• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, chatu, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
  • Molim članove da na ovoj dole temi komuniciraju o pomoći postradalima od potresa na Banovini.
    Naglasak je na pomoći selskim gospodarstvima, jer njih se obično zaboravi u ovakvim tragedijama.
    LINK NA TEMU

Mangulica

ŠANANA

Dobro znana faca
Tu od
23 Sij 2008
Poruka
12,804
Koliko bi trbalo biti minimalno svinja mangulica za neko početno bavljenje uzgojem?
Dal je potreban par ili može samo suprasna krmača?

Čižmešinkin, jel budeš imal kaj suprasnog za prodati tokom godine ako se odlučim na početak bavljenja time??
Dal su te svinje uvedene u selekciju, imaju markice??
Dal je procedura kupovine ista ko i s običnim svinjama?
Neznam gdje si točno u Novom Virju, ali imam lokaciju cca 7 km od tebe idealnu za uzgoj, izvan naseljenog mjesta, možda mi nerast nebi ni trebao.
 
Posljednje uređivanje:

luka009

Aktivni član
Tu od
22 Ožu 2013
Poruka
1,322
Da se pohvalim 06.01.2014. mi se oprasila jedna mangulica i povećala brojno stanje sa šest malih. Ako Bog da do trećeg mjeseca bih se trebale oprasiti još tri.
 

ŠANANA

Dobro znana faca
Tu od
23 Sij 2008
Poruka
12,804
Baš fino, na kojoj si brojci mangulica sada??
Zadovoljan si proizvodnjom?

Dal nabaci neke slike ako možeš.
 

luka009

Aktivni član
Tu od
22 Ožu 2013
Poruka
1,322
Dvije krmače od kojih se jedna oprasila druga bih se trebala oprasiti u veljači,
Dvije nazimice, jedna bih se trebala oprasiti u veljači,a druga u ožujku,
Dva nerasta,
Dva poštrovljena dečka za zimu i
Šest prasaca, dakle ukupno 14 mangulica.

Prošle godine sam klao jedno prase od 24 kg, dvoje 40 - 50 kg u jesen i dva za zimu težine oko 140 kg svaki (samo je vagano ovo prase od 24 kg dok su ostale težine odokativne)

Nisam zadovoljan što od 3 mj. prošle godine nije bilo prašenja, ali sam zadovoljan sa ostalim - smještaj, hrana i sl.

Za svinje ne koristim nikakve subvencije samo su uvedene u registar kao i sve ostale.

Ova vrsta svinja je inteligentna zma što misliš.
 

abrkili

Aktivni član
Tu od
26 Ožu 2007
Poruka
2,940
Zemljak, svaka je svinja inteligentna, samo si ti sa svojima dobar prijatelj, pa se one ne boje reagirati i slobodno se ponašaju.
Zatvori čovjeka od rođenja u samicu, pa neće znat ni pričat nit se ponašat kad bi ga pustio za deset godina.
Isto je sa svinjama, one krmače koje život provedu u uklještenju nemaju nikakvu društvenu hijerarhiju niti su naučene na prijazno ponašanje gazde.
 

ŠANANA

Dobro znana faca
Tu od
23 Sij 2008
Poruka
12,804
Slažem se s ovim, svaka vrsta svinje bi morla imati neki svoj ispust da provodi vrijeme pod suncem i vedrim nebom i naravno da vidi ljude.
Kod nas je takav uzgoj, sve zatvoreno u kocevima. I kod mene je tako.

Trenutno imam što se tiće svinja jednu križanu nazimicu landras-piatren, pripuštena na badnjak, nadam se da bude ostala sprasna i jednu krmaču landras, sad se oprasila poslije Božića, ima 7 lijepih praščića. I imam jednog tovljenika sad trenutno oko 150 kg.

U zadnje vrijeme su me strašno zaintrigirale te mangulice i fajferice, sve mi se mota po glavi, nešto moram poduzet ove godine i nabaviti ih.
 

Dominik

Član
Tu od
11 Lis 2007
Poruka
520
Dal su te svinje uvedene u selekciju, imaju markice??

Mangulica nije u selekciji zato što nije priznata kao hrvatska autohtona pasmina. Na žalost.
Mađari priznaju sva tri soja ali i križaju ih na žalost međusobno. Rijetki su koji drže u "čistoj krvi". Čižmešinkin mi je u Gudovcu rekao da ima i duroka puno kod njih.
Za Rumunje nisam siguran. Mislim da je riđa njihova ali i oni drže sva tri soja. Granice su se između Mađara i Rumunja prekrajale pa nije točno jasno čija je riđa al na prekrajanje granica se vratim malo kasnije.
Srbi priznaju lasastu kao svoju i samo nju priznaju i na tome im svaka čast. E sad se postavlja pitanje zašto ju mi nismo također makar simbolično priznali kao svoju kad ih več kod nas nije bilo do prije par godina. Zadnji primjerci su odvedeni 91. sa farme Prkos kod Erduta u Srbiju. Prije nekih godinu dana sam razgovarao sa Draženkom Gutzmirtl koja je bila u to vrijeme tehnolog na toj farmi i te mangulice su bile pod njenom nazovimo ju ingerencijom. Ona je predlagala da se preostali primjerci prebace na područje Đakova ali nije bilo sluha i one su završile di su završile. Tu je završila i priča o mangulicama u Hrvatskoj.
E sad lasasta mangulica se naziva jer je nastala na području sela Buđanovci u Srijemu a narod tog sela nazivaju lasani pa je po njima i dobila ime. U to vrijeme kad je selekcionirana selo Buđanovci se nalazilo u Hrvatskoj iako je selo nastanjeno srpskim življem. Bez nacionalnih pretenzija to su činjenice i u svim stranim literaturama se navodi da je ona nastala na području Hrvatske. Danas su Buđanovci gdje jesu i baš zbog toga to je hrvatsko - srpska pasmina. Da ne govorimo da je baza za našu fajfericu bila isto ta lasasta koja nije naša. Opet povijesni dokaz da je bila tu. Ali naši nisu imali sluha. Nije još kasno. Baš zbog toga bih volio da vi koji držite mangulicu držite ju u čistoj krvi i da držite lasastu jer je naša.
E sad ima druga stvar. Današnja lasasta mangulica nije ustvari lasasta mangulica več je križanac lasaste i bijele. Prava lasasta mangulica je čisto crna svinja i naziv joj je Sremska crna lasa. Pojasnim.
Lasasta je selekcionirana neplanski od sitnog seljaka i mali broj je bio te svinje u odnosu na bijelu. Bijela je opet suprotno bila strogo selekcionirana u velikom broju od strane mađarskog plemstva i kao takva je bila boljih proizvodnih svojstava. Da bi oplemenili crnu križali su ju sa bijelom i opet neplanski je nastala današnja lasasta sa bijelim stomakom a izvorna crna je nestala. Navodno su zadnji primjerci bili još 70ih godina prošlog stolječa na jednom Dunavskom otoku.
Gledajte. Fajferica je nastala od lasaste mangulice + berkshire + polandchina. Da sve ove tri pasmine imaju bijeline kao danas, grof Pfeifer ne bi dobio Crnu slavonsku nego crno bijelu slavonsku. Dakle baza je bila crna manglulica.
Ni Mađari, ni Srbi ni Rumunji ju ne mogu vratiti. Samo mi možemo. Imamo fajfericu i treba nam čista današnja lasasta a to je na vama dragi uzgajivači. Oba dvije sadrže gene crne mangulice.
Koji izazov!!!

The Swallow bellied Mangalitza was developed in the 1800’s from crossing the Blonde with the Black Mangalitza. Unfortunately the Black pig became extinct in the 1970’s with the last known herd on the Serb islands in the Danube.

Attila i sur. 2006 i sur.
Probably Blond type had been formed first,
and then it was crossed by Black Croatian Szirmium/Szeremier pigs (CZILERT,
1859). Black disappeared at the end of the 19th century and set the Swallow-Belly
with black hair but blond throat and underbelly.

Egerszegi i sur 2003
The earliest describes of Mangalica had mentioned two types, namely the White and
Black Mangalica (CZILERT, 1859). Later five colour types of this breed were
portrayed: Blond or White, Black, Swallow-Belly and Brown (Baris) one, like wild
boar, and at least the Red Mangalica (KOVÁCSY-MONOSTORI, 1890; ENESEI
DORNER, 1908, 1921, 1925; HANKÓ, 1940; MATOLCSI, 1975)

Laslo
The "blond" (szoke) Mangalica proved to be the most popular, but other colour variants, such as black, "swallow-bellied" (fecskehasú), red and brownish-grey (wolf) and the wild type (baris) could be also found.
 

ŠANANA

Dobro znana faca
Tu od
23 Sij 2008
Poruka
12,804
Jako zanimljiv tekst.

Opčenito nikad nisam volio svinje, više sam se posvečivao govedima, ali moram priznati da pomalo okrečem ploču.
 

cizmesinkin

Član
Tu od
19 Sij 2011
Poruka
314
Da se pohvalim 06.01.2014. mi se oprasila jedna mangulica i povećala brojno stanje sa šest malih. Ako Bog da do trećeg mjeseca bih se trebale oprasiti još tri.

Pa kako da vam se oprasila krmača?a pričali ste i pisali po forumu da svi koji od mene kupe suprasne mangulice, da se više nikad neče oprasit,da im ja napravim nešta se ne prase.a gle čuda pa vam se oprasi..
 

luka009

Aktivni član
Tu od
22 Ožu 2013
Poruka
1,322
1. Nisan nigdje pisao samo sam vama telefonom - mobitelom rekao to što ste napisali i nebih volio pisati što sam vama rekao (rekao sam ono što su mi drugi rekli)

2. Sada su sprasne od drugog nerasta. Od nerasta što sam kupio od vas su pobacivale i njega sam uštrojio.

PONAVLJAM: Nigdje nisam pisao ono što sam vama rekao telefonom u travnju 2013 godine i sve seodvijalo tijekom godine kako sam ja vama rekao da mi je čovjek rekao. Točno kako mi je rekao da mi nerast neće biti u redu i tako je bilo.

Bilo pa prošlo i pustimo detalje.
 

Dominik

Član
Tu od
11 Lis 2007
Poruka
520
Srijemska crna lasa
Da se nadovežem na moje prethodno razmišljanje.
Srijemska crna lasa je nastala od šumadinke kao i bijela mangulica. Bijela križanjem šumadinke sa mađarskim salony i bakony svinjama. A crna? Odakle joj crna boja u ona vremena kad se zna da sve današnje crne svinje ( fajferica, moravka ) sa ovih prostora povukle crnu boju križanjem sa berkshireom. Šumadinka je bila bijelo, žučkasta do siva kao direktan potomak šiške odnosno divlje svinje.
Prije nekih godinu dana sam kontaktirao Poljoprivredni fakultet u Beogradu konkretno prof. dr. Milicu Petrović u vezi toga.
Moja pitanja:
1. Ako Sremska crna lasa nastala na području sela Buđanovci oplemenjivanjem Šumadinke zanima nas koja je to pasmina služila kao oplemenjivač? Morala je biti neka pasmina crne pigmentacije pošto Šumadinka nije crna.
2. Dali je izvorna Sremska crna lasa ustvari Crna mangulica koja se spominje po internetu da je izumrla sedamdesetih godina prošlog stoljeća a današnja križanac Crne i Bijele??
Teško je zamisliti da je grof Pfeifer križanjem Lasaste mangulice ( ove današnje sa bjelinama ) sa Berkshire odnosno Poland Kina nerastovima ( oboje sa bjelinama ) dobio čisto crnu rasu iako je crna dominantna boja.

Njen odgovor:
Postovani,
Samo geneticka identifikacija odnosno molekularno genetske analize ce dati
odgovor na pitanje distance izmedju pojedinih rasa a to znaci i ovih koje
mi zelimo ocuvati. Stara udzbenicka literatura nam govori o nekim
istorijskim cinjenicama nastanka nekih rasa. Za neke od njih postoji
pretpostavka da su nastale oplemenjivanja sa drugim rasama i nije poznato
do koje generacije je ono obavljano. Kolega Vladimir Margeta obavio
istrazivanja na molekularno genetskom nivou kod crne slavonske svinje.
Postojala je sansa da zajedno radimo na ovom problemu, ali posto su metode
skupe, finansije su problem.
Saljem Vam nekoliko radova u kojima se govori o mangulici.
Takodje, Vam saljem naziv dav starija udzbenika:
1.Belić J., Ognjanović A., Šterk V. (1961): Savremeno svinjarstvo.
Zadružna knjiga Beograd.
2. Nikolić D. (1951): Svinjarstvo. Znanje – Beograd. str 1 – 117. Ovaj
autor navodi da se pretpostavlja da je mangulica nastala oplemenjivanjem
sumadinke ali i ukrstanjem sumadinke i madjarskih bakonjskih svinja.
Naravno, ima dosta rezultata ispitivanja sa podrucja Hrvatske (na primer
zapat u Djakovu) vezano za zapate lasaste i bele mangulice (izvori
literature do pedesetih godina).
Ukratko, toliko od mene.
S postovanjem,
prof. dr Milica Petrovic


Šumadinka
Ime ove autohtone rase nastalo je po Šumadiji u Srbiji gde je bio razvijen uzgoj svinja. U brdskim delovima obično su uzgajane šiške, dok u ravnici u slivovima reka nešto bolja rasa – šumadinka. Držane su uvek u prirodnim uslovima, leti na paši i u šumi, gde su ostajale do zime u žiru i dotovljavane su u svinjcima kukuruzom pred klanje. Pretpostavlja se da je nestala sa ovih prostora. Učestvovala je u stvaranju mangulice, moravke i resavke.

Izgled i osobine:

Šumadinka je srednje velika i grube konstitucije. Obrasla je kovrdžavom čekinjom belo žućkaste do sive boje. Glava je duga i uska sa srednje velikim i klopavim ušima. Leđa su šaranasta, sapi strme. Trup je valjkast. Plodnost je slaba prasi 3 do 6 prasadi koja imaju „livreju“. Slabih je tovnih sposbnosti ali je dosta otporna na bolesti i prilagodljiva na ekstezivan način uzgoja. (Fotografija: „Album rasa stoke“ akademik Jovan Belić, Naučna knjiga, Beograd 1991.).

 

luka009

Aktivni član
Tu od
22 Ožu 2013
Poruka
1,322
Dvije se trebale oprasiti u 2 i 3 mjesecu, ponovo tražile nerasta i primile, dakle prašenje se odgađa.
Samo da mi i ova godina ne bude bez prasaca kao prošla od trećeg mjeseca.
 

luka009

Aktivni član
Tu od
22 Ožu 2013
Poruka
1,322
Danas mi se oprasila mangulica, ima 11 prasaca, a 10 sisa..........??????
 

cizmesinkin

Član
Tu od
19 Sij 2011
Poruka
314
a moje jedna 12,a druga 13.to je do kvalitetne hranidbe i sunca.u prolječe uvjek oprase manje oko 5 - 7 kom.
 

luka009

Aktivni član
Tu od
22 Ožu 2013
Poruka
1,322
11 komada?? Mangulica. Uf.

Baš je "Uf" inače prvi puta su prasile 4, a drugi puta 6, ova prvi puta 4 , a drugi puta 11 - hrpa prasaca bogu hvala.

Čitao sam da je rekord u srbiji 16 prasaca.
 

luka009

Aktivni član
Tu od
22 Ožu 2013
Poruka
1,322
Evo konačno slike mangulice sa 11 prasaca

http://i1164.photobucket.com/albums/q575/luka009/Fotografija0564_zpscnap8pod.jpg[/IMG

[IMG]http://i1164.photobucket.com/albums/q575/luka009/Fotografija0561_zpsv2wtmnnz.jpg
 

Najnoviji postovi

Na vrh