Paprika

[outlanderzg]

evo gledam i ja svoju analizu tla i isto nemam ništa o solima (ec). Nisam siguran, možda je moguće kod analize zatražiti dodatno i ec, kad budem radio slijedeću pitat ću. Za sada mi se čini da je najbolje ne pretjerivati s dušikom i kalijem. Sad sam se sjetio da sam na tv-u gledo prilog o njivi gdje se je godinama uzgajao kukuruz kao monokultura tese je gnojilo ureom. Nakon 20-ak godina tlo je postalo gotovo jalovo. Dane za previše kalija u tlu nisam siguran. Najbolje da nazoveš zavod za ishranu na agronomskom i zatim podijeliš dojmove s nama ovdje . Ajd ak ti se da napiši parametre koje si dobio analizom

 

[dane001]

evo gledam i ja svoju analizu tla i isto nemam ništa o solima (ec). Nisam siguran, možda je moguće kod analize zatražiti dodatno i ec, kad budem radio slijedeću pitat ću. Za sada mi se čini da je najbolje ne pretjerivati s dušikom i kalijem. Sad sam se sjetio da sam na tv-u gledo prilog o njivi gdje se je godinama uzgajao kukuruz kao monokultura tese je gnojilo ureom. Nakon 20-ak godina tlo je postalo gotovo jalovo. Dane za previše kalija u tlu nisam siguran. Najbolje da nazoveš zavod za ishranu na agronomskom i zatim podijeliš dojmove s nama ovdje . Ajd ak ti se da napiši parametre koje si dobio analizom

imaš moju analizu par stranica unazad. pitat ću ja sutra ove svoje agronome pa javim.

 

[Kontam]

od nule se može dobiti samo nula

Ajmo ovako: jel bolje popiti 3 litre vode odjedanput, a onda ne piti 24 sata. Znam da su skuplja, ali su i puno iskoristivija. Pogotovo po pitanju dušika koji je jako podložan ispiranju, zato za proljetnu gnojjidbu idu gnojiva s manje dušika jel ionako nema smisla da se ispere u dublje slojeve tla. Ja sam bio pobornik malo jače (opet ne prejake) proljetne gnojidbe do ove godine, ali iz razloga koji sam naveo više se ne želim kockati s nesrazmjerom elemenata. A i ova formulacija kaj si ti naveo je apsolutno nebitna jer različite formulacije gnojiva se koriste za različite faze rasta. Ak sam dobro pročito ovo gnojivo bi bilo 15-5-30 i ta formulacija je idealna u zriobi. Postoji i stvar koja se zove antagonizam kemijskih elemenata što bi značilo da će višak jednog kemijskog elementa izazvati manjak drugoga npr:niska koncentracija K+ u tlu utječe na pojačano usvajanje N, dok smanjena raspoloživost N stimulira usvajanje P itd.

Evo kontam kako da ti odgovorim i skužim da je odgovor u tvojoj prvoj rečenici.

Kontam mora popiti dnevno tri litre vode!
3 litre vode košta 10 kn
Kontam popije odjednom, malo boluje ide na wc češće i preživi nekako, ali nije preporučljivo. Ali Kontam je popio 3 litre vode.

Paprika treba 200 N 150 P 300 K 58 Cao i 36 Mg za prinos od 30 tona/ha

Kontam pravi kalkulaciju i kaže 200 N i nitratnom obliku najbolji mi je kan znači cca 900 kg kana, trebam točno PK kombinaciju 1:2 tu mi treba dobra tona, kako KAN sadržava 4,8 MG znači cca 43 kg imamo Mg i Cao dobivamo sa PK gnojivima redovno oko 11-19 %, znači dovoljno svega. Fosofr je slabo pokretan element i on neće nigdje pobjeći slično je sa kalijem. Dušik je uistinu malo triki no zato struka kaže dodaj 2-3 puta po 150 kg kana još! Ok. To mogu i kroz navodnjavanje jer se KAN fino topi. I matematika je tu.

Outlander kaže netreba puno gnojiva tri litre se mogu pigti polako, smanjigt će on i kan i pk ili npk. Nije rekao za koliko sa koliko. Pa ćemo kontat da će on udarati bar po propisima 7 dana druga smjesa.
Paprika je u plasteniku cca 40-50 dana? do prvog ploda treba bar 70 - 150 dana. Znači po njegovom ima 10 do 21 navodnjavanja.
Mora po fazama dati 2 x fosofor npr 1:3:1 + me to je vreća brat bratu 400 kuna total 800 kn
Mora i brat bratu dati starta sa 1:1:1 + me tu je vreća brat bratu oko 400 kn total 800 kn
E sad bi valjalo kreniti i sa kalcij nitratom da se unese dušik i Cao zar ne? Tu brat bratu treba vreća 150 kn tjedno do kraja 6 vreća total 900 kn
Treba i kalija da plod bude fin brat bratu minimum 6 vreća 2:1:4 je oko 350 kn 2100 kn
Sumirano
2100+900+800+800 = 4600 kn Outlander

Kontam
Cca 3000 kn KAN i 4800 kn PK = 7 800 kn.

Pobjedio me ovaj sa fakluteta zar ne?
Kontam je popio 100% od 3 litre

Outlender je popio ako je recimo Haifa 47 N 52 P 63 K 37,5 Cao i 24 Mg
Outlender je popio 25% od 3 litre.

Interesantno je da će Outlender usitinu dobiti 30 t/ha kao i Kontam, ali neko pije na grbu budućih naraštaja a netko za svoje pare. Jer od nule može biti samo nula, kad tad će Outlenderova zemlja postati jalova.

 

[Kontam]

a kako ti gnojiš Kontam,koliko čega baciš po 1ha prije sadnje? i još nešto,meni to što se tiče soli u tlu ne piše na analizi,kako to vidjeti,ponovo analiza ili? jer po tome ako imam puno kalija u tlu,a ja imam,to uzrokuje i više soli.

Kombinacijom stručnjaka i zacrtanim prinosom. Kad sam ja pisao o zaslanjivanju tla kroz navodnjavanje tu na forumu su mi se smijali. Ovaj EC koji vi spominjete nema veze sa solima to je "jačina" vodene otopine. Što je više minerala otopljeno u vodi to je bolja provodljivost. Naravno puno minerala i ostalog spali biljku. Napravi pokus sam kod kuće. Zasadi već sad papriku i kad naraste kad je presadiš otopi dosta gnojiva u malo vode i zalij pa ćeš viditi što će se desiti. Kad bi izmjerio EC bilo bi sigurno 10 - 30, ma tko zna koliko, treba kupiti tester.

Evo ovo ide u prilog Outlendera!!
Ekstraktor zemljisnog rastvora - znacaj primene ekstraktora

Nepravilno navodnjavanje i nepravilna prihrana predstavljaju neke od najvecih gresaka u intenzivnoj povrtarskoj proizvodnji, koje neminovno dovode do slabih ili losih rezultata. Ovakve greske cesto su potpomognute savetima "polustrucnjaka", tj. savetima agronoma koji nisu zasadili neku biljku za ceo radni vek. Rezultati ta dva faktora neminovno dovode do razocarenja, pri cemu se uvek krivica prebacuje na nekog treceg, poput "ne valja seme ili pesticid ili djubrivo"...
Da bismo izbegli gore pomenute probleme izuzetno je bitno kontrolisati nasu proizvodnju i za tu svrhu sluze uredjaji, od kojih su najbitniji ekstraktor i tenziometar, pri cemu nam ekstraktor sluzi za kontrolu prihrane (ili ishrane bilja), a tenziometar za kontrolu navodnavanja.
Uticaj kolicine hrane na biljku

Poznato je da su nasi povrtari skloni preterivanju. Tako, prilikom zasnivanja proizvodnje (obrade zemljista ili prilikom rasadjivanja) unose ogromne kolicine hrane, sto stajnjaka, a sto kompleksnih djubriva. Ovakva preterivanja, gde povrtari cesto unose i preko 2.000 kg NPK po hektaru vrlo stetno deluju na koren biljke, jer tolika koncentracija soli ostecuje nezne zilice korenovog sistema.

Preneseno sa http://www.virginia.rs/ link sa rajčice. Ima i dobra slika, kažu d aje Outlender u pravu. A mene zanima kako to od vode naprave rajčicu??

 

[outlanderzg]

Ne želim se više prepirati s tobom, vidim da si neki sheban tip. Reći ću samo jedno: ja nisam rekao da ću ukinuti proljetnu gnojidbu, nego da ću ju samo smanjiti, jer sam do sada gnojio malo iznad preporuka. Btw u kalkulaciju ti nije uključen stajnjak (30-40 t/ha) koji je must have kod proizvodnje povrća. Ne samo zbog elemenata koliko zbog organske tvari koja će biti hrana bakterijama koje će kemijske elemente pretvoriti u ionski oblik. Ec itekako ima veze sa količinom soli u tlu, a naravno da će biti otopljen u vodi kao i svi mikro i makro elementi jer biljke ne mogu usvajati tvari koje nisu otopljene u vodi. Neznam koliko ti imaš iskustva sa uzgojem paprike, ali ja sam u 10 godina naučio ponešto (dosta na svojim greškama).

*obilna gnojidba dušikom i kalijem uzrokuje nerijetko povećanje soli u mediju, što se štetno odražava na rast i razvoj biljaka naravno medij je voda.količina soli ili stupanj zaslanjenosti mjeri se kao elekroprovodljivost vodnog ekstrakta tla (E.C.) Ovo su mene učili na faksu, možda je krivo.

Over and out

 

[Kontam]

Znaš šta? Ti kako si pisao točno si svjesno obmanjivao početnike i to nisam htio nikako dopustiti!!! Da će sa kap na kap napraviti neki izvanredni prinos okači mačku o rep kao i sa folijarnim prihranama.

Sada si hladno ubacio 30-40 tona stajnjaka što spada u organsko gnojivo i koje nisi spominjao te shodno sa time si mogao dovesti početnike u zabludu!

30 tona stajnjaka sadrži oko 150 kg N 90 kg P i oko 180 Kg K plus sve moguće mikro elemente.

Isto tako kao osoba koja se 10 godina bavi paprikom si treba iznjeti da se trebaju koristiti sulfatna gnojiva koja su skuplja ali biljke ih lako podnose i ne sadržavaju soli. Također si trebao kod EC navesti da je voda iz arteških bunara puna soli i da se prvo krene od toga, što sam ja vrlo elegantno i jeftino riješio, zajedno sa kamencom i željezom. No nisam bitan ja nego da se kvalitetno debatira. Novi si nisi se ni predstavio a ulečeš ovako. Poz

 

[outlanderzg]

Znaš šta? Ti kako si pisao točno si svjesno obmanjivao početnike i to nisam htio nikako dopustiti!!! Da će sa kap na kap napraviti neki izvanredni prinos okači mačku o rep kao i sa folijarnim prihranama.

Sada si hladno ubacio 30-40 tona stajnjaka što spada u organsko gnojivo i koje nisi spominjao te shodno sa time si mogao dovesti početnike u zabludu!

30 tona stajnjaka sadrži oko 150 kg N 90 kg P i oko 180 Kg K plus sve moguće mikro elemente.

Isto tako kao osoba koja se 10 godina bavi paprikom si treba iznjeti da se trebaju koristiti sulfatna gnojiva koja su skuplja ali biljke ih lako podnose i ne sadržavaju soli. Također si trebao kod EC navesti da je voda iz arteških bunara puna soli i da se prvo krene od toga, što sam ja vrlo elegantno i jeftino riješio, zajedno sa kamencom i željezom. No nisam bitan ja nego da se kvalitetno debatira. Novi si nisi se ni predstavio a ulečeš ovako. Poz

Sad mi stvarno ideš na živce. Pa gdje sam ja to obmanjivao ljude. Pa zar nisam rekao da ću koristiti manje gnojiva u proljeće (nisam rekao da neću koristiti),gdje sam rekao da može prihrana kap na kap zamijeniti proljetnu gnojidbu.A kaj se tiče sulfatnih gnojiva, količine soli u podzemnim vodama, količinama stajskog gnoja, prihranjivanja, navodnjavanja pa kaj da ja napišem elaborat ili knjigu o uzgoju paprike u par postova. Ovdje sam naveo stvari koje su mi pale na pamet u trenutku rasprave. Cijelo vrijeme mi stavljaš riječi u usta tak da ja ispadam neki seronja koji želi namjerno sjebati nekog jadnog početnika. E pa onda se ispričavam svima koji će zbog mene imati manje prinose i veće troškove i ispričavam se što nisam rekao o solima u dubinskom bunarima i gnojenju sulfatnim gnojivima, i ispričavam se kaj se nisam predstavio.

 

[seva]

Seva imao si dušični grm. Dušik odbacuje cvijetove i tjera u visinu. Vjerovatno ti i kvaliteta ploda nije bila dobra jer nisi imao kalija, jer da si imao kalija dosta rasla bi paprika, kako bi rasla paprika tako ti taj dušični grm ne bi rastao.

Meni je cilj u ovoj godini dobiti ovo!

10 komada u prvoj berbi 200-400 grama kasnije još 5 - 6 manjih paprika sa gornjih etaža, samo ako ne bude leda. Jer zelenu je nitko neće za ajvar :-(
Koliko sam skužio nije u pitanju sortna karakteristika koliko je do pristupačnosti hranjiva i vode.

Valja li ovo??

 

[seva]

Valja li ovo??

valja li ovo

 

[siki]

valja li ovo

Koja ti je ovo paprika.

 

[cabage]

Naravno da valja
A jeste se ovdje raspisali, a nisam samo dan isitno gledao komp.
Neću pametovati jer nemam škole a ni znanja oko tih EC i sličnih kemija. Ono što mogu reći kako radim i iznijeti svoja iskustva.
Glavna gnojidba je u jesen i to nemojte zaboraviti. Tom gnojidbom gnojite zemlju, a gnojidba u proljeće je samo dopunska i njome gnojite kulturu koju sadite. Svaku jesen zaoravam 500 kg nekog gnojiva, po mogućnosti nekog u kojem nema dušika. Ove jeseni sam zaorao 0-10-30 plus nešto sumpora i magnezija. Najbitnije je da se fosfor i kalij u zemlji dovoljno razgrade da bi bili što usvojiviji kulturi koju uzgajamo. Ovi što nam prodaju skupa uvozna gnojiva (yara, haifa...) mogu maglu prodavati nekome drugome, no ni jedno gnojivo se ne može toliko brzo otopiti da bi bilo pristupačno biljci 100%, ako ga bacite u proljeće. Druga stvar zbog čega to radim je što gnojivo dolazi u puni profil tla, dakle 30-35 cm prilikom oranja. Kad bacamo gnojivo pod frezu, ono ulazi najdublje 15-20 cm i kad se sve to još nagrne na gredicu, dobiva se velika koncentracija gnojiva u zoni biljaka, što je za neke dobro, za mene nije.
Gnojidba dušikom je bitna koliko i ostalim elementima. Bitno je u kojem je obliku dušik, a najbolje je da je organski i njega nema u nijednom umjetnom gnojivu. KAN ne koristim na paprici. Ureu jesam prve dvije godine dok nisam shvatio da mi neki savjetnici maste pamet. Pred samu pripremu za frezanje bacam 2-2,5 tone nekog organskog gnojiva, kod mene uglavnom do sad stallatico. Nije to neki gnoj, ali je dušični. Ove godine ću možda umjesto njega zafrezati pravi zreli humificirani stajnjak, no još ću prostudirati po glavi.
Ako koga zanima, kod mene gnojidba skoro uvijek izgleda ovako:
-osnovno 500 kg zaoravanje kako sam naveo
-prije sadnje 400 kg yara i 2000 t tvorničko organsko
Ako ide stajnjak u jesen onda smanjim ovih 500 na 300.

I to je to, nema nikakvih posebnih formulacija i bacanja novaca bez veze.
Da bude jasno, ne smatram se najboljim niti jesam najbolji proizvođač, uvijek u sredini i tak se osjećam. Uvijek želim pomoći svakome tko pita.
Nikad ne forsiram sa vodotopivim gnojivima u početku rasta sadnica. Glavne prihrane trebaju početi kad su prvi plodovi paprike veličine oraha i to opet ne puno. Najviše forsiram sa prihranama kad počne prva berba, onda idem sa formulacijom 14-7-14 + 14 CaO + ME i sa tim gnojivom skoro stalno prihranjujem, eventualno ubacim 10-10-30 koju prihranu. Kod prihranjivanja uvijek potrošim vreču 25 kg na hektar.

NIKAD ne koristim folijarna gnojiva, jer je to nepotrebno ako je sve dodano u zemlji i ako paprika uvijek ima vode na raspolaganju onoliko koliko joj treba.

I ono, ne manje bitno, priprema zemlje za sadnju paprike kreće godinu dana prije same sadnje. Uvidio sam da dva ljetna oranja te nakon toga sjetva rauole za zelenu gnojidbu (koja do jesenskog oranja naraste preko metar visine) i duboko jesensko oranje dovedu zemlju u idealnu strukturu.

Ne znam bi li ovo sve gore navedeno kod drugih isto funkcioniralo kod nekog drugog kao kod mene, no meni valja. Tla su mi sva blago alkalna 7,3 - 7,7 ph i to nisam napravio ja, već su po prirodi takva.

Imao sam prošle godine i odličnu papriku i duplo manje odličnu. Ova odlična je rasla na zemlji koja je moja već 6 godina, a ova manje odlična na tek kupljenoj parceli.

A jesam se raspisao.... pozdrav!!!

 

[seva]

Koja ti je ovo paprika.

Ferrari f1.

 

[dane001]

sve kratko i jasno,za mene dosta. osim jedne stvari,kažeš nikad ne koristš folijarnu prihranu,a bacaš prihranu u sistem za navodnjavanje,pa jel nije to praktički ista stvar,razlika je samo u primjeni? a sve pripreme koje si naveo su osnovne upute za pripremu zemlje šta god da sadiš,razlika je samo u prihrani sa gnojivima preko lista ili preko korijena a to ovisi koju kulturu si posadio i kakve potrebe ima? ispravi me ako griješim.

 

[siki]

Hej cabage šta ti bi da si se ovoliko raspisao sad si miran mjesec dana posle ovog kom nešto nije jasno neznam kako mu drugačije objasnit.

 

[Kontam]

Hm, meni nije ovo jasno

2000 t tvorničko organsko ???
Šta si ga tu zgrunfao?
2 milijuna kilograma
Inaće KAN i Urea su odlična gnojiva, naravno sa manama, ali što nema manu? g

 

[salel]

sve kratko i jasno,za mene dosta. osim jedne stvari,kažeš nikad ne koristš folijarnu prihranu,a bacaš prihranu u sistem za navodnjavanje,pa jel nije to praktički ista stvar,razlika je samo u primjeni? a sve pripreme koje si naveo su osnovne upute za pripremu zemlje šta god da sadiš,razlika je samo u prihrani sa gnojivima preko lista ili preko korijena a to ovisi koju kulturu si posadio i kakve potrebe ima? ispravi me ako griješim.

griješiš i to jako.Pitanje nije upućeno meni ali svejedno.Folijarna prihrana je otprilike kao kad si ti žedan a netko te pokvasi vodom.dobro dođe,ali ti si i dalje žedan.Biljke hranu usvajaju korjenom i tu činjenicu treba respektirati.Što ne znači da folijarnu prihranu treba potpuno izbaciti,jer u nekim stresnim uvjetima zna pomoći biljci da prebrodi stres dok ne dođe u situaciju povoljnu za normalno usvajanje hranjiva korjenom.Mada profesionalni proizvođač,a pogotovo u plastenicima se nikako ne smije dovesti u situaciju da mu je biljka pod stresom.

 

[cabage]

Isprika zbog pogreške, 2000 kg je cifra.
A što bi trebalo posebno dodavati za papriku u odnosu na recimo karfiol i neko drugo povrće. Sve su to kulture koje manje ili više trebaju istu količinu hranjiva i jednako su izbirljive na škrtosti. Posaditi kukuruz ili pšenicu na takvu gnojidbu bila bi čista ludost.
Evo kak paprika izgleda uz takve mjere. Ovo je vanjska


Uploaded with ImageShack.us


Uploaded with ImageShack.us

 

[dane001]

nisam ni mislio na ratarstvo nego što se tiče povrća. lijepo ti ovo izgleda,nema se šta reći,svaka ti dala. čuj Cabage vidjeo si moju analizu,reci mi šta ti misliš ako napravim sve ovo šta smo ovdje rekli da treba,osim osnovne jesenske gnojidbe,tu sam fulao,bi li moglo uspjeti ovo sa paprikom,jel da sadim ili da idem na neku drugu kulturu na toj zemlji pa tek nagodinu papriku dok je ne sredim?

 

[dane001]

griješiš i to jako.Pitanje nije upućeno meni ali svejedno.Folijarna prihrana je otprilike kao kad si ti žedan a netko te pokvasi vodom.dobro dođe,ali ti si i dalje žedan.Biljke hranu usvajaju korjenom i tu činjenicu treba respektirati.Što ne znači da folijarnu prihranu treba potpuno izbaciti,jer u nekim stresnim uvjetima zna pomoći biljci da prebrodi stres dok ne dođe u situaciju povoljnu za normalno usvajanje hranjiva korjenom.Mada profesionalni proizvođač,a pogotovo u plastenicima se nikako ne smije dovesti u situaciju da mu je biljka pod stresom.

pa nisam ni mislio da potpuno izostavim preko korijena,nego i prihrana preko lista ima svoje prednosti,ali u pravu si.

 

[siki]

Hm, meni nije ovo jasno

2000 t tvorničko organsko ???
Šta si ga tu zgrunfao?
2 milijuna kilograma
Inaće KAN i Urea su odlična gnojiva, naravno sa manama, ali što nema manu? g

:twisted:Ti mi izgledaš ko neka kvočka koja sjedi i samo čeka da zakokodače. A dvije tisuće kunića malenih koje bježe ko sami vrageki to ti je 1100 kg fomet gnojiva pilećeg. E sad vidiš kak ti je naš poso pilići seru a mi im još i plaćamo za to pa koji smo ti mi bedaci.A mislim da je bolje dobrog vinčeka se napiti nego se na prazno razgovarat.artyman:artyman: AK nisi za šalu pe šta ti ja morem.