• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Paprika

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
:madmana::madmana: Rekao sam da neću ali moram zaista mi je žao što je to pošlo ovako pa ću ponoviti po redu a ti sam zaključi šta god hoćeš jer zaista više neću odgovarati. Proizvodnja kornišona u Hrvatskoj je bila 6000 tona da bi ove godine pala na jedva dvije tisuće tona E sad kad se toliko isplate žašto je proizvodnja toliko smanjena.Paprika dužni metar folije zauzima otprilike 1,5 m2 na kvadrat ide od 3 do 6 komada zavisi od sorte vrsta dali je babura roga ili paradajz paprika u samoj sorti zavisi od bujnosti, od sklopa sadnje itd.koliko znam i ponovo sam pročitao svoje poruku nigdje nisam napisao da nebi trebao probat kalemit lubenicu čak sam rekao gdje sve možeš naći o kalemljenju samo sam cabageu odgovorio da me kalemljenje paprike zanima i rekao svoje mišljenje. A što se tiče mašte evo kopiraću pa ponovo pročitaj:Nebih se više objašnjavao ja tebi i svim drugim želim uspjeh u onom što radite makar to bilo samo u mašti.Što se tiče "cuge" rekao sam da ne pijem ne pušim i ne izlazim u kafiće A svakome kom je potrebna pomoć i tko želi pomoć ako mogu pomoć pomoćiću. A ti dane još si mlad dečko i naučit ćeš još puno toga samo trba učiti.I na kraju ja NEMAM NIŠTA PROTIV TEBE valjda ćeš svatiti pokušao sam ti objasniti neke stvarčice ako si svatio dobro ako nisi opet dobro. I ponovo svima želim uspjeh onima koji su stvarni i onima koji su virtualni.

ma nikakav problem Siki,jednostavno si ostavio takav dojam kako sam i napisao. na cugu sam te zvao zato što imam svoj kafić pa da te ugostim i odma čujem koju pametnu,pošto si i sam rekao da želiš pomoći,i ponavljam da nisi ništa odgovorio,pitao sam te jesi li u udruzi povrćara,opet ništa,pa jel nebi bilo normalno da razmjenjujemo iskustva,znam puno proizvođača sa ovog kraja a možda znam i tebe ( i kako se zoveš ako nije tajna ),bože moj pa nemoraš biti alkoholičar da bi zalazio u kafiće. i nemoj opet krivo shvatiti,netrebam ja očajnički pomoć,pa imam ja koga pitati šta me zanima,kao što rekoh,poznam sve koje trebam poznavati i imam koga pitati,naučit ću ja šta me zanima bože dragi. a ovdje smo da se družimo i razmjenjujemo iskustva,ubijamo dosadu,i naravno nešto i naučimo. a normalno da prije nego počnem nešto raditi ću se dobro raspitati kako i zašto,pitati više ljudi a ne se oslanjati na pojedina mišljenja. još nešto i nećemo više da ne trujemo temu - ja ti garantiram da su kornišoni itekako isplativi i ako hoćeš raditi javi se,pusti te brojke koje si pročitao neznam gdje ( pa i tebe da netko pita rekao bi čovjeku da ne sadi,znači nisi relevantan nego govoriš iz svog lošeg iskustva,a to ne znači da se ne isplati ),ja sam na malo više od 500 fati lani zaradio blizu 5000 eura ti vjerovao ili ne.
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
Jel mogu ja nešto reči? Mogu, ko mi može zabraniti, hehe. Večina nas podrazumijeva proizvodnju kornišona za industriju i to nije isplativo nešto posebno. Premala je cijena i radnik se ne otplati za tu berbu. Drugo je prodavati na crno, ali za taj posao ne smiješ imati ništa drugo jer se mora brati svaki dan. Hvala bogu da je netko nešto zaradio.
I sama Podravka priznaje da je cijena za krastavce premala i zato su se orenuli uvozu, kao i graška i sličnoga.
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
Jel mogu ja nešto reči? Mogu, ko mi može zabraniti, hehe. Večina nas podrazumijeva proizvodnju kornišona za industriju i to nije isplativo nešto posebno. Premala je cijena i radnik se ne otplati za tu berbu. Drugo je prodavati na crno, ali za taj posao ne smiješ imati ništa drugo jer se mora brati svaki dan. Hvala bogu da je netko nešto zaradio.
I sama Podravka priznaje da je cijena za krastavce premala i zato su se orenuli uvozu, kao i graška i sličnoga.

tako je,ma naravno da se radi na crno,pa kao i sve ostalo,ništa nije isplativo ako češ sa firmom raditi,to se nažalost podrazumjeva. najviše uvoze krastavce iz Makedonije ali ja sam to vidjeo i tu stvarno vrijedi ona priča - Naša Hrvatska kvaliteta,imamo puno kvalitetniji krastavac. a raditi se mora,pa šta drugo raditi i toliko zaraditi,obaveza je ali se isplati. samo da je radne snage gdje bi mi bio kraj......
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Nisam siguran da su nizozemci prešli na hidroponiju je rsu zatrovali zemlj, nemogu nešto zatrovati što nemaju ;) He he, šala. Meni ti plastenici su u budućnosti totalno IN jer su bolji od police osiguranja. A tako i savjetodavna preproućuje.
 

Nordycom

Član
Tu od
10 Pro 2010
Poruka
296
Trebao bih savjet vezano za sortu paprike za vanjski uzgoj (žuta klasična babura). Do sada sam imao Blondy (Syngenta) i Mentu (Rijik Zwaan). Blondy je bila OK ali preskupa, Menta jako dobra, ali plod je zelenkast i kada je zreo pa sam je prodavao na kapaljku jer su bakice govorile da "to nije zrela paprika, trebao si je pustit još koji dan" :cry:
 

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
Trebao bih savjet vezano za sortu paprike za vanjski uzgoj (žuta klasična babura). Do sada sam imao Blondy (Syngenta) i Mentu (Rijik Zwaan). Blondy je bila OK ali preskupa, Menta jako dobra, ali plod je zelenkast i kada je zreo pa sam je prodavao na kapaljku jer su bakice govorile da "to nije zrela paprika, trebao si je pustit još koji dan" :cry:

Menta ti je uvijek zelena ja sadim Istru ono malo što ostane id plastenika 1600 sjemenki 500 kuna a imaš Mađarski Boni nije hibrid dosta dobra paprika mlječno žute boje koju bakice traže veoma lijepog oblika srednja veličina ploda i 5000 sjemenki oko 500 kn ja sam sadio i bio sam zadovoljan.
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
http://img210.imageshack.us/i/p1030109o.jpg/

evo analize zemlje gdje ide paprika pa me zanima jel će to biti dobro za papriku,nečega fali,nečega ima viška,jako je kisela itd? napominjem da sam jesenas bacio trećinu potrebne količine kalcija za kiselost,još trećinu planiram pred proljetnu obradu.također sam planirao pred sadnju baciti npk 10-30-20,imao sam i nešto 12-52-00 ali sam ga bacio na voćnjak. ukratko hoće li to valjati tako što se tiče zemlje i pripreme pred sadnju?
 

asestic

Član
Tu od
12 Sij 2010
Poruka
601
Pozdrav svima ja sam ove godine sadio Mentu u proljeće je zelena ali sam je ranije brao pa se uspjela prodati za punjenje a poslije sam je pustio da pocrveni i svu sam prodao na tržnici bez problema, a sadio sam je i kao drugi usjev poslije krastavaca u prvoj polovici 7 mjeseca za jesen isto sam je pustio da promjeni boju nije pocrvenila ali je prošarala crveno žuto zeleno i bila je izuzetno krupma od 250-300 grama berba je trajala do 11 mjeseca bez grijanja mislim da ću je ove godine saditi samo za jesen a u proljeće Bobitu i Bagoly .
Pozdrav Anđelko !
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
http://img210.imageshack.us/i/p1030109o.jpg/

evo analize zemlje gdje ide paprika pa me zanima jel će to biti dobro za papriku,nečega fali,nečega ima viška,jako je kisela itd? napominjem da sam jesenas bacio trećinu potrebne količine kalcija za kiselost,još trećinu planiram pred proljetnu obradu.također sam planirao pred sadnju baciti npk 10-30-20,imao sam i nešto 12-52-00 ali sam ga bacio na voćnjak. ukratko hoće li to valjati tako što se tiče zemlje i pripreme pred sadnju?

U pa ovo je stvarno vrlo šareno. Ako misliš tu papriku saditi samo bacaj kalcija i dosta vode, a ovo zanemari da netreba stajnjak, ako ga imaš. A ovak malo fosfora još nisam vidio, uglavnom je fosfor taj koji se ne troši previše iz tla. Probaj naći nekakvo gnojivo sa više fosfora. Navodnjavanjem isto isforsirati malo fosfor odmah nakon sadnje. Uglavnom fosfor je teže usvojiv element, pogotovo na nižim temperaturama, pa bi se mogli pojaviti fiziološki poremečaji u početku vegetacije. Ovu zemlju treba definitivno jedno 3 godine dovoditi u red i bit će dobra, samo ne šparati kalcijem i fosforom.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
http://img210.imageshack.us/i/p1030109o.jpg/

evo analize zemlje gdje ide paprika pa me zanima jel će to biti dobro za papriku,nečega fali,nečega ima viška,jako je kisela itd? napominjem da sam jesenas bacio trećinu potrebne količine kalcija za kiselost,još trećinu planiram pred proljetnu obradu.također sam planirao pred sadnju baciti npk 10-30-20,imao sam i nešto 12-52-00 ali sam ga bacio na voćnjak. ukratko hoće li to valjati tako što se tiče zemlje i pripreme pred sadnju?

A uuu, stvarno interesantna alnaliza, toliko stajnjaka a opet kiseliš. Treba je dovesti u red kako kaže Cabage, ne na brzinu, a za prinose će biti čupavo zbog kiseliša. No ništa nije ne moguće samo je pitanje para, sve se može ;)
 

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
A uuu, stvarno interesantna alnaliza, toliko stajnjaka a opet kiseliš. Treba je dovesti u red kako kaže Cabage, ne na brzinu, a za prinose će biti čupavo zbog kiseliša. No ništa nije ne moguće samo je pitanje para, sve se može ;)

Eh kontam svaki dobar ratar i stočar zna da stajnjak koliko može popraviti zemlju toliko može i pokvariti. Stajnjak koji nije dovoljno zrel i koji ima dosta slame stvara kiselost zemljišta isto tako i prezreli stajnjak nije dobar ali to vi svi već znate kao i sa svim drugim gnojivima i sa stajnjakom treba biti oprezan.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Čudno mi da baš stajnjak može toliku kiselost može napraviti, prije je zbog uree,ili?
 

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
To nisam ni sam znao dok pametni ljudi nisu rekli ali ni dane nije nigdje napisao što je bila predkultura možda je forsirao ureu ali sigurno je da stajnjak koji nije dovoljno zrel stvara kiselost a ako još uz to ide urea onda je još gore. Ali vlasnik parcele sigurno zna šta je uzrokovalo kiselost. U virovotici ima šećerana i skoro uvijek imaju kreč koji je otpad u proizvodnji šećera (zato bijeli šećer nije zdrav) i može se izvoziti na njive ali i tu treba paziti zbog količine .
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
ma ja mislim da nije takva analiza zbog bacanja stajnjaka,to je možda samo jednom gnojeno stajnjakom,i to poslije analize,tu su bile livade oduvijek,jedino lani bile lubenice,tako da nije izrađena zemlja valjda pa zato,neznam. uglavnom trebat će truda. map je dobar ali skup,najbolja trenutna kombinacija mi trenutno izgleda ta 10-30-20. a kako da bacam fosfor,jel nakon sadnje u navodnjavanje i koliko ako da? i dali smijem kreč bacati pred proljetnu obradu,čini mi se da sam negdje čitao da ne,nego samo u jesen?
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Ti bi trebao zajedno unositi karbokalk ili što imaš sa fosforom. I još to kad bi bilo popračeno zelenom gnojidbom, odlično. Fosfor svakako moraš i kroz sistem puštati prva dva tjedna. Nemoj ići sa velikim količina paprike jer bi moglo malo škripiti. Kolika je površina i koliko prinos paprike bi htio? U biti to si trebao reći kad si traži analizu zemlje. Poz
 

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
Livada sama po sebi ima kiselo zemljište a u proizvodnji lubenica koriste se velike količine ure i eto ti problem a kreč, karbokalk,agrodol, agro vapno idr. svima je potrebna godina dana da se stvori kemijska reakcija i da bi se promjenio ph. a baca se prije oranja zato je sada svedno kad se baca pošto je za ovu godinu kasno.
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
Ti bi trebao zajedno unositi karbokalk ili što imaš sa fosforom. I još to kad bi bilo popračeno zelenom gnojidbom, odlično. Fosfor svakako moraš i kroz sistem puštati prva dva tjedna. Nemoj ići sa velikim količina paprike jer bi moglo malo škripiti. Kolika je površina i koliko prinos paprike bi htio? U biti to si trebao reći kad si traži analizu zemlje. Poz

kako misliš sve zajedno,mislio sam sada pred proljetnu obradu baciti kalcija,a fosfor u sistem za navodnjavanje nakon sadnje,samo neznam koliko treba i koliko smijem zbog paprike? isto je i sa kalcijem,nesmije se odjednom baciti potrebna količina nego kroz par godina. ma problem je samo to što je kisela,a potrebna hranjiva ja njoj mogu dati preko prihrane i to je to šta ne? a koliko očekujem prinosa,neznam,ovisi i od sorte koja bude,a još nisam ni to odlučio. radi se o površini od 1ha. radim sve prvi puta što se tiče paprike,lani sam imao nešto malo onako bezveze za na štand,dobro je bilo ali ovo su ipak veće količine,a i presadnice ću sam raditi što do sada nisim,tako da će tu biti svega za naučiti.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Kalcifikaciju uvijek treba popratiti zelena gnojidba. Stručnjaci iz zavoda za tlo ukazuju da se dodaje fosfor i to jako žestoko. Po meni na gtvom primjeru bi trebalo zasaditi ćim ti vrijeme dozvoli nešgto zeleno i volumno :) Kad to iole naraste (ne treba puno jer si jak na humusu) razbacati nešto za kalcifikaciju i onda na to fosfor, to sve skupa zaorat i dalje sve za papriku, samo nemoj biti lakom jer je to kod tebe stvarno kiseliš, tamo gti ni nematode ne žive ;) Ja sam sa 4,9 digao na 6-6,5 sa 10 t karbokalka po hektaru preporuka je bila 3 t, pa bi mi nagodinu opegt rekli 3 pa 3 dok ne bi došao do ovog stadija, da li je to preporučljivo nije, ali eto preživilo je :)
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
Kalcifikaciju uvijek treba popratiti zelena gnojidba. Stručnjaci iz zavoda za tlo ukazuju da se dodaje fosfor i to jako žestoko. Po meni na gtvom primjeru bi trebalo zasaditi ćim ti vrijeme dozvoli nešgto zeleno i volumno :) Kad to iole naraste (ne treba puno jer si jak na humusu) razbacati nešto za kalcifikaciju i onda na to fosfor, to sve skupa zaorat i dalje sve za papriku, samo nemoj biti lakom jer je to kod tebe stvarno kiseliš, tamo gti ni nematode ne žive ;) Ja sam sa 4,9 digao na 6-6,5 sa 10 t karbokalka po hektaru preporuka je bila 3 t, pa bi mi nagodinu opegt rekli 3 pa 3 dok ne bi došao do ovog stadija, da li je to preporučljivo nije, ali eto preživilo je :)

aha,ti misliš da sada na proljeće posijem nešto,nisam te razumio. a čuješ šta kaže siki,badava mi što se tiče kiselosti,treba godinu dana da djeluje,ali ja ću baciti svejedno,pa bit će nagodinu bolje.a šta bi valjalo za zelenu,šta brzo raste da nebi bilo oranje prije vremena,neke lepirnjače? i koliko košta taj fosfor,mislim da je on najskulji? ili otići do kutine po rinfuzu,jel ko kupovao?
 

dane001

Aktivni član
Tu od
7 Svi 2009
Poruka
2,262
evo jedan zanimljiv članak sa neta,podebljao sam neke bitne stvari. i ako sam dobro shvatio ima objašnjenje zašto kod mene ima malo fosfora.

Kalcifikacija tla

Na temelju mnogobrojnih istraživanja zaključeno je da se najučinkovitije djelovanje poboljšivača tla (bez pojava mogućeg štetnog djelovanja u prvoj vegetaciji nakon primjene zbog blokiranja nekih mikroelemenata) postiže POSTEPENOM, A NE POTPUNOM neutralizacijom zemljišta, što podrazumijeva i primjenu količina manjih (25-50%) od onih koje su potrebne za potpunu neutralizaciju.

Upotreba

Prije upotrebe poželjno je učiniti analizu tla. Optimalna količina npr.Agrovapna ovisi o tipu tla, opskrbljenosti tla hranjivima i pH vrijednosti te vrsti usjeva. Preporučljivo je dodavanje Agrovapna u intenzivnoj gnojidbi dušičnim i NPK gnojivima! Tako je za neutralizaciju svakih 100 kg uree potrebno dodati 46 kg AGROVAPNA, a visokokoncentriranih NPK gnojiva 17-22 kg AGROVAPNA.

* jako kiselo tlo (pH 3.3-3.5) 7-10 t/ha
* kiselo tlo (pH 3.5-3.8) 3-7 t/ha
* srednje kiselo tlo (pH 3.8-4.1) 1.5-3 t/ha
* slabo kiselo tlo (pH 4.1-4.8) 0.5-1.5 t/ha

Primjena

Radi boljeg miješanja sa zemljom, preporuča se primjena na SUHOM TLU i dobra homogenizacija s površinskim slojem prije dubokog zaoravanja (tanjuranje). Primjenom se uz uporabu ostalih klasičnih mineralnih i organskih gnojiva, mogu prinosi na kiselim tlima povećati (u ovisnosti od uzgajane kulture i zatečene kiselosti tla) od 10% do više od 60%.

Upotreba poboljšivača tla višestruko se odražava na unapređenje poljoprivredne proizvodnje kroz:

1. ekološki moment: dozvoljena je njihova primjena u proizvodnji ekološke hrane
2. proizvodni moment: stvaraju se pretpostavke za veću iskoristivost ostalih gnojiva što dovodi do povećanja prihoda
3. financijski moment: njihovom primjenom smanjuje se utrošak ostalih gnojiva čime se ostvaruje ušteda

Vrijeme primjene:
prije osnovne, duboke (rigolanje) meliorativne ili redovne obrade tla, najčešće se provodi LJETI ILI U RANU JESEN KAD ZEMLJIŠTE NIJE MOKRO. Zbog praskaste granulacije primjenjuje se po nevjetrovitom vremenu.

Način primjene:
ravnomjernim nanošenjem (ručno ili odgovarajućim strojnim vučenim razbacivačima, specijalno prilagođenim za praškasta gnojiva) po površini zemljišta. Poslije zaorati ili zatanjurati.

Namjena
Kalcifikacija tla – postiže se produktivnost tla. Ion kalcija i/ili magnezija iz materijala za poboljšanje tla istiskuje ion vodika (H+ ) iz čestica gline. Vodikov ion (H+) čini tla kiselima. Oslobođeni ioni vodika vežu se s ugljikovim dioksidom (CO2) oslobođenim iz kalcij karbonata i kalcijevog i magnezijevog karbonata u ugljičnu kiselinu (H2CO3). Ugljična kiselina nije postojana u tlu pa brzo prelazi u ugljikov dioksid (plin) i vodu. Ovim procesom ioni vodika (H+) sudjeluju u procesu stvaranja vode, smanjujući kiselost tla)
Biljna ishrana (uzgajane kulture mogu svojim korijenom urasti i dovoljno duboko prodrijeti u tlo samo ako je ono rahlo i dobro razmrvljeno. Samo takvo tlo opskrbljuje biljke dovoljnim količinama vode i hranjiva. Uz glinu i humus, vapno je treća nužno potrebna tvar za oblikovanje grudica tla.
Primjenom vapna raste dostupnost hranjiva inače nedostupnih u kiseloj sredini (TO SE OSOBITO ODNOSI NA FOSFOR), poboljšava se struktura tla, smanjuje pokretljivost aluminija, željeza i mangana koji su u većim količinama toksični u tlu i stimulira biološka aktivnost tla (gliste).

Napomena

Nedostatak kalcija u biljnoj ishrani uzrokuje odumiranje vrhova mladih biljaka
otpadanje pupova, degeneraciju korijena, slabljenje stabljike, tamnjenje listova
Simptomi nedostatka kalcija prvo se zapažaju na mladom lišću kao kloroza. Biljke sporije rastu, usporen je rast korijena. U kasnijim fazama nedostatak kalcija zapaža se kao nekroza gorke pjege na plodovima.IZGLEDA DA BI SE OVO MOGLO DOGODITI I MENI SA PAPRIKOM A?

MAGNEZIJ je važan kao sastavni dio zelene biljke jer je ugrađen u strukturu klorofila; također sudjeluje u izgradnji stanične stjenke i važan je kao aktivator enzima. Nedostatak magnezija očituje se kao rubna i međužilna kloroza, a rubovi lista savijaju se prema gore.
 

Najnoviji postovi

Na vrh