Danas sam bio u vinogradu da donesem "friško" vino za proslavu rođendana naše najmlađe unučice, jer 5 godina nije mala stvar.
Ujedno sam odlučio zatvoriti vodovod i ispustiti vodu iz cijevi jer prognoza najavljuje za sutra u noć čak minus 7.
Dok sam taman stavljao vino u bunker automobila, stao je na mojem ulazu SUV od mojih susjeda. Susjeda otvara prozor i pozdravlja. Pozovem ih na "kupicu mladog vina", jer se nismo "dogodili i pogodili" povodom Martinja. Veli ona ja ne budem došla, a susjed iza volana dovikuje "evo mene odmah".
Kušali smo mlado bijelo vino i veli susjed: bolje ti je čisto nego moje, ja sam svojem prekidao vrenje na toliko "eksela", ali tvoje je baš izvrsno. Dok se moje izbistri budemo vas pozvali na probu 🙂👍.
Onda smo probali i naše crno, iako ga je količinski sad samo oko jedne trečine, jer sam pocijepao 130 plus 50 kom trsova. Kušao je i veli izvrsno je, šteta da si toliko smanjio. Ja sam samo rekao 🙃 da znam.
Danas poslije podne, nas se bude okupilo cca 15 do 20 kod mlađe kćerke i zeta, da obilježimo rođendan naše najmanje unučice. Siguran sam da to ne bi bilo to da deda ne donese naše vino, plod vlastitih ruku i ljubavi prema goricama / vinogradu. Eto prigoda je "dao sam im pola života svog" 🙂👌, mislim svojim sadašnjim goricama / vinogradu.
🍷🥂