku. Gljivičine spore se nošene vjetrom mogu prenositi i do šest kilometara, stoga se nemojte iznenaditi primijetite li hrđu i na kruškama u čijoj neposrednoj blizini nema Juniperusa.
Orezivanje zaraženih Juniperusovih grančica zimi ili u rano proljeće može smanjiti širenje kruškina pikca, a u uvjetima jakih zaraza, nerijetko se jedinom mjerom smatra uklanjanje okolnih Juniperusa. Kako bi se takvi scenariji izbjegli, potrebno je krušku prskati zaštitnim sredstvima koja će spriječiti razvoj bolesti. Zimsko je prskanje izuzetno važno pa prije svega preporučujemo plavo prskanje pripravkom NEORAM WG u količini od 500 g/100 l vode.

a onda piše i ovo:

Ciljano, u vegetaciji, u suzbijanju kruškina pikca, jedini registrirani pripravak za tu namjenu u Hrvatskoj je DITHANE DG NEOTEC na osnovi djelatne tvari mankozeb koji u sebi sadrži mikrohranjiva mangan i cink, a koja su važna u sintezi klorofila, pa osim što suzbija patogene, taj pripravak pozitivno utječe na prehranu i ukupnu kondiciju biljke.

Dakle bitno je maknuti četinare u blizini, a osobito ako su zaraženi/bolesni, te 1. prskanje sa bakrenim pripravkom.
Mankozeb dovodi uzastopnim prskanjem do sigurnog jakog razvoja kruškinih grinja pa su neophodni i akaricidi. Po meni bitnije je najprije riješiti uzrk zaraze i bakrom smanjiti početnu infekciju. Ovo sve pričam po napisu jer sam nisam imao pikca, a i četinare nemam u blizini.

 

[vizy]

Poštovanje ekipa. Imam mali voćnjak cca 20 stabala (kruška, breskva, trešnja) sve u prvoj ili drugoj godini.
Kod kruške mi se suše listovi i mladi izboji, negdje su pocrnile i grane. Neki se listovi ni ne otvaraju nego su sfrkani dok su mladi i odma se suše. Nisam primjetio uši ni grinje. Prskao sa cuprablau, pa signum...ne pomaže. Ako netko zna jel monilija, palež, rak?
View attachment 20402 View attachment 20403

Kovrčanje lišća na mladicama kruške je povezano sa ušima. Treba uzeti povećalo.
Mislim da je na slikama Kruškina brašnena uš Dysaphis pyri - link.

No sušenje listova i mladih izboja (savijanje, venuće) te na kraju crnjenje mladih izboja i grana je djelo drugog insekta - Kruškine ose srčikarice Janus compressus F. - link.

Ja sam znao imati štete i od Kruškine osice Hoplocampa brevis Krug. Ti plodovi pocrne i otpadnu.

Dakle nisu gljivične ili bakterijske bolesti - već su insekti u pitanju.
Po meni je najpametnije odraditi prskanje insekticidom odmah po završetku cvatnje (zajedno sa folijarnom prihranom Ca i fungicidom ako su najavljene oborine).

 

[Ante2]

Zahvaljujem vizy, također sam procitao dosta vezano uz to, pojavilo se samo jedne godine tako da do sada nije neki preveliki problem.

 

[Bogi11]

Pozdrav, imam 500 stabala rane talijanske sorte Etrusca stare 5 god, planiram saditi jos 2 hektra ranih sorti pa me zanima par stvari. Ovaj trenutni nasad je na podlozi dunje ali nije na zici i stupovima, sto se tice kruske odlicna je, rano je pocela roditi i obilno rodi a cijena je 4-5 kn ovisi kakva je kvaliteta. Prosle godine mi se prvi put javila kruskina buha, ove godine je nema. Takoder na nekim stablima sam primjetio suhe grane izbusene i kada oderezem granu unutra bude veliki bijeli crv koji busi grane a kod osusenih stabala sam ga nasao i u deblu blizu korijena, jel netko upucen koji je to nametnik? I ako netko ima opcenito iskustva s ranim sortama da mi kaze gdje plasira kruske, koje sorte bi valjalo posaditi mozda prije etrusce? Planiram napraviti i hladnjacu tako da bi nakon berbe kruska neko vrijeme mogla stajati i u hladnjacu dok se ne nade kupac itd. Takoder ako se netko razumije malo bolje u podloge, sto saditi sto ne. Inace imam 6 hektara visanja pa oko ovih krusaka nisam do sada vodio toliko racuna, spricanja su minimalna a opet je u 4. god na 400 stabala etrusce bilo cca 3300 kg krusaka, da su na zici i stupovima nasad bi sigurno bio i bolji, ostatak su abate fettel oprasivaci. Pozdrav

 

[Hele]

Takoder na nekim stablima sam primjetio suhe grane izbusene i kada oderezem granu unutra bude veliki bijeli crv koji busi grane a kod osusenih stabala sam ga nasao i u deblu blizu korijena, jel netko upucen koji je to nametnik?

Granotoč

 

[vizy]

Ljetne sorte krušaka - jedan meni zgodan osvrt - link.
Meni je dunja bolja kao podloga jer imam dosta zimskih krušaka koje su bolje na dunji po napisima jer na sjemenjaku ne mogu dozreti... Za ljetne ne znam - te imam i na sjemenjaku (Jakovka, Coscia rana, Klapov ljubimac, Tikvica, Trevuška).
BA 29 mi se zasad pokazala kao bolja podloga od MA po pitanju stabilnosti debla, otpornosti na sušu, boljeg rasta slabo-bujnih sorata.
Posrednik za neke sorte je Pastorčica, no sad sam za probu prema ispitivanju u Srbiji 70-ih godina - kao posrednik stavio Jakovku - meni najraniju sortu.

 

[Ante2]

Dali ima netko iskustva sa zilogrizom, ove god sam ih vidio par na krušci a koliko sam upoznat s njime on napada samo košticavo voce, dali je tko imao iskustva s njime u krušci?

 

[breskvar]

U potrazi sam za zimskim sortama kruške, sadnice na sjemenjaku ili plemke. Zanimaju me najviše Zimska Dekanka, Dilova, Alexander Lucas... Od zimskih imam Druardovu, Nordhauser Winterforelle, Passe Crassane, Esperenovu Bergamotu, Mačju Glavu, Hardenpontovu Maslenku, Pastorčicu...

 

[tatkodvd]

Ja imam sledeće:
- Kiferov Sijanac (po meni najbolja kruška, po okusu ploda i proizvodnim osobinama - otpornost, velika rodnost)
- Kaluđerka
- Karamut bijeli
- Karamut crni (crnica)

Ove zadnje dvije su po meni iskuljčivo za rakiju, može i za sušenje. Nisu baš nešto za konzum.

Kifer i karamut imam i gotovih sadnica na sijancu divlje kruške.

 

[vizy]

Ja sam nabavio Zimsku Dekanku u Sloveniji

ZIMSKA DEKANKA

Hruška cveti pozno, kožica svetlozelena, z rjavkastimi lenticelami, meso belkasto, aromatič ...

www.rast-bs.si

Je li to ta sorta - tek ću vidjeti...

Npr. od Car-a sam kupio Druardovu (ostalo je sve bilo OK) i na kraju ove godine prorodila velikim plodovima prije Viljijamovke - shvatio sam tek tada da imam Guyot tj. Gijovu krušku koja je za prodaju OK, ali je meni lošija od Klapovog ljubimca ili Trevuške (no bolja mi je od Santa Marije) koje dozrijevaju prije Vilijamovke. Gijova je po meni ljetna kruška za ljude koji vole npr. jesensku Šampionku ili zimsku Lucas-ovu.

 

[breskvar]

Šampionka je, po mojoj literaturi, zimska kruška. Ako obojica mislimo na sortu stvorenu 1977. u Institutu za voćarstvo u Čačku.

 

[vizy]

Više o Šampionki od instituta:

sorteprikaz

Naučnoistraživačka organizacija Institut za voćarstvo, Kralja Petra I br.9, Čačak. Osnovna delatnost Instituta je naučno-istraživački rad u oblasti biotehničkih nauka, u okviru naučnih disciplina voćarstva, zaštite bilja, tehnologije biljnih proizvoda i prehrambene biotehnologije, u okviru...

www.institut-cacak.org

Sazreva u prvoj dekadi septembra, 10-15 dana posle sorte Vilijamovka.

Ako je Viljamovka kasno-ljetna sorta, onda je Šampionka rano-jesenska sorta.
Meni okusom ništa posebno. No tko voli vodenasta mesa velike zelene kruške njemu je OK.

 

[Zvjele]

Pozdrav svima,

novi sam na forumu (a i u vocarstvu) i nadam se da cu mnogo toga nauciti.

Naime, u vocnjaku imam 10 viljamovki i 3 santa marie. Na planini sam i tek su izlistale nedavno. I danas sam primjetio da se listovi uvijaju (kovrdzaju), ponegdje ima crvenih tacaka, a ponegdje zuto narandastih (vjerovatno jaja).


Nisam siguran sta je sve to i cime da stitim, pa bi mi dobro dosli savjeti... Pred zimu sam prskao bakrom a sad pred vegetaciju crvenim uljem. .

 

[Zvjele]

A evo i slike sa crvenim tackama i narandzastim jajascima.

 

[vizy]

Ima tu raznih insekata (buhe mi se najmanje sviđaju)... Movento za početak bi bio moj savjet, a onda pratiti stanje.

 

[Zvjele]

Hvala na savjetu.
Da li prepoznajete stetocine na ovim slikama, da mi kazete koja ja koja, da znam da prepoznam ubuduce?
Prosle godine sam na kruskama imao buvu (receno mi je da su to one) i prskao sam ih confidorom prema savjetu iz p. apoteke. Ovako su izgledale:


P.S. U vocnjaku imam jos 50 ljesnika, 30 dunja, i po 2-3 jabuke, tresnje, sljive i nemaju nikakve znakove stetocina ili bolesti (za sada). Da li njih trebam necim prskati sada? Prosle godine su dunje i tresnje bile ovakve od juna pa nadalje:



Nesto ih je bilo bas napalo i opadali su listovi. Obzirom da sam nov u ovome, bojim se da ne pogrijesim sa prskanjem (ili neprskanjem), pa zato sve pitam...

 

[vizy]

Crne točke na lišću kruške su od grinja. Ne koristiti neke fungicide kao mankozeb i kod ranog prskanja bakrom (crvenim uljem i sl.) dodati neki jači insekticid da smanji ranu najezdu grinja. No to po meni nije najveći problem.
Narandžasta jajašca su od kruškine buhe - dao sam već link - ovdje .
Gusjenice na prvim slikama će biti riješene bilo kojim insekticidom, a posebno sistemikom kao npr. Mospilan, Pirimor, Konfidor i sl., Calypso, Actara (neki su zabranjeni), no Movento uz neki okvašivač u jačoj dozi u blok prskanju kad je bez kiše će početi regulirati jačinu napada buha. Ima i još jačih insekticida za buhe, no Movento je za početak i uz to ne šteti korisnim insektima, no skup je.
Trešnje, višnje i lijeska su napadnuti gljivicama. Fungicidom se to rješava. Moj savjet je poslije berbe trešnje i višnje sa npr. kaptanom prije najavljenih kiša i lišće će biti duže zeleno zdravo.
Malo o tim bolestima kozičavosti i šupljikavosti lišća na linku.

 

[Zvjele]

Hvala na detaljnom objasnjenju.
Znaci, ako sam dobro shvatio movento+okvasivac odmah na krusku, blok prskanje (2-3 puta u razmaku od 7 dana).

A sto se tice dunja, sad sam ih gledao, na nekoliko sam primjetio ovo:

prepostavljam da je to ista gljivica kao i od prosle godine. Da li sad trebam preventivno da poprskam necim ili ostavljam za kasnije? Dunje tek treba da procvjetaju.

A sto se savjeta za prskanje tresanja poslije berbe...mlade su (3. godina), tek nekoliko cvjetova ima po tresnji, tako da mislim da plodova nece ni biti. Da li da i njih necim prskam sada?

 

[vizy]

Dunje ti imaju krastavost koja napada i jabuke i kruške (neke sorte su otporne na tu gljivičnu bolest). Bakreni preparati u početku, a kasnije organski kao npr. Delan, ...
Treba prskati sada prije najavljene kiše u ovo vrijeme.
Ako nema plodova na trešnjama i višnjama istim fungicidom poprskati i njih.