baustelac99
Aktivni član
- Tu od
- 5 Sij 2009
- Poruka
- 607
Imamo manji vinograd (oko 500 panja), a sve oko vinograda je zapušteno i puno pernate divljači. s obzirom da nam ptice rade puno štete, dali netko ima iskustva s nekim elektronskim plašilima?
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Plašilice za ptice
- Temu pokrenuo baustelac99
- Datum prvog posta
vlč.puknuti
Iskusan lik
- Tu od
- 14 Svi 2008
- Poruka
- 23,636
ČVORCI I KAKO IH RASTJERATI
Od mnogih napasti kojima su izloženi vinogradi, a time naravno i vinogradari posebno je zanimljiva jedna mala ptičica koja udružena u velike skupine (jata) može nanijeti značajne i nepopravljive štete. Radi se o čvorku ili kako ga u Prigorju nazivaju škvorcu. (sl. 1)
Sl.1 Čvorak (sturnus vulgaris)
Općenito o čvorcima
Čvorak je vrlo rasprostranjena ptica. Staništa mu se prostiru diljem Evrope, Azije, sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike.
Nama je zanimljiv evropski čvorak (sturnus vulgaris) ili engleski European Starling.
Na našim područjima obitava još i ružičasti čvorak (sturnus roseus), no on nije kritičan glede vinograda.
Čvorak naraste do cca. 20 cm veličine. Perje mu je crne boje, a kljun mu je žut i šiljat. Ima kratak rep, a u letu je prepoznatljivog trokutastog oblika.
Omiljena su mu staništa listopadne šume, šikare, livade, poljodjelske površine, voćnjaci i parkovi.
Gnijezdo savija uistinu na raznim mjestima te za to ne postoji određeno pravilo. Koristi ga nekoliko puta.
U načelu se razmnožava od kraja ožujka do konca srpnja. Ženka snese od 5 do 9 jaja, a prosječan broj preživjelih mladunaca je između 3 i 6.
Čvorak je zapravo korisna ptica (s ovom tezom se vinogradari naravno ne slažu). Mlade hrani isključivo insektima, a njihova prehrana se sastoji od moljaca, leptira, raznih buba, skakavaca, raznih bobica (npr. bobica grožđa) itd.
Iz naših krajeva čvorci se sele u sjevernu Afriku. Upravo tu nastaju naši problemi. Završetkom ljeta njihova jata se povećavaju na preko 1000 ptica. (sl. 2.)
vlč.puknuti
Iskusan lik
- Tu od
- 14 Svi 2008
- Poruka
- 23,636
Da bi stvar bila lošija (za vinogradare) jata se predvečer (prije spavanja) udružuju (neki autori navode čak desetak jata) i traže način da utaže glad. Osim toga skupljaju prijeko potrebnu energiju za put.
Vinogradi, odnosno grožđe koje dozrijeva ili je već dozrelo idealna su im meta.
Nismo pronašli egzaktne podatke o veličini štete koje nanesu čvorci, no ona je svakako značajna. (sl.3).
Sl.3. Nakon gozbe čvoraka (foto I. Pribanić)
Važno je napomenuti da je čvorak u Hrvatskoj zaštićena vrsta. Stoga i naslov članka govori o rastjerivanju ili otjerivanju (engl. Starling Expellers, Starling repellers), a ne uništavanju-ubijanju.
Ružičasti čvorak i čvorak izrijekom su navedeni kao zaštićene vrste u «Zakonu o zaštiti prirode» članak 13. stavak 2.
Temeljem navedenog zakona objavljen je «Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom nad zaštićenim životinjskim vrstama».
Za jednog ubijenog ružičastog čvorka rečeni pravilnik predviđa kaznu od 7200 Kn. dok je za čvorka predviđena kazna od 600 Kn. (izuzev na poljodjelskim površinama ).
Pravilnik o visini naknade štete vinogradarima prouzročene nedopuštenom radnjom čvoraka nismo uspjeli pronaći.
Prije nego se posvetimo temi rastjerivanja ptica treba naglasiti jednu vrlo bitnu stvar. Najbolja zaštita vinograda, naravno ne samo od čvoraka, je postavljanje mreže od sintetskih materijala iznad vinograda. Ista štiti vinograd od tuče, ptica itd. Vrlo je pogodna za nove, planske vinograde, iako se uz malo truda dade postaviti i iznad starih nasada. Kao i sve dobre stvari i ona ima jednu malu manu- cijena.
Rastjerivanje ptica (čvoraka)
Većina podataka koja će biti navedena rezultat je pretrage sveznajućeg Interneta i razgovora s
domaćim stručnjacima raznih profila te vlastitih iskustava.
Bavljenje rastjerivanjem ptica s poljoprivrednih površina staro je kao i ljudska civilizacija. Radi se zapravo o tome da se sačuva što više prinosa u koje je uložen velik trud i financijska sredstva.
Na našim prostorima vinogradar i čvorak se «bore» od kada datira i povijest uzgoja vinove loze. Sve su to iskustveni načini rastjerivanja čvoraka koji su sticani tisućljećima i nikako ih ne treba zanemariti ili potcjenjivati. Ovdje valja istaknuti da su ljudi već davno naučili da je jato čvoraka inteligentna zajednica koja je kadra učiti i koja rijetko ponavlja vlastite pogreške.
Moderna znanost nije dala nikakve nove revolucionarne ideje, već je postojeća iskustva stručno opisala i zaodjenula u novo, tehnološko ruho.
Znanstveno su tome najkvalitetnije pristupili Amerikanci želeći zaštitit svoja žitna polja, Californiske vinograde, zračne luke itd. Prihvatili su klasična plašila, no posebno su prionuli istraživanju osjetilne percepcije ptica (posebno za svaku vrstu), ne bi li otkrili koja ih vrsta podražaja posebno iritira, odnosno tjera u bijeg. Literatura iz tog područja je uistinu opsežna, a zanimljiv je članak Through a Birds Eye – Exploring Avian Sensory Perception ( Kroz oko ptice-istraživanje ptičje osjetilne percepcije), posebice zato što je na kraju dat pozamašan popis literature iz tog područja.
Vinogradi, odnosno grožđe koje dozrijeva ili je već dozrelo idealna su im meta.
Nismo pronašli egzaktne podatke o veličini štete koje nanesu čvorci, no ona je svakako značajna. (sl.3).
Sl.3. Nakon gozbe čvoraka (foto I. Pribanić)
Važno je napomenuti da je čvorak u Hrvatskoj zaštićena vrsta. Stoga i naslov članka govori o rastjerivanju ili otjerivanju (engl. Starling Expellers, Starling repellers), a ne uništavanju-ubijanju.
Ružičasti čvorak i čvorak izrijekom su navedeni kao zaštićene vrste u «Zakonu o zaštiti prirode» članak 13. stavak 2.
Temeljem navedenog zakona objavljen je «Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom nad zaštićenim životinjskim vrstama».
Za jednog ubijenog ružičastog čvorka rečeni pravilnik predviđa kaznu od 7200 Kn. dok je za čvorka predviđena kazna od 600 Kn. (izuzev na poljodjelskim površinama ).
Pravilnik o visini naknade štete vinogradarima prouzročene nedopuštenom radnjom čvoraka nismo uspjeli pronaći.
Prije nego se posvetimo temi rastjerivanja ptica treba naglasiti jednu vrlo bitnu stvar. Najbolja zaštita vinograda, naravno ne samo od čvoraka, je postavljanje mreže od sintetskih materijala iznad vinograda. Ista štiti vinograd od tuče, ptica itd. Vrlo je pogodna za nove, planske vinograde, iako se uz malo truda dade postaviti i iznad starih nasada. Kao i sve dobre stvari i ona ima jednu malu manu- cijena.
Rastjerivanje ptica (čvoraka)
Većina podataka koja će biti navedena rezultat je pretrage sveznajućeg Interneta i razgovora s
domaćim stručnjacima raznih profila te vlastitih iskustava.
Bavljenje rastjerivanjem ptica s poljoprivrednih površina staro je kao i ljudska civilizacija. Radi se zapravo o tome da se sačuva što više prinosa u koje je uložen velik trud i financijska sredstva.
Na našim prostorima vinogradar i čvorak se «bore» od kada datira i povijest uzgoja vinove loze. Sve su to iskustveni načini rastjerivanja čvoraka koji su sticani tisućljećima i nikako ih ne treba zanemariti ili potcjenjivati. Ovdje valja istaknuti da su ljudi već davno naučili da je jato čvoraka inteligentna zajednica koja je kadra učiti i koja rijetko ponavlja vlastite pogreške.
Moderna znanost nije dala nikakve nove revolucionarne ideje, već je postojeća iskustva stručno opisala i zaodjenula u novo, tehnološko ruho.
Znanstveno su tome najkvalitetnije pristupili Amerikanci želeći zaštitit svoja žitna polja, Californiske vinograde, zračne luke itd. Prihvatili su klasična plašila, no posebno su prionuli istraživanju osjetilne percepcije ptica (posebno za svaku vrstu), ne bi li otkrili koja ih vrsta podražaja posebno iritira, odnosno tjera u bijeg. Literatura iz tog područja je uistinu opsežna, a zanimljiv je članak Through a Birds Eye – Exploring Avian Sensory Perception ( Kroz oko ptice-istraživanje ptičje osjetilne percepcije), posebice zato što je na kraju dat pozamašan popis literature iz tog područja.
vlč.puknuti
Iskusan lik
- Tu od
- 14 Svi 2008
- Poruka
- 23,636
Vizualna plašila čvoraka
Klasično strašilo (deda napunjen slamom i obučen u razne lelujave krpe) neće dati značajnih rezultata u Vašem vinogradu. Prvih nekoliko dana (2-3) će možda i biti nekakvog efekta , no kasnije se čvorci priviknu na to, ne smatraju ga potencijalnom opasnošću, te bez problema dolaze na gozbu.
Valja napomenuti da je oko čvorka posebno osjetljivo na spektar crvenih boja, a također vidi u UV, eng. Ultra Violet, hrv. Ultra ljubičasto – iznad ljubičaste boje, ljudskom oku nevidljivom dijelu spektra. Svjetlosni podražaji te vrste kod njega izazivaju strah te ih nastoji izbjeći. No opet se vraćamo na isto. Ako su istog intenziteta i istog spektra u kontinuiranom vremenu nastupa privikavanje.
Rješenje bi bili helijem punjeni baloni, obojeni u razne nijanse crvenog, koji bi na visini od cca 10m lelujali nad vinogradom (sl.4).
Ovo rješenje je relativno jeftino, ali je teško pronaći kvalitetan balon (koji će desetak dana zadržati helij). Dostupni izvori govore da je ovaj način rastjerivanja čvoraka dosta efikasan.
Sl. 4. Primjer balona punjenog helijem (izgleda neozbiljno,ali se pokazao kao dosta efikasan
rastjerivač čvoraka)
Još jeftinija plašila mogu se napraviti od lagane folije obojene u razne nijanse crvenoga, povješane diljem vinograda. Efikasnost je manja, ali je i cijena niža.
Najskuplje, ali vjerojatno najefikasnije rješenje glede vizualnih plašila je rotirajući izvor UV svjetlosti. Svakako ga treba uključivati generator slučajnih impulsa (radi privikavanja), a snaga UV svijetla ovisna je o štićenoj površini.
Najsigurnija su prirodna strašila. Ako u blizini vinograda ima svoje stanište jastreb (također zaštićena vrsta) čvorci ga neće pohoditi.
Zvučna plašila čvoraka
Zvuk je mehaničko titranje zraka (ili drugog medija) u frekvencijskom rasponu od 20 Hz do 20 kHz. Zvučni val frekvencije niže od 20 Hz nazivamo infrazvuk, dok frekvencije više od 20 khz zovemo ultrazvuk. Brzina prostiranja zvuka kroz zrak je približno 332 m/sek.
Ljudsko uho je najosjetljivije (najbolje čuje) frekvencije između 200Hz do 3500 Hz. Ipak, to je subjektivna stvar pojedine osobe.
Kod ptica je situacija malo drugačija. Po dostupnim podacima (američki izvori) čvorak jako dobro čuje u frekvencijskom pojasu od 1000Hz do 3000Hz, dok frekvencije od 3kHz do 6kHz
kod njega izazivaju nelagodu, strah, ali ponekad pobuđuju spolni nagon!
Ispitivanja na otvorenom prostoru nisu pokazala da čvorak reagira na ultrazvuk. Ovaj podatak je u koliziji s nizom reklama koje nude proizvođači ultrazvučnih rastjerivaća ptica.
Postoje ozbiljniji proizvođači koji garantiraju veliku uspješnost rastjerivanja raznih vrsta ptica u zatvorenim i poluzatvorenim prostorima . Uspješnost tog uređaja tumače djelovanjem ultrazvuka na ptičju lubanju ili neke druge organe. (Ova pitanja nadilaze zadanu nam temu)
Najpoznatije zvučno plašilo u vinogradima je vjetrenjača koja pogoni batić te isti udara u neku ploču – klopotec. Dokazao je svoju primjenljivost tijekom niza i niza proteklih godina (i milenija). Dobra mu je strana što se nikad nezna kad će početi klopotati, odnosno kad će vjetar zapuhati, te je u tom pogledu pravi generator izvora slučajnog tona. Mana mu je što uvijek generira iste zvukove te postoji velika mogućnost privikavanja. Još je veća nezgoda što je običaj čvoraka da nasrnu na vinograd kad nema vjetra (nije pravilo).
Taj uređaj dao bi se poboljšati s nekoliko jednostavnih zahvata (sl.5).
Elisu (lopatice) valjalo bi obojiti raznim nijansama crvene boje (vizualno plašilo), dok bi zvučni generator (batić, udarna ploča) trebao davati razne tonove viših frekvencija. Na izboru su razni dostupni materijali. (čelične ploče, mjedena zvonca, razne čelične ili mjedene cijevi…)
Sl. 5. Poboljšana inačica klopoca
Vrlo je poznato zvučno plašilo mužar. Eksplozija njegovog barutnog punjenja izaziva vrlo veliki zvučni tlak i tonove različitog frekvencijskog spektra. Njegova učinkovitost je neupitna, sigurno rastjeruje sve vrste ptica, naravno i čvorke. Jedina mu je mana što je prijeko potrebita nazočnost čovjeka koji će isti aktivirati kod nailaska gladnog jata.
Klasično strašilo (deda napunjen slamom i obučen u razne lelujave krpe) neće dati značajnih rezultata u Vašem vinogradu. Prvih nekoliko dana (2-3) će možda i biti nekakvog efekta , no kasnije se čvorci priviknu na to, ne smatraju ga potencijalnom opasnošću, te bez problema dolaze na gozbu.
Valja napomenuti da je oko čvorka posebno osjetljivo na spektar crvenih boja, a također vidi u UV, eng. Ultra Violet, hrv. Ultra ljubičasto – iznad ljubičaste boje, ljudskom oku nevidljivom dijelu spektra. Svjetlosni podražaji te vrste kod njega izazivaju strah te ih nastoji izbjeći. No opet se vraćamo na isto. Ako su istog intenziteta i istog spektra u kontinuiranom vremenu nastupa privikavanje.
Rješenje bi bili helijem punjeni baloni, obojeni u razne nijanse crvenog, koji bi na visini od cca 10m lelujali nad vinogradom (sl.4).
Ovo rješenje je relativno jeftino, ali je teško pronaći kvalitetan balon (koji će desetak dana zadržati helij). Dostupni izvori govore da je ovaj način rastjerivanja čvoraka dosta efikasan.
Sl. 4. Primjer balona punjenog helijem (izgleda neozbiljno,ali se pokazao kao dosta efikasan
rastjerivač čvoraka)
Još jeftinija plašila mogu se napraviti od lagane folije obojene u razne nijanse crvenoga, povješane diljem vinograda. Efikasnost je manja, ali je i cijena niža.
Najskuplje, ali vjerojatno najefikasnije rješenje glede vizualnih plašila je rotirajući izvor UV svjetlosti. Svakako ga treba uključivati generator slučajnih impulsa (radi privikavanja), a snaga UV svijetla ovisna je o štićenoj površini.
Najsigurnija su prirodna strašila. Ako u blizini vinograda ima svoje stanište jastreb (također zaštićena vrsta) čvorci ga neće pohoditi.
Zvučna plašila čvoraka
Zvuk je mehaničko titranje zraka (ili drugog medija) u frekvencijskom rasponu od 20 Hz do 20 kHz. Zvučni val frekvencije niže od 20 Hz nazivamo infrazvuk, dok frekvencije više od 20 khz zovemo ultrazvuk. Brzina prostiranja zvuka kroz zrak je približno 332 m/sek.
Ljudsko uho je najosjetljivije (najbolje čuje) frekvencije između 200Hz do 3500 Hz. Ipak, to je subjektivna stvar pojedine osobe.
Kod ptica je situacija malo drugačija. Po dostupnim podacima (američki izvori) čvorak jako dobro čuje u frekvencijskom pojasu od 1000Hz do 3000Hz, dok frekvencije od 3kHz do 6kHz
kod njega izazivaju nelagodu, strah, ali ponekad pobuđuju spolni nagon!
Ispitivanja na otvorenom prostoru nisu pokazala da čvorak reagira na ultrazvuk. Ovaj podatak je u koliziji s nizom reklama koje nude proizvođači ultrazvučnih rastjerivaća ptica.
Postoje ozbiljniji proizvođači koji garantiraju veliku uspješnost rastjerivanja raznih vrsta ptica u zatvorenim i poluzatvorenim prostorima . Uspješnost tog uređaja tumače djelovanjem ultrazvuka na ptičju lubanju ili neke druge organe. (Ova pitanja nadilaze zadanu nam temu)
Najpoznatije zvučno plašilo u vinogradima je vjetrenjača koja pogoni batić te isti udara u neku ploču – klopotec. Dokazao je svoju primjenljivost tijekom niza i niza proteklih godina (i milenija). Dobra mu je strana što se nikad nezna kad će početi klopotati, odnosno kad će vjetar zapuhati, te je u tom pogledu pravi generator izvora slučajnog tona. Mana mu je što uvijek generira iste zvukove te postoji velika mogućnost privikavanja. Još je veća nezgoda što je običaj čvoraka da nasrnu na vinograd kad nema vjetra (nije pravilo).
Taj uređaj dao bi se poboljšati s nekoliko jednostavnih zahvata (sl.5).
Elisu (lopatice) valjalo bi obojiti raznim nijansama crvene boje (vizualno plašilo), dok bi zvučni generator (batić, udarna ploča) trebao davati razne tonove viših frekvencija. Na izboru su razni dostupni materijali. (čelične ploče, mjedena zvonca, razne čelične ili mjedene cijevi…)
Sl. 5. Poboljšana inačica klopoca
Vrlo je poznato zvučno plašilo mužar. Eksplozija njegovog barutnog punjenja izaziva vrlo veliki zvučni tlak i tonove različitog frekvencijskog spektra. Njegova učinkovitost je neupitna, sigurno rastjeruje sve vrste ptica, naravno i čvorke. Jedina mu je mana što je prijeko potrebita nazočnost čovjeka koji će isti aktivirati kod nailaska gladnog jata.
vlč.puknuti
Iskusan lik
- Tu od
- 14 Svi 2008
- Poruka
- 23,636
Od sofisticiranijih zvučnih plašila nikako ne treba zaboraviti tzv. plinski top. Kao izvor plina koristi klasičnu plinsku bocu za domaćinstvo. Kad u spojenom cilindru tlak i koncentracija plina dostigne potrebitu razinu dolazi do zapaljenja (eksplozije). Snažan zvučni tlak i različiti tonovi rastjeruju ptice (naravno i čvorke). Nedostatak mu je što se eksplozije pojavljuju u gotovo istim vremenskim razmacima te postoji stanovita mogućnost privikavanja.
Uređaj je potrebito u jutro uključiti i navečer ugasiti, te je osjetno praktičniji (glede nazočnosti vinogradara) od mužara.
Elektronička zvučna plašila (barem po dostupnim podacima) nisu još postavljana u našim vinogradima. Strani, a posebice amerikanski oglašivači nude ih sijaset vrsta različitih cijena i tehničkih značajki. Kod izbora elektroničkog plašila (sl.6) treba svakako uzeti u obzir da njegove tehničke značajke odgovaraju biološkim karakteristikama ptica (čvorka), tj. da generiraju zvukove takvih frekvencija, intenziteta i nepravilne učestanosti ponavljanja, koje najviše iritiraju plašenu pticu (čvorka), kako bi efekt otjerivanja bio najveći. Svakako je važna autonomnost napajanja i minimalna prisutnost čovjeka. Vodeće tvrtke na tom području hvale se čak s 99% učinkovitošću i spremne su na povrat štete učinjene od ptica (čvoraka) pri pravilnoj uporabi njihovih naprava. (reklamni trik ?)
Sl.5. Sofisticirano elektroničko plašilo visokog učinka (i cijene)
Pomnom usporedbom podastrtih tehničkih podatakak elektroničkih zvučnih plašila i rezultata istraživanja „Osjetilne percepcije ptica“ dolazimao do zaključka da ista uistinu funkcioniraju.
Temeljem toga upravo se razvija prototip našeg uređaja i iskreno se nadamo da će već ove jesni barem nekoliko primjeraka rastjerivati čvorke u nekom od vinograda Hrvatskog prigorja?!
Glede zvučnih plašila važno je napomenuti da u Hrvatskoj postoji «Zakon o zaštiti od buke». Stoga treba obratiti pažnju na kojoj se udaljenosti od Vašeg zvučnog plašila nalazi sredina «u kojoj ljudi rade i borave». Temeljem tog Zakona, a sukladno «Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredinama u kojima ljudi rade i borave» buka u toj sredini (ne u Vašem vinogradu) ne smije prijeći razinu od 50 dBA tijekom dana (od 06…20h) ili 40 dBA tijekom večeri i noći (od 20…06h). Najveću buku izaziva solidno nabijeni mužar, buka je ravna srednjem topovskom udarcu, no na udaljenosti od 100…300m (ovisno o stanju na terenu), razina buke (dnevna) je u dopuštenim granicama. Ipak, budite dobri sa susjedima!
Uređaj je potrebito u jutro uključiti i navečer ugasiti, te je osjetno praktičniji (glede nazočnosti vinogradara) od mužara.
Elektronička zvučna plašila (barem po dostupnim podacima) nisu još postavljana u našim vinogradima. Strani, a posebice amerikanski oglašivači nude ih sijaset vrsta različitih cijena i tehničkih značajki. Kod izbora elektroničkog plašila (sl.6) treba svakako uzeti u obzir da njegove tehničke značajke odgovaraju biološkim karakteristikama ptica (čvorka), tj. da generiraju zvukove takvih frekvencija, intenziteta i nepravilne učestanosti ponavljanja, koje najviše iritiraju plašenu pticu (čvorka), kako bi efekt otjerivanja bio najveći. Svakako je važna autonomnost napajanja i minimalna prisutnost čovjeka. Vodeće tvrtke na tom području hvale se čak s 99% učinkovitošću i spremne su na povrat štete učinjene od ptica (čvoraka) pri pravilnoj uporabi njihovih naprava. (reklamni trik ?)
Sl.5. Sofisticirano elektroničko plašilo visokog učinka (i cijene)
Pomnom usporedbom podastrtih tehničkih podatakak elektroničkih zvučnih plašila i rezultata istraživanja „Osjetilne percepcije ptica“ dolazimao do zaključka da ista uistinu funkcioniraju.
Temeljem toga upravo se razvija prototip našeg uređaja i iskreno se nadamo da će već ove jesni barem nekoliko primjeraka rastjerivati čvorke u nekom od vinograda Hrvatskog prigorja?!
Glede zvučnih plašila važno je napomenuti da u Hrvatskoj postoji «Zakon o zaštiti od buke». Stoga treba obratiti pažnju na kojoj se udaljenosti od Vašeg zvučnog plašila nalazi sredina «u kojoj ljudi rade i borave». Temeljem tog Zakona, a sukladno «Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredinama u kojima ljudi rade i borave» buka u toj sredini (ne u Vašem vinogradu) ne smije prijeći razinu od 50 dBA tijekom dana (od 06…20h) ili 40 dBA tijekom večeri i noći (od 20…06h). Najveću buku izaziva solidno nabijeni mužar, buka je ravna srednjem topovskom udarcu, no na udaljenosti od 100…300m (ovisno o stanju na terenu), razina buke (dnevna) je u dopuštenim granicama. Ipak, budite dobri sa susjedima!
vlč.puknuti
Iskusan lik
- Tu od
- 14 Svi 2008
- Poruka
- 23,636
Jedno dostupno takvo plšilo je plinski top za ptice
http://www.vinopedia.hr/wiki/index.php?title=plinski_top
http://www.vinopedia.hr/wiki/index.php?title=plinski_top
B
bosniahos
Guest
Da ne pametujem previše,pošto ima previše neradnika koji vole potegnuti a ne raditi u vinogradu pronaći takvog naućiti ga da ustaje rano kad ide pernata banda na mezu dati mu paket petarda piratica i neku litru vina bolje isplativo nego svi ostali uređaji zajedno.Ako se ne pokaže dobar u svom poslu a to provjeriti iznenadnim posjetom bilo da planduje okolo ili spava opijen dobivenom litražom noga u guzu i fuck off.A mnogi bi to stvarno radili kvalitetno ima i zabušanata al takve ne spominjem.
vinogradar
Član
- Tu od
- 27 Velj 2007
- Poruka
- 437
Ja imam neki električni uređaj koji imitira glasanje jastreba i djeluje dosta dobro......timerom ga naštelam svakih 10-ak minuta i mogu reći da ih nema ....zna se koji zaletit ali jata nema
to sam kupio preko plavog oglasnika....neki tip radi to doma
to sam kupio preko plavog oglasnika....neki tip radi to doma
baustelac99
Aktivni član
- Tu od
- 5 Sij 2009
- Poruka
- 607
Koliko si to platio? I imaš li kakav kontakt?
Čvorak=kos?
Kos mi oko kuće radi štetu, al u vinogradu su prava napast fazani, jarebice i ostala pernata divljač, jer je vinograd u djelu lovišta koje je rezervat, pa je lov zabranjen. a ima jako malo obrađenih površina pa se svi tamo spuste.
baustelac99
Aktivni član
- Tu od
- 5 Sij 2009
- Poruka
- 607
što mislite o ovome? Nije preskupo, a sad pitanje je koliko je učinkovito.
http://www.cedar-agro.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=44&Itemid=142
http://www.cedar-agro.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=44&Itemid=142
vinogradar
Član
- Tu od
- 27 Velj 2007
- Poruka
- 437
mislim da je bilo 150 kn ili tak nešto nije preskupo a kontakt nemam probaj potražit po oglasniku
baustelac99
Aktivni član
- Tu od
- 5 Sij 2009
- Poruka
- 607
Koliko je glasan to tvoje plašilo? Ovo plašilo sa gornjeg linka je glasno, 120db, pa je stari odustao od kupnje.
vinogradar
Član
- Tu od
- 27 Velj 2007
- Poruka
- 437
Nemam pojima cijelo brdo čuje...........
vlč.puknuti
Iskusan lik
- Tu od
- 14 Svi 2008
- Poruka
- 23,636
A kak bi ti plašio ptice ?- s 15 decibela , stavi im mp3:rolfer:
B
bosniahos
Guest
zakon kaže
Ovo sa zraćnicom je najpraktićnije ali mimo svih zakona bajne nam države.Pokrenul sam na forumu temu kako protiv pernatih štakora vrana i golubova bilo mi je svega dosta pa sam odustao od sadnje kuruze treći puta na jednoj parceli od pola jutra.Dok sam pokuša problem rišit zraćnicom neki delija ili bolje reći gov*o ljubitelj kao divljaći i prirode odnosno bezemljaš me prijavilo na finjaka pa sam zamalo osta bez ostalog oružja za koje imam dozvolu pravovaljanu hahaha.TakO da dobro razmisliš kolega DA NEBI BILO SKUPLJE NEGO VRIDI.
Ovo sa zraćnicom je najpraktićnije ali mimo svih zakona bajne nam države.Pokrenul sam na forumu temu kako protiv pernatih štakora vrana i golubova bilo mi je svega dosta pa sam odustao od sadnje kuruze treći puta na jednoj parceli od pola jutra.Dok sam pokuša problem rišit zraćnicom neki delija ili bolje reći gov*o ljubitelj kao divljaći i prirode odnosno bezemljaš me prijavilo na finjaka pa sam zamalo osta bez ostalog oružja za koje imam dozvolu pravovaljanu hahaha.TakO da dobro razmisliš kolega DA NEBI BILO SKUPLJE NEGO VRIDI.
