-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Ljekovito bilje
- Temu pokrenuo zvona
- Datum prvog posta
Nisam zamro berba se jos obavlja ali kao i sve kulture i crni sljez je stradao od ovogodisnje suse tako da mi se urod prepolovio,dosada sam predao nekih 5kg a toliko imam sigurno jos suhog i sada kada gosp.iz Pitomace bude dolazio u ove krajeve dolazi po ostatak.otprilike na 100m2 trebalo bi biti oko 50kg suhoga cvijeta.Uglavnom ako je godina povoljnja berba je i ujutro i pridvecer
P
paor
Guest
gledam po kanalima kako je dobro rodio šipak, glog, crni trn, baza...jel kupuju oni štogod od toga, da napuckam djecu (koliko bi samo sms bonova mogli kupiti :mrgreen: )
M
maksica6
Guest
Zagorje ---------------Vecernji list
Žetva bijelog sljeza na gospodarstvu obitelji Korade u Petrovoj Gori
Ekoproizvodnja ljekovita bilja
Autor Sabina Sviben
PETROVA GORA Franjo i Štefica Korade iz Petrove Gore radili su u inozemstvu kao ugostitelji, a prije dvije godine, promatrajući neiskorišteno zemljište pokraj svoje kuće, odlučili su početi uzgajati bijeli sljez. Potpisali su ugovor s tvrtkom Suban iz Samobora koja otkupljuje ljekovito bilje i zasadili bijeli sljez na 5000 četvornih metara zemlje, a danas jedini u Zagorju uzgajaju bijeli sljez na čak 15.000 kvadrata.
Bijeli je sljez jestiva biljka i lijek protiv bolesti dišnih putova. Posebno je ljekovit sljezov korijen, no iskoristivi su i listovi i cvjetovi. Sljez je poznat i cijenjen tisućama godina kaže gospođa Štefica. Bračni par Korade u uzgoju sljeza ne koristi se umjetnim sredstvima i inzistira na ekološkoj proizvodnji. Nakon oranja u svibnju i lipnju prošle godine zasadili su 70.000 sljezovih sadnica.
Sljez je dvogodišnja biljka, a korijen je najljekovitiji druge godine. U uzgoj treba uložiti mnogo truda, zalijevati, okapati, posipavati. Jedna je berba cvjetova i listova na godinu zajamčena, no moguće su i dvije. Prošlogodišnji sljez želi smo dvaput, a ovo je prva berba novog sljeza.
Sve radimo ručno, bez strojeva, komadić po komadić. Nakon košnje sljez se tri tjedna suši na tavanu i u štaglju. Najbitnije je da je zemlja odmorena, a sljez je pogodan za ovo podneblje i vrlo tražen na hrvatskom i svjetskom tržištu kazali su supruzi Korade.
Nakon sušenja sljezove listove i cvjetove prodaju Subanu po 15 kuna kilogram, a za kilogram sljezova korijena dobiju 50 kuna. Trenutačno nastoje dobiti potvrdu o ekološkoj proizvodnji, odnosno ekološki znak. Očekuju pomoć Općine Lobor i već sljedeće godine županijske poticaje.
Franjo i Štefica uzgajaju i ljekovitu biljku melisu od koje se proizvodi eterično ulje, a u poslu im pomažu sinovi Marko i Antonio.
Žetva bijelog sljeza na gospodarstvu obitelji Korade u Petrovoj Gori
Ekoproizvodnja ljekovita bilja
Autor Sabina Sviben
PETROVA GORA Franjo i Štefica Korade iz Petrove Gore radili su u inozemstvu kao ugostitelji, a prije dvije godine, promatrajući neiskorišteno zemljište pokraj svoje kuće, odlučili su početi uzgajati bijeli sljez. Potpisali su ugovor s tvrtkom Suban iz Samobora koja otkupljuje ljekovito bilje i zasadili bijeli sljez na 5000 četvornih metara zemlje, a danas jedini u Zagorju uzgajaju bijeli sljez na čak 15.000 kvadrata.
Bijeli je sljez jestiva biljka i lijek protiv bolesti dišnih putova. Posebno je ljekovit sljezov korijen, no iskoristivi su i listovi i cvjetovi. Sljez je poznat i cijenjen tisućama godina kaže gospođa Štefica. Bračni par Korade u uzgoju sljeza ne koristi se umjetnim sredstvima i inzistira na ekološkoj proizvodnji. Nakon oranja u svibnju i lipnju prošle godine zasadili su 70.000 sljezovih sadnica.
Sljez je dvogodišnja biljka, a korijen je najljekovitiji druge godine. U uzgoj treba uložiti mnogo truda, zalijevati, okapati, posipavati. Jedna je berba cvjetova i listova na godinu zajamčena, no moguće su i dvije. Prošlogodišnji sljez želi smo dvaput, a ovo je prva berba novog sljeza.
Sve radimo ručno, bez strojeva, komadić po komadić. Nakon košnje sljez se tri tjedna suši na tavanu i u štaglju. Najbitnije je da je zemlja odmorena, a sljez je pogodan za ovo podneblje i vrlo tražen na hrvatskom i svjetskom tržištu kazali su supruzi Korade.
Nakon sušenja sljezove listove i cvjetove prodaju Subanu po 15 kuna kilogram, a za kilogram sljezova korijena dobiju 50 kuna. Trenutačno nastoje dobiti potvrdu o ekološkoj proizvodnji, odnosno ekološki znak. Očekuju pomoć Općine Lobor i već sljedeće godine županijske poticaje.
Franjo i Štefica uzgajaju i ljekovitu biljku melisu od koje se proizvodi eterično ulje, a u poslu im pomažu sinovi Marko i Antonio.
S
sokac
Guest
pa evo samo da nabacim koji komentar, naime u svakom slucaju smatram da je buducnost ljekovitog bilja vrlo svijetla, naime kad pogledate ljudi vise ne zele samo kljukati one tablete sto vam lijecnik da pogotovo sto se svako malo otkrije da je za nesto upravo ta tableta stetna, tako da ce se ljudi sve vise okretati prirodi sto je normalno, a zato smo i mi ovdje... no s druge strane isto tako smatram da ce se sve vise provjeravati kakvoca tj. kvaliteta biljnih droga (nemislim na opojne droge) i prpiravaka upravo zbog toga, jer danas se dosta ulja patvori, razrjeđuje i podvaljuje isto tako i sa cajevima, a sto se sadnje tice trebalo bi ici na malo vecu povrsinu ako je ikako moguce, jer kad se to sve posusi ne ostane bas puno, pa ni zarada nije nesto puno veca (znam da ovo vrijedi za sve kulture, al eto ipak)...
M
milivojr
Guest
da li neko moze da mi pomogne da dodjem do semena cicka. molim vas, puno bi mi znacilo, do sada nisam uspeo da dodjem ni do jedne informacije
Z
zagoradoo
Guest
Bog ja sam novi na forumu,zanima me da li netko zna tko otkupluje draču ,smilje kadulju i slično.kod mene je sad sezona toga a nitko ne bere,valjalo bi zaradit koju kunu. 
