-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Paprika
- Temu pokrenuo cabage
- Datum prvog posta
B
Bobo
Guest
Re: paprika
Moji su prije rata sadili 2 jutra paprike i sve je stara prodala u firmi u kojoj je radila, te se od paprike najprije kupio YUGO (koji je tad bio cist solidan auto), pa se kasnije zaradilo i za LADU samaru, i jos se kupovalo zemlje i onda pocme nesretni rat i sve zaj..e
Moji su prije rata sadili 2 jutra paprike i sve je stara prodala u firmi u kojoj je radila, te se od paprike najprije kupio YUGO (koji je tad bio cist solidan auto), pa se kasnije zaradilo i za LADU samaru, i jos se kupovalo zemlje i onda pocme nesretni rat i sve zaj..e
cabage
Aktivni član
- Tu od
- 1 Ožu 2008
- Poruka
- 2,462
Re: paprika
Da, znam za ta zlatna vremena kad si od dva jutra paprike mogao kupiti novog tamića. Eh, gdje li su??
Nije ni sada loše, ali da nebi moglo biti bolje, itekako bi. Ipak bilo bi suludo kad bi od svakog hektara paprike mogao kupiti novi auto, zar ne?
Da, znam za ta zlatna vremena kad si od dva jutra paprike mogao kupiti novog tamića. Eh, gdje li su??
Nije ni sada loše, ali da nebi moglo biti bolje, itekako bi. Ipak bilo bi suludo kad bi od svakog hektara paprike mogao kupiti novi auto, zar ne?
Re: paprika
Katastrofa je ova godina. Toliko kiše, niske temperature i onda visoke. Nemre čovjek ovo izdžati,a gdje li će paprika. Jedan frend ima neku ponudu da netko u njegovom višnjiku sadi paprike. Jel se ima tu kakva računica? Ja sam mislio među redove saditi kupus, luk, krumpir, pardajz, malo paprike to što mi svakodnevno treba u kući. Poz
Katastrofa je ova godina. Toliko kiše, niske temperature i onda visoke. Nemre čovjek ovo izdžati,a gdje li će paprika. Jedan frend ima neku ponudu da netko u njegovom višnjiku sadi paprike. Jel se ima tu kakva računica? Ja sam mislio među redove saditi kupus, luk, krumpir, pardajz, malo paprike to što mi svakodnevno treba u kući. Poz
cabage
Aktivni član
- Tu od
- 1 Ožu 2008
- Poruka
- 2,462
Re: paprika
Ma nekakva računica postoji, ali nekako je teško uskladiti zaštitu. Karenca na ovo, karenca na ono. Znam jednoga, posadio je kruške i u međuredove papriku. Tako kad je trebalo štititi krušku, ne znam od čega, nije smio zbog paprike, pa krušku lijepo čupao jer je propala.
Ma nekakva računica postoji, ali nekako je teško uskladiti zaštitu. Karenca na ovo, karenca na ono. Znam jednoga, posadio je kruške i u međuredove papriku. Tako kad je trebalo štititi krušku, ne znam od čega, nije smio zbog paprike, pa krušku lijepo čupao jer je propala.
Re: paprika
Eh, moguće je to. Imam ja neke stare priručnike o amaterskim voćnjacima (njima je amaterski do 20 Ha) tamo piše što može ići među redovima kod pojedinih voćaka. Čak ima i nekakva shema sađenja. Nije baš jednostavno, to stručnjaci imaju u malom prstu, a mi platimo. Nije mi sada taj priručnik tu, ali da je skenirao bi tu stranicu. Budem napravio to. A gdje se kupi sjeme? Paprika se presađuje,jel?
Eh, moguće je to. Imam ja neke stare priručnike o amaterskim voćnjacima (njima je amaterski do 20 Ha) tamo piše što može ići među redovima kod pojedinih voćaka. Čak ima i nekakva shema sađenja. Nije baš jednostavno, to stručnjaci imaju u malom prstu, a mi platimo. Nije mi sada taj priručnik tu, ali da je skenirao bi tu stranicu. Budem napravio to. A gdje se kupi sjeme? Paprika se presađuje,jel?
cabage
Aktivni član
- Tu od
- 1 Ožu 2008
- Poruka
- 2,462
Re: paprika
A imaš sjeme u svim bolje opremljenim apotekama. Uglavnom ti je cijena svuda slična. 5000 kom 2220 kn. Na hektar ide 35000 u normalnom sklopu. Evo kad sam već tu, da stavim par slika paprike slikane danas, nakon dvodnevne kiše. Povaljana je katastrofalno, nije ni čudo koliko ima ploda. Obrisan neispravan link. Obrisan neispravan link. Obrisan neispravan link. Obrisan neispravan link.
A imaš sjeme u svim bolje opremljenim apotekama. Uglavnom ti je cijena svuda slična. 5000 kom 2220 kn. Na hektar ide 35000 u normalnom sklopu. Evo kad sam već tu, da stavim par slika paprike slikane danas, nakon dvodnevne kiše. Povaljana je katastrofalno, nije ni čudo koliko ima ploda. Obrisan neispravan link. Obrisan neispravan link. Obrisan neispravan link. Obrisan neispravan link.
Re: paprika
Možda pomogne...
EFIKASNOST FOLIJARNO DODANOG Ca U SPRJEČAVANJU POJAVE VRŠNE TRULEŽI PLODA PAPRIKE
Milan POLJAK, Martina LJUBIČIĆ, Mirjana ĆUSTIĆ, Tomislav ĆOSIĆ, Ivan PAVLOVIĆ
Zavod za ishranu bilja, Agronomski fakultet u Zagrebu (E-mail: milan.poljak@agr.hr)
Uvod
Primanje vode i kalcija su važni faktori koji utječu na pojavu vršne truleži ploda paprike. Fiziološki poremećaj u rastu ploda paprike posljedica je nedostatka kalcija u plodu. Taj fiziološki poremećaj ne utječe toliko na prinos, koliko na kvalitetu i tržišnu vrijednost plodova, pa je stoga važno spriječiti njegovu pojavu, što se postiže primjenom folijarnih kalcijevih gnojiva. Folijarna kalcijeva gnojiva sprječavaju razvoj vršne truleži ploda time što omogućuju pritjecanje kalcija u plod u vrijeme njegovog razvoja, kada je i najveće njegovo primanje (Marti i Mills, 1991), a što se ne može uspješno postići gnojidbom preko tla, zbog sporog usvajanja kalcija putem korijena biljke i njegove slabe mobilnosti u biljci. Iz tih razloga je potrebno primijeniti folijarna kalcijeva gnojiva, no pri njihovoj primjeni važno je poznavati potrebnu dozu i efikasnost gnojiva. Stoga, cilj ovog istraživanja je da se utvrdi efikasnost primjene Ca folijarno na kontrolu fiziološkog poremećaja rasta ploda i kvalitete ploda paprike uzgajane u poljskim uvjetima.
Materijal i metode
Tijekom vegetacijske 2001. godine, na četiri kultivara paprike (Blondy, Cecil, Slonovo uho i Stela) na lokaciji Imbriovec pokraj Varaždina na obiteljskom gospodarstvu Bajs provedena je primjena lisnog N-Ca gnojiva dva puta tijekom vegetacije. Pokus je postavljen na tlu slabo kisele reakcije (pH KCl 4,9) bogato humusom (3,68%), fosforom (21,1 mg P2O5/100 g tla) i kalijem (22,8 mg K2O/100g tla). Radnomizirani tretmani uključivši netretiranu kontrolnu varijantu replicirani su dva puta. Primjena tekućeg lisnog gnojiva Folifertil Ca izvedena je sredinom srpnja i tjedan dana nakon prve primjene u količini 5 i 10 l/ha. Primjena je provedena leđnom prskalicom s utroškom 400 l vode po hektaru. Po završetku sezone rasta sa deset biljaka po tretmanu izvršena je berba plodova paprike za utvrđivanje prinosa. Iz tog uzorka plodova uzet je poduzorak za analize na kemijski sastav ploda paprike. Analiza kemijskog sastava ploda provedena je konvencionalnim analitičkim metodama.
Rezultati i diskusija
Primjena folifertila Ca u preporučenoj količini i dvostruko većoj količini od preporučene u svih kultivara paprike rezultira nekonzistentnim variranjem u ukupnom prinosu plodova paprike (tablica 1). U sorata Cecil i Slonovo uho ukupan prinos ploda paprike niži je od netretirane varijante. Suprotno tome sorte Blondy i Stela pozitivno reagiraju na dvostruko veću količinu lisnog Ca gnojiva. Porast prinosa plodova s primjenom lisnih Ca gnojiva zabilježili su Alexander i Clough, 1998, te Schon, 1993. Odnosi između tržnih i netržnih plodova u ukupnom prinosu ukazuju na činjenicu da je najveći udio tržnih plodova u svih sorata paprike ostvaren pri primjeni 5 l/ha folifertila Ca . Daljnje povećanje udjela tržnih plodova s povećanjem doze lisnog gnojiva zabilježeno je samo u kultivara Blondy (tablica 2). Povećanje udjela tržnih plodova pri primjeni Ca folijarno utvrdili su i Bar -Tal i sur., 2001, Toivonen i Bowen, 1999 naročito u prvoj berbi.
Tablica 1. Utjecaj folijarno dodanog Ca na ukupan prinos ploda paprike (kg/10 biljaka).
Tretman Blondy Cecil Slonovo uho Stela
Kontrola 2,17 9,57 7,07 6,97
Folifertil Ca 5l/ha 3,37 9,07 5,87 6,17
Folifertil Ca 10l/ha 4,37 9,47 6,97 7,07
Tablica 2. Utjecaj folijarno dodanog Ca na odnos između tržnog i netržnog prinosa ploda paprike.
Tretman Blondy Cecil Slonovo uho Stela
Kontrola 4,51 1,45 1,56 1,60
Folifertil Ca 5l/ha 1,60 1,40 2,97 4,83
Folifertil Ca 10l/ha 4,77 1,30 1,09 4,54
Primjena folijarnog dušičnog Ca gnojiva utječe na promjenu kemijskog sastava ploda parike. Evidentne su razlike između kultivara kao i dijelova ploda paprike (tablica 3). Odnos N/Ca u zdravom dijelu ploda paprike pada s povećanjem doze dodanog gnojiva i znatno je niži nego u bolesnom dijelu ploda. S povećanjem doze folijarno dodanog Ca gnojiva odnos K/Ca u zdravom dijelu ploda se smanjuje i niži je nego u kontrolne varijante. Međutim u bolesnom tkivu ploda paprike u kultivara Slonovo uho, K/Ca odnos pri primjeni 10 l/ha Folifertila Ca iznosi 11,05, a odnos tržnih i netržnih plodova postiže najužu granicu od 1,09. Suprotno našem rezultatu Karni i sur., 2000. navode pad K/Ca odnosa u bolesnom tkivu, a porast u listu. Za razliku od kalcijevih iona kalijevi ioni dobro se premještaju floemom pa može doći do njihovog antagonizma i poremećaja međusobnih omjera (Yamada, 1975., De Kock i Hall., 1981., Marti i Mills, 1991.) i pojave vršne truleži ploda (Tadesse i sur., 2001.)
Tablica 3. Utjecaj folijarno dodanog Ca na N/Ca i K/Ca odnos u tržnom I netržnom plodu paprike.
Zdravi dio ploda Bolesni dio ploda
Tretman Blondy Cecil Slonovo uho Stela Blondy Cecil Slonovo uho Stela
N/Ca
Kontrola 2,35 3,14 2,30 3,61 2,69 4,74 1,63 6,02
Folifertil Ca 5l/ha 2,04 2,13 1,90 2,38 2,51 3,83 2,06 4,76
Folifertil Ca 10l/ha 2,20 2,02 1,78 1,74 2,55 3,45 7,88 5,94
K/Ca
Kontrola 3,98 1,52 5,64 5,33 3,89 2,10 2,69 9,35
Folifertil Ca 5l/ha 2,91 3,03 2,46 3,70 3,33 3,49 2,20 6,41
Folifertil Ca 10l/ha 3,45 2,27 2,29 2,41 4,37 3,94 11,05 7,31
Zaključak
Rezultati jednogodišnjih istraživanja indiciraju da folijarna primjena Ca u tijeku formiranja ploda paprike povećava koncentraciju Ca u zdravom plodu i može smanjiti intenzitet pojave vršne truleži ploda paprike. Primjena Folifertila u većoj količini od preporučene smanjuje kvalitetu prinosa i povećava udio netržnih plodova.
Možda pomogne...
EFIKASNOST FOLIJARNO DODANOG Ca U SPRJEČAVANJU POJAVE VRŠNE TRULEŽI PLODA PAPRIKE
Milan POLJAK, Martina LJUBIČIĆ, Mirjana ĆUSTIĆ, Tomislav ĆOSIĆ, Ivan PAVLOVIĆ
Zavod za ishranu bilja, Agronomski fakultet u Zagrebu (E-mail: milan.poljak@agr.hr)
Uvod
Primanje vode i kalcija su važni faktori koji utječu na pojavu vršne truleži ploda paprike. Fiziološki poremećaj u rastu ploda paprike posljedica je nedostatka kalcija u plodu. Taj fiziološki poremećaj ne utječe toliko na prinos, koliko na kvalitetu i tržišnu vrijednost plodova, pa je stoga važno spriječiti njegovu pojavu, što se postiže primjenom folijarnih kalcijevih gnojiva. Folijarna kalcijeva gnojiva sprječavaju razvoj vršne truleži ploda time što omogućuju pritjecanje kalcija u plod u vrijeme njegovog razvoja, kada je i najveće njegovo primanje (Marti i Mills, 1991), a što se ne može uspješno postići gnojidbom preko tla, zbog sporog usvajanja kalcija putem korijena biljke i njegove slabe mobilnosti u biljci. Iz tih razloga je potrebno primijeniti folijarna kalcijeva gnojiva, no pri njihovoj primjeni važno je poznavati potrebnu dozu i efikasnost gnojiva. Stoga, cilj ovog istraživanja je da se utvrdi efikasnost primjene Ca folijarno na kontrolu fiziološkog poremećaja rasta ploda i kvalitete ploda paprike uzgajane u poljskim uvjetima.
Materijal i metode
Tijekom vegetacijske 2001. godine, na četiri kultivara paprike (Blondy, Cecil, Slonovo uho i Stela) na lokaciji Imbriovec pokraj Varaždina na obiteljskom gospodarstvu Bajs provedena je primjena lisnog N-Ca gnojiva dva puta tijekom vegetacije. Pokus je postavljen na tlu slabo kisele reakcije (pH KCl 4,9) bogato humusom (3,68%), fosforom (21,1 mg P2O5/100 g tla) i kalijem (22,8 mg K2O/100g tla). Radnomizirani tretmani uključivši netretiranu kontrolnu varijantu replicirani su dva puta. Primjena tekućeg lisnog gnojiva Folifertil Ca izvedena je sredinom srpnja i tjedan dana nakon prve primjene u količini 5 i 10 l/ha. Primjena je provedena leđnom prskalicom s utroškom 400 l vode po hektaru. Po završetku sezone rasta sa deset biljaka po tretmanu izvršena je berba plodova paprike za utvrđivanje prinosa. Iz tog uzorka plodova uzet je poduzorak za analize na kemijski sastav ploda paprike. Analiza kemijskog sastava ploda provedena je konvencionalnim analitičkim metodama.
Rezultati i diskusija
Primjena folifertila Ca u preporučenoj količini i dvostruko većoj količini od preporučene u svih kultivara paprike rezultira nekonzistentnim variranjem u ukupnom prinosu plodova paprike (tablica 1). U sorata Cecil i Slonovo uho ukupan prinos ploda paprike niži je od netretirane varijante. Suprotno tome sorte Blondy i Stela pozitivno reagiraju na dvostruko veću količinu lisnog Ca gnojiva. Porast prinosa plodova s primjenom lisnih Ca gnojiva zabilježili su Alexander i Clough, 1998, te Schon, 1993. Odnosi između tržnih i netržnih plodova u ukupnom prinosu ukazuju na činjenicu da je najveći udio tržnih plodova u svih sorata paprike ostvaren pri primjeni 5 l/ha folifertila Ca . Daljnje povećanje udjela tržnih plodova s povećanjem doze lisnog gnojiva zabilježeno je samo u kultivara Blondy (tablica 2). Povećanje udjela tržnih plodova pri primjeni Ca folijarno utvrdili su i Bar -Tal i sur., 2001, Toivonen i Bowen, 1999 naročito u prvoj berbi.
Tablica 1. Utjecaj folijarno dodanog Ca na ukupan prinos ploda paprike (kg/10 biljaka).
Tretman Blondy Cecil Slonovo uho Stela
Kontrola 2,17 9,57 7,07 6,97
Folifertil Ca 5l/ha 3,37 9,07 5,87 6,17
Folifertil Ca 10l/ha 4,37 9,47 6,97 7,07
Tablica 2. Utjecaj folijarno dodanog Ca na odnos između tržnog i netržnog prinosa ploda paprike.
Tretman Blondy Cecil Slonovo uho Stela
Kontrola 4,51 1,45 1,56 1,60
Folifertil Ca 5l/ha 1,60 1,40 2,97 4,83
Folifertil Ca 10l/ha 4,77 1,30 1,09 4,54
Primjena folijarnog dušičnog Ca gnojiva utječe na promjenu kemijskog sastava ploda parike. Evidentne su razlike između kultivara kao i dijelova ploda paprike (tablica 3). Odnos N/Ca u zdravom dijelu ploda paprike pada s povećanjem doze dodanog gnojiva i znatno je niži nego u bolesnom dijelu ploda. S povećanjem doze folijarno dodanog Ca gnojiva odnos K/Ca u zdravom dijelu ploda se smanjuje i niži je nego u kontrolne varijante. Međutim u bolesnom tkivu ploda paprike u kultivara Slonovo uho, K/Ca odnos pri primjeni 10 l/ha Folifertila Ca iznosi 11,05, a odnos tržnih i netržnih plodova postiže najužu granicu od 1,09. Suprotno našem rezultatu Karni i sur., 2000. navode pad K/Ca odnosa u bolesnom tkivu, a porast u listu. Za razliku od kalcijevih iona kalijevi ioni dobro se premještaju floemom pa može doći do njihovog antagonizma i poremećaja međusobnih omjera (Yamada, 1975., De Kock i Hall., 1981., Marti i Mills, 1991.) i pojave vršne truleži ploda (Tadesse i sur., 2001.)
Tablica 3. Utjecaj folijarno dodanog Ca na N/Ca i K/Ca odnos u tržnom I netržnom plodu paprike.
Zdravi dio ploda Bolesni dio ploda
Tretman Blondy Cecil Slonovo uho Stela Blondy Cecil Slonovo uho Stela
N/Ca
Kontrola 2,35 3,14 2,30 3,61 2,69 4,74 1,63 6,02
Folifertil Ca 5l/ha 2,04 2,13 1,90 2,38 2,51 3,83 2,06 4,76
Folifertil Ca 10l/ha 2,20 2,02 1,78 1,74 2,55 3,45 7,88 5,94
K/Ca
Kontrola 3,98 1,52 5,64 5,33 3,89 2,10 2,69 9,35
Folifertil Ca 5l/ha 2,91 3,03 2,46 3,70 3,33 3,49 2,20 6,41
Folifertil Ca 10l/ha 3,45 2,27 2,29 2,41 4,37 3,94 11,05 7,31
Zaključak
Rezultati jednogodišnjih istraživanja indiciraju da folijarna primjena Ca u tijeku formiranja ploda paprike povećava koncentraciju Ca u zdravom plodu i može smanjiti intenzitet pojave vršne truleži ploda paprike. Primjena Folifertila u većoj količini od preporučene smanjuje kvalitetu prinosa i povećava udio netržnih plodova.
Re: paprika
Osječka županija u ovoj godini planira početi realizaciju projekta navodnjavanja za sada na 1000 hektara, za što je iz državnog proračuna osigurala 9,1 milijun eura, a u pet godina planiraju za gradnju sustava navodnjavanja osigurati oko 72 milijuna eura, a samo iz pretpristupnih fondova EU-a oko 10 milijuna eura. O golemim prednostima navodnjavanja govore bitno veći prinosi. Recimo, kod rajčice se proizvodnja sa oko devet tona po hektaru s navodnjavanjem povećava na 30 tona, paprike s osam na 35 tona, mrkve sa devet na 47 tona, a jabuke sa 17 na 38 tona po hektaru. Osim toga, sustav navodnjavanja, odnosno njene akumulacije mogu pridonijeti i većem prihvaćanju viška oborinskih voda tijekom proljeća i jeseni, što znači da se smanjuje mogućnost nastanka šteta od poplava.
35 tona po hektaru? Hm... Koliko košta jugo 45?
Osječka županija u ovoj godini planira početi realizaciju projekta navodnjavanja za sada na 1000 hektara, za što je iz državnog proračuna osigurala 9,1 milijun eura, a u pet godina planiraju za gradnju sustava navodnjavanja osigurati oko 72 milijuna eura, a samo iz pretpristupnih fondova EU-a oko 10 milijuna eura. O golemim prednostima navodnjavanja govore bitno veći prinosi. Recimo, kod rajčice se proizvodnja sa oko devet tona po hektaru s navodnjavanjem povećava na 30 tona, paprike s osam na 35 tona, mrkve sa devet na 47 tona, a jabuke sa 17 na 38 tona po hektaru. Osim toga, sustav navodnjavanja, odnosno njene akumulacije mogu pridonijeti i većem prihvaćanju viška oborinskih voda tijekom proljeća i jeseni, što znači da se smanjuje mogućnost nastanka šteta od poplava.
35 tona po hektaru? Hm... Koliko košta jugo 45?
Re: paprika
Šafram danas 70 posto svojih potreba za svježom začinskom paprikom nabavlja od 70-ak kooperanata, među kojima su i velike tvrtke poput Hane iz Našica, PPK Valpovo.
- Ove godine zbog suše prozvodnja je prepolovljena pa se moram snalaziti iako je loše i u Vojvodini i Mađarskoj, jer nema robe. Pokušavamo izabrati najbolje sjeme, a želja nam je dostići prinose od 25 tona po hektaru, što se može uz navodnjavanje kap na kap. Sadašnji su prinosi naših kooperanata oko 15 tona, a za naše potrebe bilo bi dovoljno ugovoriti prozvodnju na 150 hektara, jer možemo preraditi oko 2200 tona svježe paprike -govore otac i kći Šafranko.
Evo još o urodu...
Šafram danas 70 posto svojih potreba za svježom začinskom paprikom nabavlja od 70-ak kooperanata, među kojima su i velike tvrtke poput Hane iz Našica, PPK Valpovo.
- Ove godine zbog suše prozvodnja je prepolovljena pa se moram snalaziti iako je loše i u Vojvodini i Mađarskoj, jer nema robe. Pokušavamo izabrati najbolje sjeme, a želja nam je dostići prinose od 25 tona po hektaru, što se može uz navodnjavanje kap na kap. Sadašnji su prinosi naših kooperanata oko 15 tona, a za naše potrebe bilo bi dovoljno ugovoriti prozvodnju na 150 hektara, jer možemo preraditi oko 2200 tona svježe paprike -govore otac i kći Šafranko.
Evo još o urodu...
cabage
Aktivni član
- Tu od
- 1 Ožu 2008
- Poruka
- 2,462
Re: paprika
Nezahvalno je govoriti o prinosu, jer ako iznesem neku brojku, obit će mi se o glavu i prepoloviti prinos. Tako to biva. Uglavnom sklop je 35 tisuća biljaka na hektar. Teoretski bi svaka biljka trebala dati kilu i pola. U svakom slučaju na kraju godine ću sa sigurnošću moći reči koji je bio prinos
Širina folije 120 cm, a kad se ovako lijepo postavi na zemlju, gredica ispadne nekih 70 cm
Nezahvalno je govoriti o prinosu, jer ako iznesem neku brojku, obit će mi se o glavu i prepoloviti prinos. Tako to biva. Uglavnom sklop je 35 tisuća biljaka na hektar. Teoretski bi svaka biljka trebala dati kilu i pola. U svakom slučaju na kraju godine ću sa sigurnošću moći reči koji je bio prinos
Širina folije 120 cm, a kad se ovako lijepo postavi na zemlju, gredica ispadne nekih 70 cm
D
dmeter
Guest
Re: paprika
Karenca navedenih pripravaka iznosi 21 dana.
Jesi li ti normalan ni jedan ni drugi nemaju dopuštenje za prskanje paprike i ne smiju se prskat više od 2-3 puta godišnjecabage kaže:
Karenca navedenih pripravaka iznosi 21 dana.
cabage
Aktivni član
- Tu od
- 1 Ožu 2008
- Poruka
- 2,462
Re: paprika
Kad bi mi proizvođači čekali registraciju nekih pripravaka u zaštiti povrća kod nas, zbilja bi se načekali. Ne prskam napamet, već prema uputama agronoma. Ti pripravci su registrirani u cijeloj europi i karenca im je 4 dana.Taj 21 dan je za vinovu lozu, ali u povrću je puno manje. Kako bi proizvođači jagode zaštitili jagodu od botritisa???
Pa ni nisam koristio svaki više od 2-3 puta :mrgreen:
Kad bi mi proizvođači čekali registraciju nekih pripravaka u zaštiti povrća kod nas, zbilja bi se načekali. Ne prskam napamet, već prema uputama agronoma. Ti pripravci su registrirani u cijeloj europi i karenca im je 4 dana.Taj 21 dan je za vinovu lozu, ali u povrću je puno manje. Kako bi proizvođači jagode zaštitili jagodu od botritisa???
Pa ni nisam koristio svaki više od 2-3 puta :mrgreen:
cabage
Aktivni član
- Tu od
- 1 Ožu 2008
- Poruka
- 2,462
Re: paprika
Koliko će se paprike saditi ove godine?? Svaka godina je sve gora, proizvođači sve više gube interes. Lani, iako je bila dobra godina, s dosta padalina, paprika koja nije navodnjavana nije dala skoro nikakve rezultate. Govorim o onom što znam u VT županiji, koja je vodeća u proizvodnji paprike.
Ja bih sadio, ali nema zemlje raspoložive.
Koliko će se paprike saditi ove godine?? Svaka godina je sve gora, proizvođači sve više gube interes. Lani, iako je bila dobra godina, s dosta padalina, paprika koja nije navodnjavana nije dala skoro nikakve rezultate. Govorim o onom što znam u VT županiji, koja je vodeća u proizvodnji paprike.
Ja bih sadio, ali nema zemlje raspoložive.
T
tomislav jura
Guest
Re: paprika
Pozdrav svima ja sam novi član i zanima me na koliki se razmak sadi paprika u plasteniku ?Kad se najranije može dobiti i dokad se može brati?
Pozdrav svima ja sam novi član i zanima me na koliki se razmak sadi paprika u plasteniku ?Kad se najranije može dobiti i dokad se može brati?
