• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Natječaj Min. poljoprivrede kalcifikacija/kalcizacija

  • Temu pokrenuo daysleeper00
  • Datum prvog posta
D

daysleeper00

Guest
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u sklopu Mjere 5. sufinancira: a)Analize tla zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju za vlastite potrebe do 250,00 kuna po uzorku.
b)Kupnje kalcijevog oksida, kalcitnog ili dolomitnog živog vapna za kalcifikaciju/kalcizaciju kiselih tala. Sredstva se odobravaju na temelju nalaza analize tla. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja sufinancira 50% opravdanih troškova ulaganja, a najviše do 200.000,00 kuna po korisniku.

Izvor: http://velika-pisanica.hr/vijesti/hrvat ... lcizacija/
 

Smiljan

Aktivni član
Tu od
5 Ruj 2007
Poruka
1,840
Bas su velikodusni :) bas me zanima tko ce to potrositi 400.000 kuna za kalcifikaciju
 
G

gjurostrasni1

Guest
Valjda ovakvi kao ja što obrađuju unajmljenu ili državnu zemlju..... :rolfer:
 

Smiljan

Aktivni član
Tu od
5 Ruj 2007
Poruka
1,840
Da, cisto usput, koliko cca red velicine kosta kalcit (ili kako li se vec zove) po hektaru na umjereno kiselu zemlju, osnosno koliko to kosta u odnosu na npr. "standardno" umjetno gnojivo? Koliko treba imati kisele zemlje da se baci npr. 100.000 kuna sredstva godisnje?
 

DELO1

Član
Tu od
9 Ožu 2009
Poruka
378
Cjenu kalcita neznam, ja sam bacao carbokal ( otpad iz šećerane ) bacio sam 40 tona na 5 ha kiselost zemlje je 0-30cm ph-KCL 3,69 ph-H2O 6,68 , 30-60 cm ph-KCL 3,85 ph-H2O 5,00, preporuka za carbokal je 12,5 t po ha, carbokal sam platio sa dovozom ukupno 3000 kn, ove godine očekujem prve efekte calcizacije, budemo vidjeli hoće li se štogod pokazati
 
D

dmeter

Guest
Smiljan kaže:
Bas su velikodusni :) bas me zanima tko ce to potrositi 400.000 kuna za kalcifikaciju
Budale naivne
Ja sam prvih 5-6 godina bavljenjem poljoprivrede Ph provjeravao mjesečno svojim instrumentima
PH Metrima Hana za vodu i Sir,EC metrima,Sol metrima(najbolji instrument a star 30 godina)
Sada kada vidim korjen i list biljke znam PH i soli.Nedostatak kalcija izražen je na listovima biljaka u vidu kloroza, zaostatka biljaka u porastu a pogotovo u slabom razvoju korijenovih dlaćica.
Da budemo pošteni Da je tlo kiselo, najbolje pokazuje analiza tla, iako postoje i drugi načini prepoznavanja npr. tamo gdje se nalazi kamilica znak je da je pH tla niži.
Ja svoje tlo većinom userem sa prekomjernim umjetnim gnjojivima ,nepravilnim stajnjakom.Pošto mi je tlo PH 8-10 Bilica ja moram bacat dosta Sumpora da spustim PH na 5.5-6 i koristim gnjojivo sa 20-30% S i ostale kombinacije.
Kada poremetim PH jednostavno navodnim biljke kalcijevim nitratom za prvu pomoč 500 gr 1000 lit.
Kad uhvatim vremena odem u kamenolom i uzmen kamenog brašna od vapnenca i pospem površine i gotovo 1 kg za 1000 litara tla i dobijete +2-3 ph zavisno od tla.mljeveni kalcijev karbonat(kameno brašno), lapor(Tupina), dolomit, saturacijski mulj ili rekorder u visini PH Turjačka pržina(ali pazite Kalcizacija bogati očeve, a siromaši sinove”.
Zato ja preporučam obićno vapno u kombinaciji sa stajnjakom jer je efekt brz i kiše ga isperu

KISELOST TLA
Glavni istraživač

Prof. dr. sc. Andrija Kristek

Opis tehnologije
Na osnovi analize tla izračunata je potrebna gnojidba. Fosforna i kalijeva gnojiva su dodana kroz osnovnu, a dušik kroz predsjetvenu gnojidbu i prihranu. Prije dubokog oranja u tlo je unesen stajnjak (40 t/ha) i karbokalk (30 t/ha) te su tako dobivene tri varijante – kontrola, gnojeno stajnjakom i gnojeno karbokalkom Ekonomska analiza (profitabilnost)
Gnojidba karbokalkom i stajnjakom provedena u cilju promjena osobina tla, uvjetovala je povećanje prinosa i kvalitete korijena šećerne repe, što vrednovano prema cjeniku Tvornice šećera Osijek, dovodi do prosječnog povećanja prihoda kod:
- primjene karbokalka – 913,56 kn/ha
- primjene stajnjaka – 1.714,55 kn/ha
Međutim, ovdje valja dodati da je u prvoj godini istraživanja, kada su prinosi bili znatno veći, financijski učinak bio osjetno bolji i iznosio je u varijanti gnojidbe karbokalkom 1.390,43 kn/ha, a u varijanti gnojidbe stajnjakom 2.102 ,08 kn/ha. Druge godine istraživanja ekstremna suša primarno je utjecala na visinu prinosa pa su efekti primijenjenih mjera mali.
Povećanje troškova proizvodnje kod upotrebe karbokalka iznosi 1.550 kn/ha, a kod primjene stajnjaka 2.400 kn/ha. Kako ove mjere ne utječu pozitivno na rezultat u proizvodnji samo jednu godinu, to i ovaj podatak treba korigirati. Tako pozitivan učinak karbokalka možemo računati najmanje 6 godina te i trošak moramo podijeliti na 6 dijelova, pa godišnje opterećenje iznosi 258,33 kn/ha, što, uvećano za kamate, dostiže najviše 335,83 kn/ha. Kod primjene stajnjaka efekt djelovanja možemo računati na 4 godine te godišnji trošak iznosi prosječno 600 kn/ha, odnosno, uvećan za kamate, 720 kn/ha.
Ostvarena prosječna godišnja dobit po hektaru iznosi kod primjene karbokalka 577,73 kn/ha, a kod gnojidbe stajnjakom 994,55 kn/ha.


Da sada ne citiram sve pročitajte sami www.hzpss.hr/adminmax/researches/0130034h.doc
 

Najnoviji postovi

Na vrh