Smiljan kaže:
Bas su velikodusni
bas me zanima tko ce to potrositi 400.000 kuna za kalcifikaciju
Budale naivne
Ja sam prvih 5-6 godina bavljenjem poljoprivrede Ph provjeravao mjesečno svojim instrumentima
PH Metrima Hana za vodu i Sir,EC metrima,Sol metrima(najbolji instrument a star 30 godina)
Sada kada vidim korjen i list biljke znam PH i soli.Nedostatak kalcija izražen je na listovima biljaka u vidu kloroza, zaostatka biljaka u porastu a pogotovo u slabom razvoju korijenovih dlaćica.
Da budemo pošteni Da je tlo kiselo, najbolje pokazuje analiza tla, iako postoje i drugi načini prepoznavanja npr. tamo gdje se nalazi kamilica znak je da je pH tla niži.
Ja svoje tlo većinom userem sa prekomjernim umjetnim gnjojivima ,nepravilnim stajnjakom.Pošto mi je tlo PH 8-10 Bilica ja moram bacat dosta Sumpora da spustim PH na 5.5-6 i koristim gnjojivo sa 20-30% S i ostale kombinacije.
Kada poremetim PH jednostavno navodnim biljke kalcijevim nitratom za prvu pomoč 500 gr 1000 lit.
Kad uhvatim vremena odem u kamenolom i uzmen kamenog brašna od vapnenca i pospem površine i gotovo 1 kg za 1000 litara tla i dobijete +2-3 ph zavisno od tla.mljeveni kalcijev karbonat(kameno brašno), lapor(Tupina), dolomit, saturacijski mulj ili rekorder u visini PH Turjačka pržina(ali pazite Kalcizacija bogati očeve, a siromaši sinove”.
Zato ja preporučam obićno vapno u kombinaciji sa stajnjakom jer je efekt brz i kiše ga isperu
KISELOST TLA
Glavni istraživač
Prof. dr. sc. Andrija Kristek
Opis tehnologije
Na osnovi analize tla izračunata je potrebna gnojidba. Fosforna i kalijeva gnojiva su dodana kroz osnovnu, a dušik kroz predsjetvenu gnojidbu i prihranu. Prije dubokog oranja u tlo je unesen stajnjak (40 t/ha) i karbokalk (30 t/ha) te su tako dobivene tri varijante – kontrola, gnojeno stajnjakom i gnojeno karbokalkom Ekonomska analiza (profitabilnost)
Gnojidba karbokalkom i stajnjakom provedena u cilju promjena osobina tla, uvjetovala je povećanje prinosa i kvalitete korijena šećerne repe, što vrednovano prema cjeniku Tvornice šećera Osijek, dovodi do prosječnog povećanja prihoda kod:
- primjene karbokalka – 913,56 kn/ha
- primjene stajnjaka – 1.714,55 kn/ha
Međutim, ovdje valja dodati da je u prvoj godini istraživanja, kada su prinosi bili znatno veći, financijski učinak bio osjetno bolji i iznosio je u varijanti gnojidbe karbokalkom 1.390,43 kn/ha, a u varijanti gnojidbe stajnjakom 2.102 ,08 kn/ha. Druge godine istraživanja ekstremna suša primarno je utjecala na visinu prinosa pa su efekti primijenjenih mjera mali.
Povećanje troškova proizvodnje kod upotrebe karbokalka iznosi 1.550 kn/ha, a kod primjene stajnjaka 2.400 kn/ha. Kako ove mjere ne utječu pozitivno na rezultat u proizvodnji samo jednu godinu, to i ovaj podatak treba korigirati. Tako pozitivan učinak karbokalka možemo računati najmanje 6 godina te i trošak moramo podijeliti na 6 dijelova, pa godišnje opterećenje iznosi 258,33 kn/ha, što, uvećano za kamate, dostiže najviše 335,83 kn/ha. Kod primjene stajnjaka efekt djelovanja možemo računati na 4 godine te godišnji trošak iznosi prosječno 600 kn/ha, odnosno, uvećan za kamate, 720 kn/ha.
Ostvarena prosječna godišnja dobit po hektaru iznosi kod primjene karbokalka 577,73 kn/ha, a kod gnojidbe stajnjakom 994,55 kn/ha.
Da sada ne citiram sve pročitajte sami
www.hzpss.hr/adminmax/researches/0130034h.doc
