Larix u Papuku raste.
Godine 1914. i 1918. vršeno je florističko istraživanje autohtona i alohtona dendroflora šire okoline Vukovara.Te 1945-1950.god.
Kako se u to vrijeme Vukovar razvijao u jedan od največih prometnih-vodenih puteva uz desnu obalu Dunava.U to vrijeme naseljavanjem novih žitelja bilo je potrebe i za uređenjem parkova i drvoreda,tada su postojali većinom feudalni i crkveni privatni posjedi,(parkovi,šume blizu posjedaitd.)
Javlja se potreba za podizanjem što većeg broja zelenih površina ,parkova,drvoreda,park-šumica.
Da ne duljimo sa pisanjem ,jel mogli bi pisati u nedogled ,a ono što je nama zanimljivo je to što se je sadila Paulownia tomentosa,najviše na području Iloka.Takozvane šume sa specijalnom namjerom.Objavljeno u šumarskom listu 1969.godine.
Mađarska,Austrija,Slovačka,Belgija ,Nizozemska,Njemačka,UK,Češka i Francuska.
Najstariji primjerci imaju 95,86 i 66 godina.Te su iste zakonom zaštičene i zabranjeno ih je rušiti.
Onda ima jedan dokument pod nazivom Zelena knjiga.
STRUČNE PODLOGE ZA
IZRADU STRATEGIJE
NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA
REPUBLIKE HRVATSKE
ZA RAZDOBLJE DO 2030.
S POGLEDOM NA 2050. GODINU
Zelena knjiga-214 stranica.pdf.Listopad 2015.(37 suradnika prof.dr.sc,
dr.sc. , doc.dr.sc. ,dipl. oec. ,mr.sc.)
Izdvojeno iz Zelene knjige.
"Izrada analize troškova i koristi pošumljavanja na novim površinama i biološke obnove šuma kao mjere povećanja odliva u LULUCF sektoru.
Korištenje biomase ne smije ugroziti principe održivog gospodarenja šumom."
"U sektoru šumarstva potrebno je osigurati povećanje proizvodnje biomase, povećanje drvne zalihe pošumljavanjem i sadnjom brzorastućih kultura, te održavanje zalihe ugljika na postojećim šumama na razinama koje će omogućiti Hrvatskoj obračun odliva ugljika (odliv veći od referentne vrijednosti iz dodatka Kyoto protokolu)."
" Analize su pokazale da Hrvatska može imati poteškoća u ostvarenju cilja smanjenja emisija od 80% u 2050. godini, u odnosu na 1990. godinu bez LULUCF sektora - što podrazumijeva povećanje površina šuma i drvne zalihe postojećih šuma. To je izvjesna specifičnost, s obzirom da je cilj EU-a za sada postavljen bez obračunavanja LULUCF sektora."
"Potrebno je napomenuti da je upravo LULUCF sektor jedini sektor izvješćivanja u kojemu su odlivi stakleničkih plinova značajno veći od emisija, kako u većini zemalja, tako i u Hrvatskoj. Gledajući povijesne podatke iz Inventara stakleničkih plinova NIR 2014 [Lit 3.9-2], najveće smanjenje razine zbirnih emisija/povećanja odliva CO2 nalazi se u šumama, upravo zbog značajke šumskih ekosustava da preuzimaju ugljik iz zraka, te svojstava šumskog drveća da isti ugrađuju u drvnu tvar. Iz toga razloga se najznačajniji odlivi bilježe u kategoriji šumskog zemljišta (oko 90% ukupnih odliva), zatim u pohraništu drvnih proizvoda, a manjim dijelom u kategoriji travnjaka. Emisije stakleničkih plinova su prisutne u preostalim kategorijama i potkategorijama zemljišta, što uključuje zemljišta usjeva i višegodišnjih nasada, močvarna područja i naselja"
Land Use, Land-Use Change and Forestry (LULUCF)
