Ima li možda neko uporedne podatke ovog super drva i bagrema (agacije) ?
Ja sam prošle godine planirao usporediti. Posadio sam jednogodišnje sadnice bagrema.
No iz objektivnih razloga nisam uspio pauloniju. E sad. Bagrem kad sam ga čepovao, izrasli su na nekima po tri izbojka. Jedan je bio jači od ostalih, ali je bio manji od onih gdje je bio samo jedan. Ostale sam odrezao. Tada su bili visoki oko metar i pol. Drugi put kad sam išao gledati idiot i kreten od mog susjeda mi je sve pokosio. No neki su bili visoki preko dva metra. Posadio sam 100 komada na raspored 4x4 m i u sredinu je trebala ići paulonija.
Paulonija nije tvrdo drvo. Ima čvrstoću zbog elastičnosti. Na drugoj temi sam pisao o tome. Nijemci kupuju zemlju po Rumunjskoj i Bugarskoj za sadnju paulonije zbog biomase i za ništa drugo. U Rumunjskoj imaju nekih 8000 ha. Peći na biomasu je apsolutno svejedno koristite li sječku hrasta, jele, vrbe, paulonije, slamu, sijeno... Elektrana ima snagu za koju joj je potrebna energija. Ne vidim razloga zašto to ne bi bila paulonija. nakon treće godine se sječe i ona dalje sama tjera.
Žalosno je što se kod nas drvetom smatra samo hrast, bukva i jela. Znam, ipak su to naše najvrednije i najprofitabilnije vrsta, ali što je s johom, topolom, vrbom, grab, javori od tvrdih listača za biomasu. Na faksu su nas jeba..i s klonovima topola i-214, i-154. Od morfologije, proizvodnje. Jasno da to moramo znati, ali četiri godine topole.
Svaki dan slušam kako se ljudi žale nema drva, šumarija više ne izdaje... ali svi bi bukvu, grab i hrast za 100 kuna metar. To je bajka koja se više neće ponoviti. Kažem ljudima neka sade šume. Pa makar johu. Neće. Sadi bukvu. Neće. Mala digresija od šume, dajem i poklanjam sadnice voćaka, jabuka, višanja, ribizla. Neće. Pa je..i se onda. Nemoj.
Nema razmišljanja unaprijed. Istražuju se topole. Koja brže raste i to već 30 godina. Pa čemu. i svakih pet godina novi klon koji godišnje naraste 30 cm više od onog prethodnog.
Paulonija ima problem prve godine ako ne odrveni, onda se smrzne, ali ionako ga se mora sasjeći i onda će potjerati novi izboji.
Primarno je proizvodnja biomase.
Kanađani imaju dobar sustav. Odnosno njihove šume i fakultet. Imaju rasadnik i probne plohe na 48 ha.
Tamo su sadili isključivo obične vrste drveća - vrbe i topole. Nakon prve godine su radili sječku i mjerili prinose. Red od reda 70 cm. Ne sjećam se koliko je bilo mase, ali recimo za primjer 10 kubika, sljedeće godine je prinos bio trostruki.
Kod nas mislim da nema velikih plantaža. Mislim samo nekoliko parcela entuzijasta.